Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Guverner HNB-a odgovorio zašto je za Hrvatsku euro bolje rješenje od kune

Da smo u proteklih 20 godina rasli kao najuspješnije zemlje srednje Europe, plaće bi nam danas bile veće 40 posto, smatra guverner HNB
21. studenoga 2020. u 12:58 76 komentara 9661 prikaza
Boris Vujčić na komemoraciji za Željka Rohatinskog, bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska Vlada i središnja banka i dalje su uvjerene da bi Hrvatska 2023. godine mogla uvesti euro. O tome zašto bi euro bio bolje rješenje od kune, možemo li smanjiti zaostajanje za drugima, kako HNB može pomoći u razdoblju pandemije govori guverner Boris Vujčić.

FILE PHOTO: European Commission President Ursula von der Leyen and European commissioners Schinas and Johansson brief the press after the college of EU commissioners PROGRAM SURE Von der Leyen: Ne otpuštajte radnike, Hrvatskoj dostupno 500 milijuna eura

Zaokružuje se priča s eurom, kažete da 2023. godina i dalje ostaje kao dohvatljiv cilj kad je riječ o preuzimanju eura. Vidjeli smo i prijedlog Strategije do 2030 godine. Hoće li Hrvatska do kraja ovog desetljeća ostati europski prosjak, čega se pribojava vaš kolega Ljubo Jurčić, ili doista možemo očekivati pozitivan preokret?

Takve nepovoljne prognoze polaze od pretpostavke da će se dosadašnji trendovi nastaviti u budućnosti, što doista i jest najoprezniji i najrazumniji pristup prognoziranju. U gospodarstvu se obično ne događaju veliki lomovi preko noći, osobito pozitivni, bez korjenitih reformi ili malo vjerojatnog stjecaja sretnih okolnosti. Hrvatsko je gospodarstvo u protekla dva desetljeća, čak i ako se zaustavimo u razdoblju prije epidemije, u prosjeku raslo tek nešto iznad dva posto godišnje. Prosjek za zemlje srednje i istočne Europe s kojima se volimo uspoređivati je otprilike tri i pol posto, a brže rastuće među njima su ostvarivale rast od četiri posto, i to u razdoblju koje obuhvaća i globalnu financijsku krizu. Takve se razlike u jednoj godini ne čine velikima, ali kumulirane kroz više desetljeća postaju velike. U protekla se dva desetljeća u zemljama srednje i istočne Europe ekonomska aktivnost u prosjeku povećala gotovo za trećinu više nego u Hrvatskoj, a usporedimo li se s najuspješnijima, razlika je više od 40 posto. Izrazit ću se vrlo plastično: da smo u proteklih dvadeset godina rasli istim tempom kao najuspješnije zemlje srednje i istočne Europe, u što se redom ubrajaju i baltičke zemlje, a primakla im se i Slovačka koja nam je po mnogim karakteristikama sličnija, plaće bi nam danas bile veće za nekih 40 posto, a da smo rasli u skladu s prosjekom zemalja srednje i istočne Europe, plaće bi opet bile veće za otprilike trećinu. Ako se isti trendovi nastave još dva desetljeća, zbog karakteristika eksponencijalne krivulje, što smo sada u epidemiji svi dobro ponovili, razlike se još i povećavaju – u odnosu na najuspješnije zemlje propustit ćemo dodati razini ekonomske aktivnosti u 2040. cijeli jedan BDP iz 2000. godine. Slabiji rast bio je ostvaren uz približno jednaku razinu investicija u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe, te kontinuirano niži, ali relativno konstantan angažman radne snage. Dakle, razlike nisu posljedica ni raspoloživog novca ni raspoložive radne snage. Za sporiji rast, s druge strane, sigurno je zaslužno i kasnije pridruživanje EU. Vidjeli smo, naime, koliko je ulazak u EU bio važan za naš rast. Za brži rast morat ćemo uložiti usmjereni napor da se prebacimo na neku drugu putanju konvergencije, a to se gotovo sigurno neće dogoditi samo od sebe.

