'Ne isplati se ljutiti na visoke račune za grijanje'. Evo kako možete uštedjeti!

Centralizirani toplinski sustavi su budućnost europske tranzicije prema naprednim energetskim sustavima Iako smo svjedoci da se u Hrvatskoj mnogi ne snalaze u procesu prijelaza na individualno mjerenje preuzete topline, ipak je važno vidjeti i širu sliku. Europska Unija je prepoznalanala centralizirane toplinske sustave (CTS, ili popularno toplane) kao važan segment budućeg razvoja europske energetike, njene dekarbonizacije, i povećanja energetske učinkovitosti. Naime, količina otpadne topline u europskim industrijskim pogonima, elektranama, itd., koja grije naše rijeke, u stvari je dovoljna za sve naše potreba za grijanjem, te se može iskoristiti kao gotovo besplatno i čisto gorivo za grijanje naših domova. Nije naravno moguće spojiti sve kuće na CTS, jer su neke predaleko od izvora otpadne topline, ali možemo pokriti oko pola potreba za grijanjem, prvenstveno u gradovima. Znanstvenici na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje rade na tome da ovu jeftinu energiju čim prije dovedu u domove naših sugrađana, sudjelujući u nekoliko europskih znanstvenih projekata, međutim ima nekoliko prepreka na tom putu. Mi smo navikli plaćati električnu energiju i plin po potrošnji, ali nismo navikli plaćati vodu i toplinu po stvarnoj potrošnji. To dovodi do neracionalnog rasipanja, jer ako netko štedi, to mu se neće vidjeti u mjesečnom računu. Zato je potrebno čim prije prijeći na individualne račune, jer to vodi prema energetskoj učinkovitosti. Ako manje grijete, dobit ćete manji račun. Ako uložite u bolje prozore, dobit ćete manji račun. Međutim, kako jedino pravo rješenje, ugradnja mjerača predane topline na ulasku u svaki stan pomoću kalorimetara zahtjeva prilično veliku investiciju u stare zgrade u kojima su vertikalne cijevi za razvod topline provedene kroz stanove, značajno jeftinije rješenje je postavljanje razdjelnika na svaki radijator. Razdjelnici nam, putem očitanih impulsa, omogućavaju pošteniju raspodjelu potrošene toplinske energije očitane na zajedničkom mjerilu. Kako stanovi koji su na kraju zgrada trebaju značajno veću količinu topline od onih koji su okruženi drugim stanovima, onda bi bilo logično da njima računi u stvari porastu, dok će onima u sredini značajno pasti. U slučaju prijelaza na neki drugi način grijanja, to će svakako tako i biti. Međutim, korektivnim faktorima se pokušava održati socijalna solidarnost koju su stanari u stanovima u sredini zgrade oduvijek plaćali grijanje onima na rubu zgrade. Nema savršenog rješenja, ali individualno mjerenje je neophodan korak naprijed prema učinkovitoj energetici. Individualizacija potrošnje toplinske energije je samo preduvjet ka ozbiljnijim uštedama energije, koje se u konačnici ostvaruju zahvatima na termo tehničkim sustavima te na obnovi vanjske ovojnice same zgrade. Ovaj postupak je izuzetno težak i dugotrajan, ali ujedno i jedini koji vodi stvarnom smanjenju troškova i ugodnijem stanovanju. Kako priča ne bi bila toliko crna, možemo izdvojiti jedan uspješan primjer postupne tranzicije tri zgrade obuhvaćene zatvorenim toplinskim sustavu, u naselju Švarča, u Gradu Karlovcu. Kao energent se donedavno koristilo loživo ulje, nakon čega je napravljena prvo tranzicija na prirodni plin. Nakon toga uslijedila je ugradnja razdjelnika topline, prije početka prošlogodišnje sezone grijanja, dok se tokom ovog ljeta krenulo u potpunu obnovu vanjske ovojnice zgrade, koja je ujedno obuhvaćala i ugradnju izolacije. Kroz ovu tranziciju obuhvaćen je bio 131 stan dok je ukupna investicija, sufinancirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, iznosila 4,2 milijuna kuna. Prema projektnoj dokumentaciji sa fasadom od 14 centimetara stiropora i sa izmjenom stolarije ušteda bi trebala biti do 60 posto. Replikacijom i multiplikacijom takvih projekata se na razini države mogu ostvariti iznimno velike energetske uštede. Rezultati projekta STRATEGO pokazali su značajan potencijal za unaprjeđenje sektora grijanja u Hrvatskoj. Kroz projekt je pokazana mogućnost postizanja ekonomski opravdanih ušteda u grijanju, izolacijom zgrada, od čak 40% na nacionalnoj razini, potencijal povećanja udjela centraliziranih toplinskih sustava na 40% s trenutnih 15% te mogućnost dobave 45% toplinske energije potrebne za centralizirane sustave grijanja iz izvora otpadne topline. Spomenuti zahvati kumulativno mogu rezultirati uštedama potrošnje primarne energije od 32% te smanjiti emisije stakleničkih plinova za 47% u sektorima grijanja, hlađenja i elektroenergetskom sektoru promatrano na godišnjoj razini do 2050. godine. Osim navedenih prednosti, takav sustav bi rezultirao i smanjenjem troškova u spomenutim sektorima za 12%, uključujući amortizaciju svih investicija, u usporedbi s referentnim stanjem. Druga važna reforma koja treba uslijediti je vezana za formiranje cijene topline koju plaća CTS. Toplina se danas kupuje po cijeni energetske vrijednosti plina, što je značajno preskupo. Liberalizacijom kupnje toplinske energije od najboljeg ponuđača, ta bi cijena trebala značajno pasti, jer otpadna toplina u stvari nema neku vrijednost, ili čak ima negativnu vrijednost. Također, u trenucima kada je električna energija jeftina na burzi električne energije, što se sada često događa zahvaljujući visokom udjelu obnovljivih izvora, moguće ju je