Dužnici su prestali vraćati svaku sedmu kunu od 284,6 milijardi kuna odobrenih kredita, a iznos nenaplaćenih plasmana popeo se na 41,5 milijardi kuna. HNB je najavio da će zbog toga povećati rezervacije banaka sa 42 na 50 posto pokrivenosti problematičnih stavki. Time će banke prema rezervacijama skrenuti oko 4 milijardi kuna, ali još nije objavljen rok za usklađenje!
Prije krize 2008. udio loših kredita bio je ispod pet posto, a sada je skočio na 14,57%. Najproblematičniji su dužnici tvrtke koje su prestale vraćati oko 26 milijardi kuna kredita – 26,26% svih zaduženja. Gubitak radnih mjesta pogodio je i svakog desetog dužnika među građanima, koji su prestali vraćati 12,2 milijarde kuna kredita. Građani imaju 25 mlrd. kuna kredita vezanih uz CHF, unutar kojih je udio loših 10,51 posto – odnosno 2,6 milijardi kuna. Svaki deseti korisnik stambenog kredita u CHF prestao ga je vraćati, dok je udio loših eurskih dužnika 3,72%. Stambeni kredit u eurima ne vraća svaki 26. korisnik. Očekuje se nastavak rasta.
>> Linić u ringu s bankarima: Stišće ih i Vujčić većim rezervacijama