Glasuju i čitatelji Tko će osvojiti nagradu za Gospodarstvenika godine? Glasati možete i vi!

Što kažete na kritike da bismo s kunom mogli postići brži razvoj nego s eurom?

Na to smo pitanje odgovarali puno puta do sada i sigurno ćemo morati nastaviti objašnjavati uloge eura u razvoju kako se budemo primicali samom datumu njegova uvođenja. Kao i ulazak u EU, i ulazak u eurozonu bit će poticaj rastu. Činjenica je da i nakon uvođenja eura glavnina nacionalnih politika važnih za razvoj ostaje u nacionalnoj ingerenciji. O nizu lokalnih regulacija poslovanja, preko razine oporezivanja, gdje postoji tek minimalna harmonizacija na europskoj razini, razini i strukturi javne potrošnje, obrazovnoj politici, kao i o mnogim drugim politikama, i dalje će se odlučivati u Zagrebu, a ne u Bruxellesu. Neovisno o svemu navedenome, euro će imati određeni pozitivan utjecaj na stabilnost i konkurentnost. Pojeftinit će poslovanje i učiniti gospodarstvo konkurentnijim, te nam omogućiti pristup dodatnim zaštitnim mehanizmima u slučaju poremećaja poput aktualne pandemije. No euro sigurno nije čarobni štapić koji će preko noći riješiti sve naše probleme i pretvoriti nas u visokorazvijenu državu. Uostalom, vidimo da unutar europodručja, kao i izvan njega, imamo uspješnije zemlje, kao i one manje uspješne. Dopustit ću si da budem i pomalo slikovit. Uz dužno poštovanje prema kuni, na kojoj je, uostalom, i moj potpis, uvođenje eura bih usporedio s nabavom novog automobila. Čak i ako je vaše rabljeno vozilo redovno servisirano i dobro uščuvano, novim ćete se autom moći prevesti na odredište brže i sigurnije, uz manju potrošnju goriva i sveukupno niže troškove održavanja. No koliko ćete brzo stići na odredište i hoćete li uopće tamo stići, još uvijek će ovisiti o vozaču, a ne o vozilu.

Ilustracija za BDP i kune | Autor : Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL 28.10.2020., Zagreb - Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujcic izjavio je danas kako se sada ocekuje da bi hrvatski BDP razinu iz 2019. mogao dosegnuti 2022. godine, no kako su uz sve prognoze vezane neizvjesnosti buduci da se ne zna kako ce se razvijati epidemioloska situacija i mjere uz nju. Ilustracija za hrvatski BDP i Hrvatske kune. Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Kakva su vaša očekivanja od Strategije 2030.? Znamo da se taj dokument, uz pomoć Svjetske banke, pripremao tri godine.

Materijal koji je javno dostupan može se činiti općenit, no to je karakteristika svih dokumenata koji su izrađeni u participativnom procesu u kojem je sudjelovao velik broj dionika. Upravo su te osobine potrebne za stvaranje širokog konsenzusa i pridobivanje potpore šire javnosti. Takav način izrade ove vrste dokumenata je nužan, budući da moraju “preživjeti” nekoliko izbornih ciklusa i biti otporni na potencijalne promjene vlasti. Uzimajući u obzir navedene elemente, može se zaključiti da je strategija dobro identificirala glavne ciljeve. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da u Hrvatskoj problem uglavnom nije u količini i kvaliteti razvojnih dokumenata, nego u njihovoj implementaciji. Stoga je važno najveću pozornost usmjeriti upravo na ustrajnost u formulaciji i provedbi mjera za ostvarenje strateških ciljeva.

milanović plenković NOVO PRIPETAVANJE Sjednica VNS-a dovedena u pitanje: Između Plenkovića i Milanovića sada zaiskrilo zbog lokacije

Eurostrategiju prate i pojedine reformske mjere; kako se moglo čuti, većinu tek treba odraditi, posebno kad je riječ o poreznom rasterećenju i upravljanju državnom imovinom. Naš reformski potencijal ni inače nije velik, a u ovakvim krizama u prvi plan dolaze drugi prioriteti. Ima li u vašem planu da već 2023. plaćamo eurom skrivenih mina, gdje se najprije možemo “poskliznuti”?