koristiti za proizvodnju topline. To je danas čest slučaj u visokorazvijenim zemljama poput Danske, a nema nikakvog tehničkog ili ekonomskog razloga zašto jeftina energija ne bi bila dostupna i građanima Hrvatske. Osim primjera iz visokorazvijenih zemalja, postoje i oni iz tranzicijskih, sličnijih Hrvatskoj, koje su uspjele smanjiti troškove grijanja pomoću CTS-a i učinile ga najekonomičnijim načinom zagrijavanja prostora. Jedan takav dolazi iz Latvije. Jelgava, 4. grad po veličini sa 64 tisuće stanovnika uspio je smanjiti troškove grijanja iz CTS-a i pritom prijeći na obnovljivi izvor energije. Stare plinske kotlove su 2013. godine zamijenili sa novom modernom kogeneracijom na biomasu i na taj način smanjili cijenu toplinske energije sa 75,5 EUR/MWh na 58,57 EUR/MWh. Dodatne prednosti koje su ostvarene ovim projektom su: strana ulaganja tvrtke Fortum u vrijednosti od 90 milijuna eura, rekonstrukcija toplovodne mreže, eliminiranje gotovo svih emisija CO2, otvaranje novih 82 radnih mjesta samo u toplani-elektrani, smanjenje godišnjeg uvoza energije u vrijednosti od 4 do 6 milijuna eura što direktno pozitivno utječe na ekonomsku bilancu Latvije. U Jeglavi se kogeneracijom pokriva 85% potrošnje toplinske energije, a 15% vršnog opterećenja toplinskog sustava pokrivaju plinski kotlovi. Biomasa, koja se koristi kao gorivo doprema se kamionima, a radi se o šumskim ostacima, poput grančica i ostacima iz poljoprivrede. Ovaj primjer je bitan jer je usporediv sa primjerom Grada Velike Gorice, u kojem je sličan projekt naišao na neodobravanje, a tamošnji građani i danas plaćaju vrlo visoku cijenu toplinske energije, koja uz to dolazi od fosilnih goriva, prirodnog plina i lož ulja. Daljnje uštede u troškovima grijanja u Jeglavi ostvarene su na način da se krenulo u cjelovitu obnovu stambenih zgrada, koja je obuhvaćala izolaciju vanjske ovojnice, zamjenu prozora, rekonstrukciju vodovodnih instalacija, ugradnju razdjelnika topline i termostata, unaprjeđenje sustava ventilacije, itd. Na ovaj način smanjena je potrošnja topline za 50%, a projekt je sufinanciran od njemačkog Saveznog ministarstva zaštite okoliša i prirode te Saveznog ministarstvo za nuklearnu sigurnost i Europskog fonda za regionalni razvoj. Više detalja o projektu se može naći na stranicama BEAST projekta www.beastproject.eu , a jedan od projektnih partnera je i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Pored projekata STRATEGO i BEAST financiranih 75% iz CIP programa Europske unije, od 2012 godine Fakultet strojarstva i brodogradnje sudjeluje u znanstveno istraživačkom projektu 4DH, sufinanciranom od strane Danskog fonda za inovaciju, a cilj projekta je razvit napredne centralizirane toplinske sustave četvrte generacije. To su uglavnom nisko temperaturni sustavi s polaznim temperaturama vodova do 55°C te povratnih temperatura od 25°C. Ovi sustavi su prvenstveno namijenjeni za zagrijavanje energetski učinkovitih zgrada te zadovoljenje potreba za potrošnom toplom vodom, no mogu biti korišteni i za potrebe zagrijavanja staklenika u poljoprivredi i drugih procesa. Najveća prednost niskotemperaturnih sustava je što omogućuju integraciju topline iz izvora kao što su prije spomenuta otpadna toplina iz raznih procesa te geotermalna ili solarna toplinska energija. Nadalje u niskotemperaturnim sustavima gubici po jediničnoj duljini vodova su znatno manji te se u ovom slučaju udaljenost od centraliziranog izvora do potrošača može prelaziti i 20 km. Nordijske zemlje su rano prepoznale prednost centraliziranih toplinskih sustava i trenutno se u Danskoj 60% toplinskih potreba zadovoljava iz centraliziranih toplinskih sustava raznih veličina i profila te se radi na daljnjem proširenju kako bi se do 2030. zadovoljavalo 75% potreba. U centraliziranim toplinskim sustavima u Danskoj već sada je integrirano više od 500.000 m2 solarnih toplinskih kolektora, kojima se godišnje uštedi od 15%-25% potreba za primarnim energentima, uglavnom plinom i biomasom. Unatoč strateškom cilju iz 2009. godine od gotovo 1.000.000 m2 instaliranih toplinskih kolektora u Hrvatskoj, do danas nažalost solarne energije ili geotermalne energije za uštedama primarnih energenata u centraliziranim toplinskim sustavima u praksi nisu prepoznate, no znanstvenici s Fakultet strojarstva i brodogradnje rade na tomu da se stvari promijene na bolje. U ovom trenutku Fakultet strojarstva i brodogradnje se može pohvaliti da sudjeluje u procesu pregovora za tri uspješno prijavljena projekta za poboljšanje centraliziranih toplinskih sustava u Europi, koji će se u potpunosti financirati EU sredstvima iz vrlo kompetitivnog programa Obzor 2020. Rezultati projekta će daljnje unaprijediti centralizirane toplinske sustave u Europi te će biti dostupni znanstvenoj i široj javnosti. Autori teksta su djelatnici i studenti Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju, Fakulteta strojarstva brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu. Voditelji hrvatske participacije u projektima 4DH, STRATEGO, Coolheat i HRE, Prof. dr. sc. Neven Duić Voditelji hrvatske participacije projektima BEAST, PHOENIX, DISKNET, doc. dr.sc. Goran Krajačić viši asistent i stručni suradnik na projektima dr. sc. Tomislav Pukšec Tomislav Novosel mag. ing. stroj., student poslijediplomskog studija FSBa Nikola Matak mag. ing. stroj., student poslijediplomskog studija FSBa

