Krajem idućeg tjedna trebao bi se održati novi trilateralni sastanak vezan uz kredite o švicarskim francima. Sve strane pripremaju neke svoje prijedloge. Ministar financija Boris Lalovac još je uvjeren da će vrlo brzo izaći pred dužnike s više prijedloga. Reakcije na dosadašnje inicijative pokazale su, kaže ministar, da banke nisu sklone prijedlozima za otpis glavnice, dužnicima se nije svidio prijedlog o najmu stanova, dok središnja banka odbija konverziju švicaraca u kune.
Narasle cijene nekretnina
U Ministarstvu financija ostaju pri ranijem stavu da uvedu neke porezne olakšice, od olakšice za najam stava do priznavanja kamate kao poreznog odbitka. Bio bi to povratak modelu koji smo već jednom imali i napustili ga jer je bio preskup za državni proračun. Dodatne porezne olakšice u iznosu do 12 tisuća kuna godišnje uvela je Račanova vlada 2003., a građani su ih koristili za kupnju, odnosno adaptaciju stana ili kuće, troškove liječenja te premije životnog i mirovinskog osiguranja. Olakšice je ukinula HDZ-ova vlada u srpnju 2010., a ministar Lalovac ostavlja mogućnost da ih u sličnom ili izmijenjenu obliku Milanovićeva vrati na kraju svojeg mandata.
– Nikakva odluka nije donesena, ali proučavamo razne modele olakšica kako bismo pomogli građanima – kaže Lalovac. No, za razliku od Hrvatske koja bi mogla vratiti kamate kao poreznu olakšicu, u skandinavskim zemljama dosta stranaka predlaže njihovo ukidanje. Nizozemska, Švedska i Norveška među rijetkim su europskim državama s tom vrstom olakšica. Norveška svima koji kupuju stan ili kuću subvencionira 27 posto kamate, a Švedska, ovisno o vrijednosti nekretnine, od 21 do 30 posto. No, spomenute su olakšice digle cijene nekretnina u tim zemljama pa proizlazi da je na državnoj intervenciji profitirao samo nekretninski sektor. Stoga je jako puno rasprava oko njihova ukidanja, ali nijedna vlada nije se odvažila na taj korak. Nizozemci priznaju cijelu kamatu kao poreznu olakšicu, ali uz obveznu valorizaciju cijena nekretnina te se i kod njih svako malo provlače ideje o ukidanju te povlastice. Francuski sud takvu je olakšicu 2007. odbacio kao neustavnu. Hrvatska je priznavala stambene kamate kao poreznu olakšicu sedam i pol godina, a 2009. tu je mogućnost iskoristilo 105 tisuća, većinom mladih koji su u prosjeku prijavili 8750 kuna izdataka za kamate. Ukupna godišnja stambena olakšica za prvi stambeni prostor iznosila je 919 milijuna kuna, a kao dokaz podnosila se potvrda o boravku te vlastoručno potpisana izjava o vlasništvu. Ukinute porezne olakšice iz sustava poreza na dohodak koristilo je oko pola milijuna građana, mnogi i po više osnova, i one su im donosile milijardu kuna povrata preplaćenog poreza. Najmasovnije (222 tisuće) bile su uplate za dopunsko zdravstveno osiguranje, gotovo 180 tisuća obveznika predavalo je račune za troškove liječenja, potvrde za plaćeno životno osiguranje predavalo je 160 tisuća građana, ali najveći trošak za državu i najveći povrat donosile su stambene olakšice.
Pomoć nije brza
Ako Milanovićeva vlada vrati olakšice za prvi stan, pretpostavlja se da će ih moći koristiti stotinjak tisuća građana koji su kupili prvu nekretninu. Mana tog poteza je u tome što dužnici ne mogu računati na brzu financijsku pomoć države jer se povrat ostvaruje naknadno za prethodnu godinu. Osim toga, dužnike u francima guši glavnica, a ne kamate, koje se s godinama smanjuju. Treće je pitanje ima li državni proračun prostora da preuzme novi trošak u situaciji kada Vlada mora smanjivati potrošnju i državni proračun?
>> Većina građana podržava odluku Vlade da zamrzne tečaj švicarca
Naj bolji potez bi bio da vi date ostavke