Milanović Janši: Ima nas 6,5 mil., to je malo i moramo surađivati
– Pred nama je teško razdoblje, kriza je svuda, pa i u Sloveniji. Za godinu dvije bit će iza nas – dodao je hrvatski predsjednik Vlade
Komentari 103
Čula sam da je Ostojić najavio da će dati ostavku zbog zamjene mrtvih beba. Rekao je da će biti sankcija! O ne mogu vjerovati da su SDP-ovci konačno postali moralni!!! Je li to moguće???
milanoviću opet obmanjuješ i lažeš, europska unija nema potencijala ni prirodnih resursa za izlazak iz krize, jedino ako planiraju napasti rusiju, a to se neče usuditi, zato ju planiraju rastočiti iznutra.
\"Izgladili smo sve nesuglasice, ako ih je i bilo – naglasio je Milanović.\" Za ovo izjaviti stvarno treba biti beskičmenjak. Ne, nije bilo nesuglasica, to se nama samo pričinjavalo.
Al pogledaj samo na slici, kako Milanović složi inteligentnu facu, kako to samo dubokoumno izgleda! A iza te krinke, obična šupljina!
Samo treba pogledati fotografije (govor tijela).
Već su ukinuli sva prava Hrvatima iz BiH skinuo dječije doplatke itd
....nas i Rusa, 300 miliJUna.!..
Vratite dug štedišama Ljubljanske banke..Lopovske banke
ak je muljanović sredio stvari, pitam se koliko to košta?
Zašto Slovenija mora vratiti novce štedišama Ljubljanske banke? .\" Nadalje...\"kad je riječ o obvezama za štednju, slovenski predstavnici se u tumačenju tog Ugovora (Aneks C Ugovora o pitanjima sukcesije) pozivaju na \"načelo teritorijalnosti\", tj. da svaka od država sljednica bivšee federacije mora preuzeti jamstva za sveukupnu štednju prikupljenu na njenom današnjem području, bez obzira u koju banku je položena. Pritom se sasvim ignorira činjenica da je upravo tim Ugovorom utvrđen ključ, prema kojem je udjel Slovenije u podjeli financijske imovine i obveza od 16 posto proizišao i iz njenog udjela u deviznim depozitima građana deponiranima kod bivše Narodne banke Jugoslavije, a pri čemu su u korist Slovenije uračunati i depoziti građana kod filijala Ljubljanske banke d.d. u svim republikama bivše federacije! Bez tih depozita i udjel Slovenije u raspodjeli imovine bio bi znatno niži (oko 13,26 posto). Dakle, kod podjele prava trebao bi vrijediti jedan princip, kod izmirivanja obveza prema štedišama drugi?!\"(HNB)
Dajte nam odmah datum kad se obnavlja Jugoslavija. Šta okolišate...
1)Devizna štednja ne može ići u sukcesijsku masu budući da banke nikada nisu imale obvezu već samo mogućnost deponiranja deviza kod Narodne banke Jugoslavije. U stvarnosti su u najvećem djelu deponiranje vršile samo fiktivno tj. obračunskim putem a od 15.10.1988. godine pa sve do raspada Jugoslavije Zakonom o deviznom poslovanju ukida se mogućnost daljnjih deponiranja devizne štednje kod NBJ.
2)\"Ljubljanska banka d.d. Ljubljana Glavna filijala Zagreb je osnovana u Zagrebu 1969 godine a od samog je početka imala tvz. mala ovlaštenja, tj. ovlaštenja na prikupljanje devizne štednje. Velika ovlaštenja kao i svojstvo pravne osobe dobila je 1978. godine, a od 01.01.1990. godine djeluje u Republici Hrvatskoj pod nazivom Ljubljanska banka d.d. Ljubljana Glavna filijala Zagreb. Do 1992. godine imala je u Hrvatskoj uposlenih oko 2000 ljudi koji su radili u tri poslovnice i tridesetak ekspozitura. S 31.01.1996. godine ukida međutim sve poslovnice i ekspoziture, ostavlja uposlenih svega nekolicinu radnika na adresi u Zagrebu Savska 41 i tako ostaje sve do danas s tim što nekolicina uposlenih praktično samo obavlja poslove pripisa kamata na štednim knjižicama a nikakvo drugo bankarsko poslovanje, niti kunsko niti devizno ne obavlja, niti za građane a niti za pravne osobe.
