Može li se na bolovanju biti deset ili petnaest godina? Jedna od
rijetkih zemalja, vjerojatno i u svjetskim razmjerima u kojima je to
moguće jest Hrvatska.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na tzv.
privremenoj spriječenosti za rad između 10 i 15 godina čak je 500 ljudi
koji, naravno, sve te godine primaju naknadu iz zdravstvenoga fonda.
Među njima ima najviše hrvatskih branitelja i policajaca,
kojima više
odgovara da su na bolovanju i da primaju naknadu za bolovanje nego da
su – zbog kratkoga staža – u mirovini.
Grafički
prikaz: Stope bolovanja za 2007. i 2008. godinu po područnim uredima
Zdravstvo
u vrhu liste bolesnih
Liječnici
nemaju nikakvu zaštitu
‘Bolesnik iz
HGK’
Analizirajući jednog profesionalnog bolesnika, inače zaposlenog u
Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je bio na bolovanju od 1997. do
2007. godine, u HZZO-u su izračunali da je na “privremenoj
spriječenosti za rad” bio dvije i pol tisuće dana. Očito da
se vrlo
dobro snalazio, kao i većina ostalih profesionalnih bolesnika.
Malo stresa na poslu, malo mobbinga, malo bolova u križima, malo
psihičkih problema.... i tako se skupe godine bolovanja. Prvi razlog
bolovanja su lokomotorne bolesti, slijede psihijatrijske bolesti koje
su i najčešći razlog dugogodišnjih bolovanja.
Liječnici obiteljske
medicine ne mogu učiniti baš puno jer su im pacijenti,
naravno,
“pokriveni” medicinskom dokumentacijom.
Novim prijedlogom zakona o zdravstvenom osiguranju, dugotrajna
bolovanja, bez obzira na to jesu li opravdana ili ne, trebala bi barem
donekle biti riješena. Pacijent koji je na neprekidnom
bolovanju 15
mjeseci ili pacijent na bolovanju koje je s prekidima trajalo 18
mjeseci u protekle tri godine više neće moći ostati u skrbi
zdravstva
niti primati nadoknadu iz zdravstvenoga fonda.
Njihov status će se morati mijenjati, a skrb za njih morat će iz HZZO-a
prijeći u Zavod za mirovinsko osiguranje. Povjerenstva za mirovinsko
osiguranje, nakon bolovanja koje je trajalo 15 mjeseci bez prekida,
neće moći vratiti lopticu zdravstvu s odgovorom kako je bolest u fazi
liječenja, već će morati preuzeti brigu za takvu osobu u obliku
privremene ili trajne mirovine.
Smanjiti jedan posto
Naravno, ako prođe zdravstveni zakon koji ograničava trajanje
bolovanja, morat će se mijenjati zakon o mirovinskom osiguranju.
Direktor HZZO-a dr. Većeslav Bergman procjenjuje da bi se novim
pravilima stopa bolovanja mogla smanjiti oko jedan posto, pa bismo se
stopom između 2,5 i 2,7 mogli uspoređivati s EU. Uz smanjenje stope
bolovanja samo jedan posto, izdaci HZZO-a za naknade smanjuju se za oko
300 milijuna kuna i iznosili bi do milijardu kuna godišnje.
No, dr. Bergman također upozorava na otežavajuću okolnost. A to je
krizna sljedeća godina, u kojoj, kako se najavljuje, priličan broj
ljudi može ostati bez posla. To bi mogao biti dodatni pritisak ljudi
koji će bolovanjima štititi svoja radna mjesta.
A zna se da i danas razlog mnogim bolovanjima nije zdravstveni, već
socijalni problem. Zanimljivo je da osim Hrvatske još samo
Slovenija
bolovanja plaća iz fonda zdravstvenog osiguranja. Drugdje u Europi
bolovanja su financijski izdaci ministarstva gospodarstva ili socijale.
PROFESIONALNI BOLESNICI Država najavila rat lažno nesposobnima za rad
Nakon 15 mjeseci bolovanja - mirovina