Hrvatska je u proteklih nekoliko godina bilježila dobre pokazatelje s obzirom na zadane kriterije konvergencije koje je potrebno ispuniti za uvođenje eura. Inflacija i kamatne stope bile su niske i stabilne, a u području javnih financija postignut je znatan napredak. Jedini kriterij koji proteklih godina nije bio ispunjen je formalno članstvo u tečajnom mehanizmu ERM-II.

U srpnju ove godine ušli smo u tečajni mehanizam pa bi kriterij koji se odnosi na dvije godine članstva trebao biti ispunjen sredinom 2022. godine. Uz taj kriterij, u Izvješću o konvergenciji koje će se pripremiti sredinom 2022. godine promatrat će se vrijednosti referentnih varijabli u 2021. godini. I dalje ne očekujemo nikakve poteškoće s ispunjavanjem inflacijskog i kamatnog kriterija. No pandemija je dovela do znatnog pogoršanja stanja u javnim financijama pa u ovom trenutku taj kriterij nije ispunjen. Proračunom za iduću godinu predviđen je manjak ispod referentne razine od tri posto, što u kombinaciji sa snažnim oporavkom gospodarske aktivnosti omogućuje i dovoljno smanjenje omjera javnog duga i BDP-a.

Zbog znatnih negativnih rizika za ispunjenje makroekonomskog scenarija, u ispunjavanju fiskalnih kriterija Hrvatska će se susresti s najvećim izazovima. Ipak, ključni su koraci napravljeni, proces uvođenja eura vrlo je čvrsto strukturiran i više ne ovisi ni o čijoj diskreciji niti o nečijoj političkoj prosudbi. Konkretna odluka o uvođenju eura u Hrvatskoj donijet će se onog trenutka kad se egzaktno utvrdi da su svi kriteriji ispunjeni. Hoće li to zbog vanjskog poremećaja biti nešto kasnije nego što se tome nadamo, u ovom je trenutku manje bitno. Koristi od uvođenja eura ionako se neće trenutno materijalizirati njegovim uvođenjem, nego već sada polako postaju vidljive, što se može uočiti i iz obrazloženja agencije Moody’s za odluku o podizanju razine kreditnog rejtinga. Što se tiče dodatnih reformskih mjera, postavljene su tako da ih je moguće ispuniti u planiranim rokovima i tu ne očekujem nikakve probleme, kao što ih nije bilo ni kod ispunjavanja ciljeva postavljenih prije ulaska u tečajni mehanizam ERM-II.

Mjere Sve odluke stožera Što se mijenja od nedjelje? Pogledajte nove mjere u borbi protiv koronavirusa

U istom smo loncu trenutačno mi i Bugari, pretpostavljam da će se u Frankfurtu i Bruxellesu vući paralele kad se bude donosila odluka. Njihove su stope rasta bitno veće, budemo li stagnirali kao dosad, mogli bi nas i oni prestići u ovom desetljeću. Zašto mi stagniramo u odnosu na ostale tranzicijske zemlje?

Na žalost, ne stagniramo, nego postupno zaostajemo u odnosu na usporedive zemlje, kao što sam već objasnio. Precizna dijagnostika rasta prelazi razmjere jednog odgovora u intervjuu, čak i kompletnog intervjua. Stoga ću se zadržati na nekim elementima koje često spominjem i u svojim izlaganjima, ali to nikako ne treba smatrati iscrpnom dijagnostikom. Prema nalazima različitih komparativnih studija, primjerice “Doing business” ljestvice Svjetske banke, kao i prema nalazima različitih anketa samih poduzetnika, jedna od glavnih zapreka za poslovanje je čitava “šuma” različitih propisa koji se često mijenjaju i ne provode uvijek na konzistentan način, odnosno provode se uz mnogo diskrecije. Osim što to odvraća i domaće i inozemne ulagače, stvara poticaje da se kompleksnu regulativu izbjegne na “kreativan” način. Usputno, samo sudstvo nam odlikuje iznimno dugo trajanje procesa, što nepovoljno djeluje na sigurnost komercijalnih ugovora.