Živi se od zarade, a ne štednje. Što da štediš kada nemaš više ništa ?

Cijeli Zagreb i okolica leže na geotermalnoj vodi temperature 84°C. Postoje dva objekta koja se tako griju: bazen na Mladosti i barake pokraj nove bolnice. Zašto ne raditi na takvom projektu za Zagreb i okolicu? Zato jer državna firma HEP sa stotinama partijskih uhljeba ne bi imala kome skupo prodavati sekundarnu paru iz ZG termoelektrana koju su nam već prodali kroz proizvedenu struju.

to znači da toplana može isporučiti toplinsku energiju sa 100% gubitaka u toplovodu i do krajnjeg potrošača ne dolazi ništa. Jeste li vi normalni ?. Ja plaćam grijanje svog stana a ne da toplana grije štakore u kanalizaciji.

Ne treba postavljati radijatore ispod prozora i tako će se uštedjeti energija.

Samo oni kojo su spojeni na toplane smanjuju temperaturu u stanovima otvarajući prozore bez da su se potrudili namjestiti termostatske ventile na radijatorima, a onda se žalite na visoke račune. ROZP je naveo savjete koje ne mora raći nikome tko ima vlastito centralno ili bili koji drugi način grijanja.

Dozvolili ste da vas "ožene" na ime nekakvih ventila, s kojima ti osobno možeš štediti, ali to se ne odnosi na uštedu u globalu, odnosno "Toplane" recimo! Znamo da zastarjele instalancije, radijatori puni kamenca itd ne daju potrebnu uštedu.No ovaj način kontrole koliko koji pojedinac troši, iziskivalo bi da svaki mjesec, ili dva , dođe predstavnik Topline i ode od stana do stana i očita stanje! Samo ne znam čega, dali je to temperatura u stupnjevima celzijusovim, dali je tokoličina protoka tople vode, a opet se ne zna dali je u svakom trenutku bila 80 ili 60 stupnjeva! Znači, treba se mjeriti količina kalorija ili Jula koje je isijao Vaš radijator u prostor tek se tada može formirati cijena. Ovo iz članka, što čitate, to je obična glupost, prevara i laž! Znate da se količina utrošene, ovisi dali je kinetička energija ili potencijalna energija. dajte si malo zaguglajte u veti sa time, p vidite, da u formuli o količini potencijalne energuje mjerene u Julima fale neki parametri u vašem domu, da bi se izračunala Količina potrošene Energije! Da pojednostavim, tko će očitavati vaših 5-8 radijatora u stanu, kada i što će pisati u njegovom rasteru!???? Molim Bandić, ti veliš da si školovan! Objasni građanima grada Zagreba kako se mjeri potencijalna, a kako kinetička energija!?

