Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je na javno savjetovanje Zakon o izmjeni Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Grad Zagreb i te četiri županije oslobođeni su zakonom iz 2023. godine obveze da šest posto udjela u porezu na dohodak izdvajaju za decentralizirane funkcije, no Ministarstvo smatra da je prestala potreba za time, ali samo za područje Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije, dok za ostale tri izuzeće i dalje ostaje na snazi. Predlažu se žurne izmjene Zakona kako bi bile u primjeni već od 1. siječnja 2027. godine.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar (SDP) rekao nam je jučer da će u Županiji iščitati prijedlog Ministarstva, pa će se o njemu i očitovati. – Ne mogu komentirati prije nego što vidimo obrazloženje – kazao je Kolar. U obrazloženju Ministarstva navodi se da se ovim Zakonom ujednačava normativni okvir za raspodjelu i raspolaganje ustupljenim prihodima za financiranje decentraliziranih funkcija na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, izuzev na području Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Karlovačke županije, za koje je proglašeno područje katastrofe. Uz ostalo, u Ministarstvu ističu da su u cijelosti iskorištena sredstva iz nacionalnih i EU izvora za obnovu od potresa u razdoblju od 2020. do 2025., došlo je do "značajnog rasta prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave" u tom razdoblju, a rastu i projekcije daljnjeg rasta prihoda od poreza na dohodak.
U razdoblju od 2021. do 2025. Gradu Zagrebu i županijama ostalo je, zahvaljujući izuzeću, na raspolaganju 275,6 milijuna eura, a istovremeno im je iz državnog proračuna za decentralizirane funkcije osigurano 407,4 milijuna eura, cijeli iznos minimalnog financijskog standarda, umjesto 131,8 milijuna eura, iznosa koji bi država plaćala kao razliku između minimalnog financijskog standarda i ostvarenog udjela od šest posto poreza na dohodak. Zagreb bi, primjerice, ostvario samo 18,8 milijuna eura pomoći, a ovako je od 2021. do 2025. uprihodovao oko 202 milijuna. Procjenjuje se da će im do kraja ove godine biti ustupljeno ukupno 68,6 milijuna eura za saniranja šteta i obnovu zbog potresa, a istovremeno će im iz državnog proračuna biti isplaćen cijeli iznos minimalnog financijskog standarda za 2026. godinu u iznosu od 83,5 milijuna eura. U Ministarstvu podsjećaju da je iz Fonda solidarnosti EU povučena milijarda eura, i taj je novac u cijelosti potrošen.
Ukupno je ugovoreno 1309 projekata vrijednosti 3,81 milijardu eura, a razlika sredstava je financirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i iz državnog proračuna. Završen je 1241 projekt, a 209 projekata vrijednih 2,52 milijardi eura nastavili su se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost i državnog proračuna, zahvaljujući čemu je završeno 160, dok su u tijeku radovi na 45 projekata, a četiri su u različitim fazama pripreme. Do kraja svibnja 2026. godine na obnovu javne i privatne imovine ukupno je utrošeno 4,69 milijardi eura, od čega se na zagrebački potres odnosi 2,76 milijarda eura, a na petrinjski 1,93 milijarde eura. Za troškove obnove u stavkama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u 2025. godini realizirano je 208,7 milijuna eura.
Otvori KEKS Pay
Nema više love za grad Zagreb i Zagorce. Dosta su se razbacivati sa novcima dobivenim iz EU. Sad budu uveli najveći porez na nekretnine u Zagrebu,tak i drugi puta glasate za one kojima služiti kao broj za pobijedu.