Nadalje, činjenica je da imamo relativno skupu državu s obzirom na dostignutu razinu razvoja. Naravno, velika država može biti rezultat društvenog dogovora, odnosno građani mogu biti spremni na velika izdvajanja jer od države dobivaju protuusluge primjerene vrijednosti. No kada se naše građane pita za opseg i kvalitetu javnih usluga, oni su izrazito nezadovoljni time što dobivaju za izdvojena sredstva. Stoga je važno povećati učinkovitost javne uprave, racionalizirati je i pojeftiniti, kako bi građani dobili primjerenu uslugu s obzirom na sredstva koja izdvajaju za njezino funkcioniranje. Također, poznato je da su količina i kvaliteta ljudskog kapitala ključne odrednice dugoročnog gospodarskog rasta.

Hrvatska kontinuirano zaostaje prema obrazovnim ishodima, kao što pokazuju rezultati PISA testiranja, a naša su sveučilišta pri samom dnu na relevantnim svjetskim ljestvicama. Rekao bih da su ova područja u velikoj mjeri prepoznata u različitim strateškim i operativnim planovima Vlade pa imamo planove za administrativno rasterećenje uslužnog sektora, obrazovnu reformu, porezno rasterećenje. Iako u tim područjima postoje određeni pomaci, oni nisu dovoljni da nas približe zemljama u kojima se reforme odvijaju brže.

Franak udruga TROŠKOVI KREDITA Sud EU: Ništetne su ulazne naknade, mora se znati što se konkretno naplaćuje

Kratkoročne su prognoze prilično nezgodne, no sudeći prema potezima drugih vlada, pitanje je dana kad ćemo i mi krenuti u veće zatvaranje. HNB je opet popunio rezerve, pretpostavljam da imate krizni plan kako dočekati proljeće i cijepljenje?

Pripremili smo se što smo bolje mogli na različite nepovoljne scenarije. Monetarni instrumentarij je proljetos proširen i vjerujem da u sadašnjem obliku omogućuje primjerenu reakciju monetarne politike na eventualne nove poremećaje. Kao što ste naveli, međunarodne pričuve su porasle, one su sada samo malo niže nego prije samog izbijanja pandemije. U međuvremenu je, međutim, zaključen sporazum o valutnoj razmjeni s Europskom središnjom bankom, a u srpnju smo ušli i u tečajni mehanizam ERM-II koji dodatno jača vjerodostojnost okvira monetarne politike. Pozorno pratimo stanje u gospodarstvu i na financijskim tržištima, i kao što smo proljetos pokazali, spremni smo brzo i odlučno reagirati. Primjerice, program otkupa državnih vrijednosnih papira je po obujmu najveći izvan kruga središnjih banaka velikih razvijenijih gospodarstava koje tiskaju međunarodne valute. Sve to zajedno jamči da će tečaj ostati stabilan, a uvjeti financiranja povoljni i u izrazito nepovoljnim scenarijima. Povoljni uvjeti financiranja olakšat će servisiranje postojećih dugova i pristup novom financiranju i u tom će smislu donekle ublažiti nepovoljne gospodarske učinke virusa i eventualnih novih epidemioloških mjera. No ako tvrtke ne mogu poslovati zbog zaraženih radnika ili uspostavljenih ograničenja za zaustavljanje širenja virusa, a građani ostaju u svojim domovima i ne troše zbog istih tih razloga, nema monetarne politike kojom se ti učinci mogu poništiti. Glavna pretpostavka trajnijeg oporavka je pronalazak učinkovitog medicinskog rješenja, cjepiva ili lijeka, i njihova raširena upotreba. U tom smislu ohrabruju vijesti o visokoj učinkovitosti novih cjepiva, time se znatno smanjuju rizici za ostvarenje temeljnih makroekonomskih scenarija.