bolje im je da šute samo za očitovanje i obračun kradu i do sto kuna.. znaći cca15% manje se morate grijati da bi samo nadoknali tu stavku!!!! ... tako svaka dobra direktiva iz EU ispada skuplja jer se svi i svako ugradi!

Jednostavno odvojiti svoj sistem grijanja od toplane postaviti svoj plinski bojler ili nešto drugo onda se moze nešto uštedjeti konsultirajte se sa monterom centralnog grijanja ,sve je izvodivo.

Ma samo ugasite grijac sta je rekla Milanovicka rezite tanje snjite ugasi

In Croatia a combination of solar panels and firewood is proving to be a promising, reliable way of heating smaller buildings and private houses. Informacije na: CCRES SAW PROJECT. Slobodno pogledajte, isplati se.

"Centralno je grijanje zastarjeli i najskuplji oblik grijanja, a upravo ti računi mnoge potrošače u mnogim gradovima bacaju u očaj" - novinar je malo pobrkao lončiće, nek prijeđe na plin i drži u kući ili stanu 25, kako su navikli u stanovima s centralnim, pa če vidjeti što je to račun za grijanje. Tvrdnja da je bolje u lagati u kombinirano solarno ili plinsko grijanje nego izolirati kuču je naprosto nebulozna. I dobro izoliranu kuču je potrbno grijati, ali je rasap toplinske energije daleko manji nego kod neizolirane.

ovaj polupismeni "novinar" piše totalne besmislice: "Praksa pokazuje da je kombinacija korištenja sunčeve energije, plina ili peleta za grijanje i prostorija i sanitarne vode, najjeftiniji i najisplativiji način, a usput podiže energetski certifikat za nekoliko razreda". Energetski razred zgrade nema BAŠ NIKAKVE veze sa vrstom grijanja. To je oznaka koliko energije treba dovesti u stan za održavanje normalne temperature. nema veze od kuda je enegija dobivena - plin, sunce, toplana, peleti... Prema tome, prelaskom na solarno grijanje stan neće dobiti bolji energetski razred. On se može poboljšati JEDINO izolacijom zidova i boljim prozorima. Sramota od "novinara".

Kada se kupate ne ispustajte toplu vodu u kanalizaciju nego je ostavite u kadi,jer to vam je isto kao radijator.bar dok se voda ne ohladi.

mislim da ovo s gubitkom topline nije točno iza brojila je vaša potrošnja isto kao i iza vodomijera - - toplina se očitava u vašoj toplinskoj postaji par dana prije ispostave računa-

Oni koji su do sada živjeli u stanovima spojenim na toplanu,od lijenosti nisu zatvarali ventile,već s prozorima na kip grijali atmosferu.Mi koji imamo vlastito grijanje,znamo kako se štedi energija,nama ne treba poduka.

Komunistički doseljenici imaju izlaz. Mogu se vratiti u prirodna staništa u Bosnu i Vlašku odakle su ih dognali komunisti sa praznim torbama. Tamo im je ognjište u drači među vukove i zmije. Grijanje je besplatno. Ima šume koliko ih volja.

... blabla... toplani je u interesu da troši(mo) više... novoosnovane tvrtke za ugradnju i očitanje žele da mi trošimo više... država želi da mi plaćamo više... mi htjeli ne htjeli plaćamo sve to... amen....

Ja s petoclanom obitelji u svom domu u Svicarskoj platim za godinu dana grijanja,koliko moj brat s istim brojem clanova u Hrvatskoj plati za tri mjeseca.

Znam samo jednom. Kada sam prije cca 10tak godina zivio u stanu gdje je bila toplana, dobijao sam iste racune za grijanje, neovisno o tome jesam li otvorio prozore i grijao atmosferu ili kada sam smanjio grijanje, jer nisam mogao disati. Nikada mi to nije bilo jasno. Uvijek fiksno. Isto i voda. Nema me mjesec dana u stanu, platim toplu vodu kao i kada sam mjesec dana u stanu. Lopovluk teski bio, a izgleda i ostao....