Treba li Hrvatskoj teritorijalni preustroj? Broj lokalnih jedinica samo je bujao: Neke nemaju ni novca za vlastite plaće
Na povijesnoj sjednici Vlade, održanoj 19. studenog 1992. godine, usvojen je nacrt zakona koji je Hrvatskoj donio pravi „baby boom“ gradova i općina. Po novom, teritorijalnom ustroju, umjesto dotadašnjih 102, Lijepa Naša je dobila 500 općina i gradova. Glavni arhitekti tog novog, teritorijalnog ustroja, Vladimir Šeks i HDZ, tvrdili su da je cilj „mrvljenja“ Hrvatske decentralizacija i efikasnija uprava, uvjeravajući javnost kako će se svaka općina sama snositi svoje troškove. No, vrijeme je pokazalo da je situacija na terenu bitno drugačija te takva, po mišljenju brojnih stručnjaka, glomazna, skupa i koruptivna konstrukcija, nije dugoročno održiva.
Komentari 2
Županije ne spajati, bar ne previše. Ne smije biti integralna nekakva dalmatinska regija, ili neka integralna ličko-kordunsko-"banijska" ili slavonska. Čudo je da je Tuđman izdvojio jednu Istru u zasebnu županiju, ali bar u ostatku HR ne smije se srboautonomaškim provokatorima nabacivati loptu na zicer. Odmah bi se pokrenule inicijative za "autonomnom Dalmacijiom", za nekakvim "šokačkim identitetom" Slavonaca (po uzoru na ono što je učinjeno Bunjevcima), i za oživljavanjem "rsk". S druge strane, općine pospajati maksimalno da lokalnih jedinica ne bude više od, recimo, 100.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Nekad je bilo 5 drugih nogometnih liga: Istok, Zapad, Sjever, Jug i Centar. Po tom principu treba razdjeliti i Hrvatsku, i da svaka ta regija rapolaže sa svojim prihodima. Može se izdvajati izvjesni postotak za pojedine državne službe (vojska, policija...), ali ostatak koristiti za svoje potrebe, a ne ko danas, da npr. Sjever daje lovu za ceste na Jugu i sl...