Boris Vujčić na komemoraciji za Željka Rohatinskog, bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke | Autor : Sanjin Strukic/PIXSELL, Ilustracija Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL, Ilustracija

Dogodila se eksplozija javnog duga, središnje banke tiskaju novac punom parom. Tko će to poslije vraćati i hoće li uopće?

Nije eksplodirao samo javni, nego i privatni dug, prvenstveno u korporativnom sektoru. Institut za međunarodne financije ocjenjuje da će se ukupan globalni dug svih sektora u ovoj godini povećati za 45 postotnih bodova BDP-a, s 320 posto na 365 posto globalnog BDP-a. Takav snažan porast duga razumljivo jača zabrinutost oko solventnosti država, kao i solventnosti poduzeća. Ipak, unatoč razmjerno usklađenom povećanju duga u gotovo svim zemljama, stanje nije jednako za sve.

Zemlje sa slabijim gospodarskim pokazateljima i nižim kreditnim rejtingom mogu se zadužiti samo uz visoke kamatne stope i trošak plaćanja kamata vrlo im se brzo povećava. Zemlje iz te skupine su ugrožene. Samo u ovoj godini već je šest država zatražilo restrukturiranje duga. Za mnoge se zemlje dakle već sada sa sigurnošću može reći da neće biti u stanju vraćati dugove i nužno je poduzeti niz poteza kako bi se olakšao njihov položaj – od jačanja koordinacije vjerovnika s obzirom na rastuću ulogu Kine, preko poboljšanja mehanizama za restrukturiranje duga ciljem povećanja efikasnosti procesa pa do povećanja resursa Međunarodnog monetarnog fonda koji je u stanju pružiti privremenu potporu u situaciji kada su zemlje na rubu gubitka pristupa tržištu. S druge su strane razvijene države koje se mogu zadužiti uz vrlo niske, pa i negativne, kamatne stope, i kojima trošak plaćanja kamata na dug ne raste unatoč snažnom povećanju zaduženosti.

Tu je na djelu ona famozna razlika između nominalnog kamatne stope na javni dug i gospodarskog rasta “r – g”. Iznimno niske kamatne stope na javni dug za tu skupinu mijenjaju aritmetiku održivosti javnih financija i olakšavaju funkcioniranje i s bitno višim razinama javnog duga. Najbolji primjer takvog slučaja je Japan, gdje bi javni dug ove godine mogao premašiti 250 posto BDP-a. Popravljanje stanja u javnim financijama u proteklih nekoliko godina, produženje ročnosti duga, veća orijentacija na financiranje na domaćem tržištu kao i “kišobran” članstva u EU i postignut napredak u procesu uvođenja eura trenutačno svrstavaju Hrvatsku bliže skupini razvijenih zemalja. Uvjeti zaduživanja za državu i dalje su vrlo povoljni, javni dug koji dospijeva uglavnom se refinancira po povoljnijim uvjetima i u ovom trenutku nema rasta troška plaćenih kamata. Ipak, Hrvatska ima viši javni dug i slabiji kreditni rejting od zemalja srednje i istočne Europe pa stečeni fiskalni kapacitet treba koristiti vrlo oprezno i iskoristiti svaku priliku za vraćanje javnog duga na silaznu putanju.

Koronavirus u Australiji NEODGOVORNOST Nevjerojatan slučaj u Australiji: Muškarac lagao o zarazi pa strpao 1,8 milijuna ljudi u karantenu

Kakva su vaša predviđanja za 2021. godinu?

