Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Migranti se nama smiju vraćati, ali Srbiji i Grčkoj ne'

Vraćanje izbjeglica u Srbiju ne bi bilo u skladu s pravnim standardima. Srbija nema učinkovit sustav azila
24. rujna 2015. u 22:05 86 komentara 26747 prikaza
izbjeglice, botovo
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/11

Goranka Lalić Novak docentica je na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu. Kao pravnica je radila s azilantima i doktorirala je na temu azila, o čemu priprema knjigu.

Mogu li članice EU koje su željena odredišta izbjeglica vratiti nama one koji su registrirani u Hrvatskoj i u kojem roku?

Odgovor na to trenutačno nije jednostavan ni jednoznačan jer je upitno primjenjuje li se tzv. dublinski sustav. Na temelju hijerarhije kriterija – postojanja članova obitelji i rođaka tražitelja azila u nekoj od članica EU, postojanja vize te zakonitog ili nezakonitog ulaska na teritorij jedne od članica – odlučuje se koja se država EU smatra odgovornom za izbjeglice. Ako je tražitelj azila neregularno ušao u EU, za razmatranje zahtjeva za azil odgovorna je država u koju je tako ušao, no samo u razdoblju od 12 mjeseci od neregularnog prelaska granice.

Dokazivanje ulaska

Je li za odluku neke članice EU da vrati izbjeglice u Hrvatsku, iako je to protivno njihovoj volji, nužna suglasnost Hrvatske i što je s izbjeglicama koji nisu bili registrirani?

U slučaju da neka članica EU izbjeglice želi vratiti u Hrvatsku na temelju neregularnog ulaska na vanjskoj granici EU, a u okviru dublinskog sustava, Hrvatska ima obvezu preispitati taj zahtjev i odgovoriti na njega u roku od 2 mjeseca. Kao dokazi za neregularni ulazak u Hrvatsku mogu se koristiti podaci iz baze Eurodac u koju se unose otisci prstiju tražitelja azila u svim članicama EU, ulazni ili izlazni pečat u putovnici (pravoj ili krivotvorenoj) ili karte koje dokazuju ulazak na vanjskoj granici. Ulazak se može dokazivati i indikativnim dokazima, kao što su podaci međunarodnih organizacija, druge članice EU ili treće zemlje, podaci od članova obitelji, suputnika, hotelski računi... Hrvatska se smatra sigurnom zemljom za izbjeglice, ima funkcionalan sustav azila i može osigurati međunarodnu zaštitu osobama kojima je potrebna. Sada se izbjeglice koji stižu u Hrvatsku registriraju, ali ne znam uzimaju li im se otisci prstiju. Moguće je da se dublinski sustav neće primijeniti na ovaj masovni dolazak izbjeglica u EU i trebalo bi se zalagati za njegovu privremenu suspenziju na svim razinama odlučivanja.

Može li Hrvatska vratiti izbjeglice Srbiji i Grčkoj?

Hrvatska sa Srbijom ima sporazum o predaji i prihvatu osoba (tzv. readmisijski sporazum). Obje države obvezale su se na zahtjev druge prihvatiti na svoj teritorij državljanina treće države ili osobu bez državljanstva zatečenu u neregularnom prelasku granice ili boravku ako je utvrđeno ili se osnovano pretpostavlja da je osoba u zemlju ušla izravno s teritorija te druge države. Kod takvih sporazuma pitanje je postoji li u drugoj zemlji pristup učinkovitom sustavu azila, što se ne može tvrditi za sustav azila u Srbiji. Stoga vraćanje izbjeglica u Srbiju ne bi bilo u skladu s međunarodnim i europskim pravnim standardima. Slična je situacija i s vraćanjem izbjeglica u Grčku, za koju je Europski sud za ljudska prava ustvrdio da nema pravedan sustav azila, da postoje veliki nedostaci u pristupu postupku azila, da ne postoji pravna zaštita koja bi štitila izbjeglice od vraćanja u zemlju u kojima im prijeti rizik od nečovječnog postupanja ili kažnjavanja. Slično je odlučio i Sud EU.

Je li rješenje za izbjegličku krizu da se donese odluka o pravu izbjeglica na privremeni prihvat u cijeloj Europi i u svijetu?

Izbjeglička kriza u EU mogla bi se djelomično riješiti korištenjem instrumenta privremene zaštite, koja se odnosi na izbjegle s područja u kojem je oružani sukob i na osobe koje su u ozbiljnoj opasnosti od sustavnog ili općeg kršenja ljudskih prava. Proglasiti privremenu zaštitu za masovni priljev izbjeglica može Vijeće EU na prijedlog EK. Privremena zaštita traje godinu, a može biti produljena na najviše dvije godine. Tada se ne bi individualno provjeravalo je li riječ o progonu, već bi se zaštita mogla dati svim osobama iz Sirije. EU dosad nije aktivirao ovu mogućnost, koja postoji od 2001., pa ćemo vidjeti hoće li sad. Očekivati da bi se ovakva odluka donijela na globalnoj razini je iluzorno s obzirom na različite i partikularne interese država.

Teško mogu zakonito ući

Kako države provjeravaju identitet izbjeglica koji ulaze neregularno u zemlju i okolnosti zbog kojih im treba dati azil?

Često izbjeglice nemaju mogućnost zakonitog ulaska u drugu zemlju. Mjere kojima se kontrolira pristup teritoriju EU, odnosno sprečavaju neregularne migracije u praksi ograničavaju i pristup osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita. Zato je velik broj izbjeglica prisiljen koristiti nezakonite metode ulaska u EU. Osim putovnice, za zakonit ulazak osobe moraju imati i valjanu vizu, dovoljno novca za boravak i povratak u zemlju podrijetla... Zahtjev za vizu podnosi se najviše tri mjeseca prije početka planiranog putovanja. Može li osoba koja bježi iz svoje zemlje zbog rata ili sigurnosne situacije ispuniti ove zahtjeve? Rekla bih da ne. Odbijanje ulaska izbjeglicama na naš teritorij ne bi bilo u skladu s međunarodnim i europskim standardima jer je omogućavanje pristupa teritoriju jedan od preduvjeta za funkcioniranje izbjegličkog sustava u praksi.

Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza

>> Milanović: Dok ne budu odvozili dio ljudi i na Horgoš, bit ću uvjeren da nam Srbija i Mađarska muljaju

>> 'Angela Merkel nameće svoj 'moralni imperijalizam', imamo pravo na drugačiji pristup'

podmukla bolest
HRT-ova voditeljica iznenada završila na hitnoj pa upozorila na veliki problem: 'Ne ignorirajte simptome'
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti
  • Darko22:

    Sirijce djecu, žene i starije ostavit, sve drugo marš nazad otkuda su i došli. 80 % tih ljudi nisu ni sirijci i ovako i onako, znači ekonomski imigranti, i treba ih deportirat

  • novo vriijeme:

    A zašto se nama mogu vratiti a ne Srbiji. Mi imamo 100 razloga zašto ih ne možemo primiti

  • voda:

    Ima Hrvatska more za razliku od jadne Srbije, Mađarske, a sad vidimo i Austrije. Ako se EU banda udruženo baci na nas, žene i djecu ostavimo, a ostale na brod pa vozimo kamo hoće, može u Germany, može u Sweden, ... prikaži još! može u Francusku na plažu, svima koji ih zovu k sebi, a onda im ne daju da uđu. Lijepo na brod pa do obale a onda veslaj do bogatih EU zemalja kamo žele ići. Pa da vidiš kako bi poslali mornaricu koja eto ne može ništa kad je Grčka u pitanju.