Ministrica iz kvote HDZ-a, ali ne i članica te stranke, Bernardica Juretić u sjeni političkih previranja vodi osjetljiv resor socijalne politike i mladih.
Ovog će tjedna predstaviti Plan posvojenja – izmjene Zakona o rodnim i roditeljskim naknadama koje će omogućiti posvojiteljima djece starije od osam godina puni roditeljski dopust, jer oni sada nemaju pravo na 12 mjeseci. S ministricom smo razgovarali u politički turbulentno poslijepodne u petak.
Možete li objasniti svoju nedavnu izjavu o olakšicama za višečlanu obitelj pri kupnji kombija?
Naravno da nije riječ o konkretnoj mjeri, nego mi je namjera bila reći da su moguće razne olakšice za višebrojne obitelji i da u tome moramo sudjelovati međuresorno. Stvaranje pozitivnog okruženja za roditeljstvo nije obveza samo ovog Ministarstva.
Nije ni tisuću eura za novorođenče, u kojoj je fazi ta odluka?
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim ćemo povećati iznos jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete na 7483 kune umjesto dosadašnjih 2328 kuna, upućen je u hitnu saborsku proceduru. Novac u proračunu je osiguran i to mora zaživjeti u rujnu ove godine. Tom mjerom Vlada želi dati do znanja: spremni smo participirati u vašim troškovima u okviru skromnih mogućnosti koje sada država ima. Dakako da smo svjesni kako samo to ne može biti poticaj nijednoj zreloj obitelji u planiranju djece, za to je nužna sveobuhvatna pronatalitetna politika kroz porezne olakšice, poticaje u stanogradnji i kreditima, dječjim vrtićima i slično.
Kada će doći na red te mjere?
Mi smo zato predložili da se osnuje Uprava za demografiju u ovom Ministarstvu. Izmjene Zakona o ustroju tijela državne uprave kojima to predlažemo sljedeći bi tjedan trebale biti na sjednici Vlade. Naravno, neće uprava sama po sebi riješiti problem, ali međuresornom suradnjom napravit ćemo strategiju demografskog razvoja.
Išle su hitne izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, hoće li ih biti još?
Ne, nego ćemo raditi na novom Zakonu o socijalnoj skrbi koji će ujednačiti socijalne naknade. Rok je ožujak 2017. Cilj nam je ujednačavanjem socijalnih naknada omogućiti uštede koje se mogu preusmjeriti na bolju socijalnu zaštitu najugroženijih skupina građana.
Što to konkretno znači?
To podrazumijeva standardizaciju kriterija za dodjelu naknada i u tu ćemo svrhu napraviti katalog socijalnih naknada. Cilj nam je da administriranjem naknada na jednom mjestu smanjimo nepravilnosti i neracionalnosti u sustavu socijalne zaštite. Ukupan iznos zajamčenog minimalnog standarda ne smije biti veći od prihoda koji se mogu ostvariti radom da ne bi došlo do slabljenja radne motivacije radno sposobnih.
Mogu li se u sustavu socijalne skrbi i dalje gomilati socijalne naknade?
Sada imamo 70 naknada koje se isplaćuju iz raznih ministarstava, jedinica lokalne uprave i samouprave, a ne postoje podaci o tome koliko naknada i u kojem iznosu određena osoba prima iz tih različitih sustava. Za zajamčenu minimalnu naknadu, ZMN, gleda se imovinski status, međutim, kod svih drugih naknada možete imati i vilu s bazenom i pet automobila, ali ako po nekom kriteriju imate pravo na neku naknadu, ne gleda se vaše imovinsko stanje, s kim i kako živite pa možete nagomilati više naknada…
Kako će se to ujednačiti?
Osnovali smo radnu skupinu koja analizira te brojne naknade i utvrđuje standardne kriterije za isplatu. Cilj nam je napokon odrediti maksimalan iznos koji pojedini korisnik može primiti, odnosno zajamčeni minimalni standard, a koji ne bi smio biti veći od prihoda koji se mogu ostvariti radom. Ljudi u siromašnijim krajevima ne primaju naknadu za stanovanje jer su jedinice lokalne uprave i samouprave, koje bi im to trebale isplaćivati, siromašne. Stoga planiramo povećati iznos zajamčene minimalne naknade koja će uključivati i naknadu za stanovanje, kako bismo osigurali jednak standard za sve u Hrvatskoj. Razmotrit ćemo mogućnost da ZMN povećamo za 20%. Ujednačavanje socijalnih naknada i uvođenje zajamčenog minimalnog standarda uz ujednačene kriterije dio je Nacionalnog plana reformi Vlade RH.
Imenovali ste radnu skupinu za izradu novog Obiteljskog zakona, koji je rok za izradu?
Riječ je o trećem OBZ-u u tri godine, a česte zakonske promjene nisu dobre i zbunjuju građane. Moja je dilema bila treba li na snazi ostaviti propis za koji stručnjaci kažu da je loš i nekvalitetan, ignorirati saznanja o tome što građani doživljavaju u praksi i oglušiti se na preporuke stručnjaka ili, suprotno tome, početi s poslom izrade novog i boljeg propisa, svjesna te činjenice da je riječ o trećem Obiteljskom zakonu u posljednje tri godine. Odluka je da idemo u izradu novog. Neće biti dodatnog troška jer se radna skupina odrekla naknade, profesori s Pravnog fakulteta u Rijeci i Splitu ne traže ni putne troškove. Rok je 31. prosinca 2016., iako se može i produljiti kada bi to zahtijevala pravila savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
