Poznat je pobjednik natjecanja za Hrvatsko stablo 2020. godine. Ta titula pripala je “Najstarijoj Medulinki” iz Istarske županije, koja je osvojila 9373 glasa. Kako i priliči jednom natjecanju, previđena je i nagrada – sistematski pregled. Stablo Celtis australis, poznatije kao koprivić, kostela, košćela, fafarikula ili ladonja, staro 115 godina, koje raste u Medulinu, proći će temeljito istraživanje zdravstvenog stanja i statike pojedinih dijelova stabla “upotrebom sigurnih i neagresivnih metoda rezistografiranja i zvučnog tomografiranja”, koje će obaviti djelatnici Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Listovi kao oni u koprive
Zbog pandemije ovogodišnje proglašenje pobjednika održano je preko online platforme u organizaciji nacionalnog koordinatora natjecanja - Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Partneri na projektu su Hrvatske šume, Hrvatsko agrometeorološko društvo i Šumarski fakultet. Na natjecanje je to stablo prijavila Općina Medulin. – Godine brzo prolaze, kaže nam. Sjeća se ljudi i njihovih imena i običaja poput Pusta i Majnice. Tu je uvijek bilo živo, imali smo tržnicu, ples. S osmijehom dodaje da voli na placi pogledati dobar film ili predstavu, zanjihati se na koncertu, zapjevati na ljetnoj fešti i u vrijeme Adventa.
Tada se posebno dotjera jer obožava društvo. No najviše voli dječju ciku i smijeh, njima se i ubuduće veseli. Priča nam mudra i vedra, danas najstarija naša sumještanka, Ladonja na medulinskoj placi – navodi se u opisu “najstarije Medulinke”. Ta vrsta rasprostranjena je u mediteranskim zemljama. Stablo može narastii do 25 metara visine. Prema nekim navodima, može živjeti i do 400 godina. Nekad se koristilo i za izradu štapova za hodanje i drške bičeva jer su izdanci savitljivi. I drvo je podatno za tokarenje. Danas se sadi kao ukrasna biljka koja je prilično otporna na onečišćenje zraka, a krošnja daje ugodnu hladovinu. U narodnoj medicini koriste se plodovi i lišće.
Plodovi su jestivi, no imaju malo mesa. To je vjerojatno drvo s najviše imena u našim krajevima. Ime koprivić dobilo je jer listovi podsjećaju na listove koprive. U nekim dijelovima Hrvatske zovu ga još i fafarika, gangulić, kompriva, haharinka, kostanjula, pelegrinka, popriva, čiburić, ćići borići... Za titulu Hrvatskog stabla 2020. godine se natjecalo se osam kandidata – uz pobjedničko, tu su i maslina iz Kaštel Štafilića, javorolisna platana iz Svetog Urbana, atlaski cedar iz Opatije, velelisna lipa iz Parka prirode Žumberak, hrast lužnjak iz Grada Siska, velelisna lipa iz Sluma i hrast cer iz Visokog. Svoj glas dalo je čak 23.238 glasača. Drugo mjesto osvojile su “Lovrecove platane” iz Svetog Urbana u Međimurskoj županiji s 5874 glasova, a treće “baka maslina” iz Kaštel Štafilića u Splitsko-dalmatinskoj županiji s osvojenih 5068 glasova.
“Zaljubljeni ginko” bio drugi
“Najstarija Medulinka” bit će kandidatkinja Hrvatske u izboru za Europsko stablo godine, za koje će se moći glasati od 1. do 28. veljače 2021. godine. Pobjednik će se saznati Briselu 21. ožujka 2021. na Svjetski dan šuma. Hrvatska je, kažu organizatori tog zanimljivog natjecanja, prvi puta sudjelovala u izboru za Europsko stablo 2018. godine, i tada je zauzela sedmo mjesto s azijskom platanom u Trstenom, prošle godine naš predstavnik bila je “Gupčeva lipa” u Gornjoj Stubici koja je zauzela 11. mjesto, a ove je “Zaljubljeni ginko” iz Daruvara osvojio visoko drugo mjesto. Riječ je o spomeniku parkovne arhitekture ispred južnog ulaza u dvorac Antuna Jankovića u Daruvaru. Star je oko 240 godina. Daruvarci ga nazivaju - Adam.
