Pogled u nebo ponekad može otkriti kakvo nas vrijeme očekuje, a jedna poznata narodna izreka o crvenom nebu ima i znanstveno objašnjenje. Ipak, za pouzdanu prognozu nije dovoljno samo promatrati oblake, upozorava Kathryn Chalk, operativna meteorologinja britanskog Met Officea.
Chalk radi u timu zaduženom za medijske prognoze, a njezin je posao pripremati vremenske prognoze za televizijske kuće poput ITV-a i Sky Newsa. Kao kvalificirana televizijska meteorologinja prognozu redovito predstavlja i na kanalima Channel 5 i GB News. U razgovoru za Sky News objasnila je kako meteorolozi rade, zašto su neke vremenske pojave posebno teške za predviđanje i na koje znakove na nebu vrijedi obratiti pozornost.
Određene vrste oblaka mogu dati korisne naznake o promjeni vremena. Visoki oblaci često upućuju na to da se vrijeme mijenja, dok kumulusi (niski oblak gomilaste strukture s ravnom podnicom) koji se razvijaju tijekom dana mogu najaviti mogućnost pljuskova u kasnijim satima. Ipak, samo promatranje neba nije dovoljno za pouzdanu prognozu. "I dalje bih željela provjeriti meteorološka opažanja, radarsku sliku i prognostičke karte prije nego što bih iznijela pouzdanu prognozu", istaknula je Chalk.
Slično vrijedi i za poznatu narodnu izreku prema kojoj crveno nebo navečer najavljuje lijepo vrijeme, a crveno nebo ujutro pogoršanje. Ona ima meteorološko objašnjenje: crvenilo neba povezano je s načinom na koji se Sunčeva svjetlost raspršuje u atmosferi, a može pružiti i naznake o kretanju vremenskih sustava. Ipak, pouzdanost tog pravila ovisi o lokalnim uvjetima. U područjima poput Hrvatske, gdje se vremenski sustavi često kreću sa zapada prema istoku, izreka može imati smisla, ali nije jamstvo da će se vrijeme doista promijeniti na očekivani način. S druge strane, Chalk je spomenula i uvriježeno vjerovanje da krave koje legnu na tlo najavljuju kišu, no takvo ponašanje nije pouzdan pokazatelj nadolazećih oborina.
Iako su vremenske prognoze posljednjih desetljeća postale znatno preciznije, one se i dalje temelje na vjerojatnostima, a ne na apsolutnoj sigurnosti. "Vremenska prognoza i dalje je znanost koja se temelji na vjerojatnostima, a ne na sigurnosti", objasnila je Chalk. Prema njezinim riječima, četverodnevna prognoza danas općenito je pouzdana otprilike koliko je jednodnevna prognoza bila prije 30 godina. Unatoč napretku računalne snage, meteoroloških mjerenja i modela, savršeno predviđanje vremena vjerojatno nikada neće biti moguće, smatra meteorologinja. Razlog je, među ostalim, to što je atmosfera kaotičan sustav u kojem i male promjene mogu utjecati na razvoj vremenskih prilika.
Snijeg i grmljavinska nevremena posebno je teško prognozirati. Razlika od samo jednog stupnja Celzija može odlučiti hoće li padati snijeg, susnježica ili kiša. Grmljavinska nevremena, pak, mogu nastati zbog suptilnih promjena atmosferskih uvjeta koje je teško precizno predvidjeti. Meteorologinja je zbog toga posebno kritična prema senzacionalističkim naslovima koji unaprijed najavljuju ekstremne vremenske događaje. Kao primjer navela je naslove koji dva tjedna unaprijed obećavaju "točan datum snježnog zida visokog 3,6 metara".
Takve se tvrdnje često temelje na samo jednom izračunu meteorološkog modela, bez objašnjenja neizvjesnosti i činjenice da meteorolozi koriste više simulacija mogućeg razvoja vremena, poznatih kao ansambl-prognoze. Chalk se protivi i senzacionalističkim izrazima kojima se u medijima opisuju vremenske nepogode. Kao primjer navela je engleski izraz weather bomb, koji ima meteorološku osnovu, ali se, upozorava, često koristi na način koji više uzbuđuje publiku nego što joj pomaže razumjeti prognozu. "Taj bih izraz zabranila", istaknula je.
Velika fotogalerija desetljeća Andreja Plenkovića: Od prve sjednice Vlade do danas prošao je potpunu vizualnu preobrazbu
Otvori KEKS Pay