Izrada projekcija u uvjetima pandemije je kompleksnija vježba no inače, praćena je s mnogo više neizvjesnosti, a jednom izrađene projekcije brzo zastarijevaju. Prema posljednjim projekcijama koje je HNB izrađivao na samom početku jeseni, nakon pada BDP-a od 8 posto u ovoj godini, u narednoj se može očekivati rast od 5,2 posto. Rastu bi trebale pridonijeti sve komponente domaće i inozemne potražnje. Oporavak globalnog gospodarstva i posebno europodručja trebao bi povoljno djelovati na izvoz. Očekujemo oporavak osobne potrošnje, potaknut između ostaloga i novim krugom poreznog rasterećenja. Investicije bi trebale jačati pod utjecajem obnove Zagreba i obilnijeg priljeva sredstava iz europskih fondova.

Takva projekcija pretpostavlja da će se širenje novog koronavirusa uspijevati držati pod kontrolom bez potrebe za znatnijim pooštravanjem epidemioloških mjera, stoga smo svjesni da pretežu negativni rizici za njezino ostvarivanje, osobito zbog toga što i bez pooštravanja epidemioloških mjera širenje virusa utječe na ponašanje radnika i potrošača te bi do kraja godine moglo umjereno negativno utjecati na rast u ovoj godini. S obzirom na to da je najavljena skora raspoloživost učinkovitog cjepiva, ti bi rizici ipak mogli biti kratkoročnije naravi te se ne bi trebali snažnije odraziti na očekivanja za cijelu sljedeću godinu.

Koronavirus
stižu strože mjere
Najgori dan od početka epidemije: Stožer: Imamo 3603 novih slučajeva. 56 osoba je preminulo
Digitalizacija
Modernizacija potrošačkog iskustva
Papir je prošlost, stiže era aplikacija
  • toljsereipišauhabit:

    Da smo u proteklih 20 godina rasli kao najuspješnije zemlje srednje Europe, plaće bi nam danas bile veće 40 posto, smatra guverner HNB .pa radi tebe i ovakvih novinara kao što su gatarićka ,biočina i ekipa ne rastemo.kako ćemo rast ... prikaži još! kad sve politike idu za tim da destimuliraju proizvodnju i izvoz a potiču špekulacije i usluge.ne mislite li vas dvoje ,,stručnjaka,, da bi zatakav rast kakav je bio u srednjoeuropskim zemljama trebalo prošitrit bazu.pa ne može na 3 milijuna stanovnika uspješno poslovat milijun kafića,hotela,trgovina i 100 000 odvjetničkih ureda..karikiram naravno s brojkama,svi znaju poantu....gdje ste vas dvoje završavali ekonomiju....ili je niste ni završili nego ste popušili kurac župniku župe svetog ante padovanskog iz sijekovca kod bosanskog broda i to vas je kvalificiralo za ,,ekonomske stručnjake,,...isto kao što je martina dalić ,,stručnjakinja svjetskog glasa.pa kad je otišla iz vlade od svih poslova zaposlila se u svjetskoj banci koja gle čuda radi studije za koje hrvatska vlada plaća 230 000 kuna po stranici.dajte neku studiju,analizu,elaborat,poslovni plan koje je martina dalić izradila za nekog privatnog poduzetnika..dajte u kvantitativnim podacima recite koliko te srednjoeuropske zemlje na 100 000 stanovnika proizvode npr.voća povrća,drva,MESA,MLIJEKA I KOLIKO PRERAĐUJU ISTOGA PA ĆE VAM ONDA BIT JASNIJE KAKO RASTU PO STOPAMA KOJE SU NEDOSTIŽNE ZA HRVATSKU.......nema razvoja bez prerađivačke industrije.a guverner i vodeći novinari to ,,ne znaju,,..

  • mksdk:

    Nevjerojatno kakva demagogija danas prolazi pod "jasno objasnio".

  • JosefKa:

    Jako sam sretan kad mi narucenim pitanjima nadugo i nasiroko objasnjavaju zasto je steta i dodatno placanje zapravo dobro za mene.