Upit: Je li Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija jamčila za štednju građana? Odgovor: Jamčila je, ali jamstvo za štednju aktivira se kad banka završi u stečaju, što kod Ljubljanske banke nije bio slučaj jer je ona nakon raspada bivše države redovno poslovala pod istim imenom, a zatim je pretvorena u Novu ljubljansku banku. Bitno je za spomenuti i da je krajem 1989. godine odlukom skupštine Ljubljanske banke d.d., Glavna filijala Zagreb , koja je do tada poslovala u RH kao samostalna pravna osoba u sastavu Udružene ljubljanske banke, danom 01. siječnja 1990. godine prestala postojati kao samostalna pravna osoba te je zbog te odluke/reorganizacije, nastavila s poslovanjem kao njen organizacijski dio bez pravne osobnosti. Za sve obveze Glavne filijale ZG odgovarala je Ljubljanska banka d.d. Ljubljana cjelokupnom svojom imovinom, bez ograničenja.
Zbog problema sa LB dio građana je pokrenuo sudske postupke protiv LB filijale ZG. Presude su bile u korist štediša i LB ih je izvršavala na način da je centrala u Ljubljani svakomjesečno slala određene količine deviza. Tako je to išlo sve do 1994. godine. Nakon toga Republika Slovenija u srpnju 1994. godine donosi Ustavni Zakon o dopunama ustavnog Zakona za provedbu Osnovnog ustavnog dokumenta o samostalnosti i nezavisnosti Republike Slovenije. Nakon toga se osniva NLB. Člankom 22.f. st.2. se deklarira da Slovenija neće priznati nikakav \"... pravni ili drugi započeti postupak usmjeren na oduzimanje imovine banaka.... te ga sudovi Republike Slovenije neće priznavati.\" Time je, prvo: SLO poništila ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima potpisan između dvije države u Zagrebu 07.02.1994. godine i drugo: Ljubljanska banka filijala u ZG je prestala izvršavati presude hrvatskih sudova a izvršenje se nije moglo provesti u Republici Sloveniji!
1) Slovenija je isplatila sve štediše koji su rezidenti Republike Slovenije. 2) Kao što sam napisao, isplatu na osnovu sudskih procesa blokirala je Slovenija donošenjem spornog Ustavnog zakona. 3) Prema podacima iz 1989. u strukturi pasive LB filijala ZG 83 posto činila je ukupna štednja građana dok su u strukturi aktive plasmani gospodarstvu i građanima iznosili 12,6 posto. 4) Republika Hrvatska potražuje od LB oko 600 mil. DEM s osnova prenesene štednje za 2/3 štediša LB koji su svoju štednju prenjeli na hrvatske banke i time je pretvorili u staru deviznu štednju.
No ukratko, filijala LB u Zagrebu je po depozitima i općenito po financijskoj moći bila najjača organizacijska jedinica Ljubljanske banke d.d., daleko jača i od same centrale u Ljubljani, pa je stoga jasno zašto je Slovenija postupila na taj način. Sve što se kasnije događalo, razne priče o urotama RH protiv slovenskih banaka i sl., a koje dolaze od medija i dužnosnika u SLO samo su zamagljivanje kojim se nastoji prikriti očita pljačka hrvatskih štediša.
Hrvatska je nudila mogućnost štedišama LB da svoju štednju prenesu na hrvatske banke odn. da je pretvore u staru deviznu štednju. Dio njih(štednja vrijedna 600mil.) se odlučio za tu opciju, a ostali su odlučili sami riješiti svoja potraživanja vjerujući da će lakše i brže do svog novca. Ni u jednom od ta dva slučaju obveza LB se ne gasi. Bezobrazluk i očita pljačka SLO strane vidljiva je i u sljedećem: sud u Strasbourgu donosi presude u korist HR štediša, do 1994. god. sudovi i u SLO i u HR donosili su presude u korist štediša. No, 1994. Slovenija donosi ustavni zakon kojim se blokiraju rješenja hrvatskih i slovenskih sudova. I sad će na forum doći netko iz države koja nas je opljačkala i početi soliti pamet o nekakvoj slovenskoj nevinosti i još će postavljati pitanje tko je koga opljačkao. Sramota. Pa zar bi ti susjedu koji te je opljačkao dozvolio da posluje i zarađuje u tvojem dvorištu?
Jos jednom podvili rep pred slovencima i ko pokisle pudlice pravac Zagreb, Bravo!
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Milanovic puno rekao a nista postigao ! Svi znamo da proces oko granice je na medjunarodnom sudu.. Svi znamo da imamo problem izmedju nas i SLO o dugu Ljubljanske banke Svi znamo da imamo problem oko Krskog Svi znamo daa imamo problem ostavstvine bivse SFRJ Svi znamo da Hrvati zive u Sloveniji Ali ne znamo odgovore na ova pitanja !! Ili je sutnja zlata vrijedna kako je rekao pjevac VUCO !!