Pred Zavodom za nuklearnu medicinu zagrebačke Bolnice "Sestre milosrdnice" u petak ujutro, dan nakon što se izbrojilo gotovo sto novozaraženih koronavirusom, s maskama na licu čeka najmanje 20 ljudi. Uglavnom su stariji, među njima ima i onkoloških pacijenata. Natiskani su jedni do drugih, kao da se boje da će im netko uzeti mjesto u redu. Vidjeli su svuda oko sebe da se političari i građani ne drže razmaka, pa zašto bi i oni. Medicinsko osoblje pušta po troje ljudi unutra. - Kako nas možete držati vani na kiši? Pustite nas unutra - povišenim glasom obraća se stariji gospodin mladome medicinskom tehničaru. - Gospodine, u ovom zavodu 20 je liječnika i sestara u izolaciji zbog COVID-a. Samo nas pet radi. Želite da vas sve pustimo unutra pa da se zarazite ili vas je više strah kiše - mirno uzvraća tehničar.
Izgubili autoritet
Stariji se gospodin povlači. Na drugom kraju Hrvatske nekoliko dana prije majka je maturantu gurnula paracetamol uz riječi: "Evo, popij, da te ne maltretiraju zbog to malo temperature u školi." Bilo joj je važno samo da njezino dijete s virozom izađe na ispit i nije se zamarala time da će možda ugroziti nečije rizično dijete ako ima koronu. Nisu ti ljudi izuzetak. Odgovornost Hrvatima nije jača strana, osobito odgovornost prema drugima. Ni građani ni političari ne shvaćaju bit Voltaireove izreke: "Odgovorni smo za ono što radimo, ali i za ono što ne radimo."
Video: Obvezno nošenje maski u javnom prijevozu
Zbog svih onih kojima je bilo teško držati razmak, nositi maske u zatvorenim prostorima i izbjegavati masovna druženja nečijoj bolesnoj djeci u zagrebačkim i drugim bolnicama već je danima, koji se mogu pretvoriti u tjedne, uskraćen posjet i blizina roditelja. - Više je razloga zašto su ljudi neodgovorni. Prvo, u populaciji uvijek ima onih koji uopće ne brinu za druge i 3% psihopata koji namjerno drugima žele nanijeti štetu, a s tim se skupinama mora računati pa ili propisati zakonska rješenja ili napraviti planove znajući da će neki mjere kršiti.
Drugo, čovjek je socijalno biće kojem treba blizina drugog čovjeka, da mu ispriča svoju priču i čuje koliko j4 drugi odobrava. Treće, pojedinci su neodgovorni i zato što vodeći ljudi lažu ili iznose oprečne stavove. S maskama se i u nas i u svijetu 200 puta mijenjao stav da su štetne, nekorisne, pa onda ipak korisne. Stručnjaci javnosti moraju jasno reći trebaju li se nositi maske ili ne. Nemir među ljude unosi i globalna konfuzija zbog lažnih i nesigurnih znanstvenih izvješća o virusu - kaže psihijatar Ante Bagarić. Stožer je, govori, u početku imao velik autoritet koji je dijelom izgubio i zbog svojih izjava, a ljudima trebaju jasne i precizne upute. - Ljudi su se opustili želeći nadoknaditi sve što su u izolaciji propustili, neki su nezreli i neobazrivi prema drugima i evo nas u drugom krugu vala - kaže Bagarić dodajući da je sada nužno udaljiti se od rizičnih situacija, ali to ne znači izolaciju u kojoj čovjek ne može dugo izdržati.
Političari se ne pridržavaju
Sociolog Ivan Balabanić smatra da su ljudi postali neodgovorni i zato što je politika zbog turizma i izbora prestala naglašavati važnost držanja mjera. - Usto, ljudi su vidjeli da se ni političari ne drže mjera i da turisti ulaze u zemlju bez provjere. I neki stručnjaci počeli su umanjivati značenje bolesti, banalizirala se situacija s kontradiktornim izjavama "virus je oslabio, nije oslabio...". Sve je to rezultiralo povećanim brojem oboljelih jer, ako se mnogi građani ne drže mjera, koje su kao preporuke mrtvo slovo na papiru, i ako ih ne možete uvjeriti da ih se drže svi od vrha prema dolje, onda treba uvesti kazne. Nemamo mi tu razinu odgovornosti da će svi ljudi nositi maske u javnom prijevozu kad znaju da nema sankcija ako ih ne nose. Ako se maske moraju nositi, onda trebaju postojati i sankcije za one koji ih ne nose - kaže Balabanić. I Alemka Markotić neki je dan rekla da će se zbog nenošenja maski morati primjenjivati određene kazne te dodala: "Ali cijelo vrijeme govorimo zašto bi ljude trebalo kažnjavati da rade ono što je za njihovo dobro." Zato što neki nenošenjem maski rade protiv dobra drugih jer za 80% ljudi, tvrdi struka, COVID-19 nije opasan. Ali zato nemamo pravo ugroziti preostalih 800 tisuća ljudi.
