Čak 20 posto medicinskih sestara u domovima za starije i ostalim ustanovama socijalne skrbi nema kiruršku masku, a 43 % ih nema zaštitnu odjeću. Više od mjesec i pol dana nakon izbijanja epidemije Covida 19 u Hrvatskoj četiri posto ovih zdravstvenih djelatnika još uvijek nema niti zaštitne rukavice, pokazala je anketa Komore medicinskih sestara provedeno u travnju na 395 medicinskih sestara i tehničara zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi.
Sve ustanove se nisu snabdjele s dovoljno dezinfekcijskih sredstava jer 16 posto anketiranih kaže da ih nema. Jedna od medicinskih sestara situaciju sa zaštitnom opremom u svojoj ustanovi izjavila je da jednu kiruršku masku nose po tjedan dana.
- Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da premda više od dvije trećine tj. 67 % medicinskih sestara radi u odvojenim timovima, sukladno preporuci HZJZ-a, svaka druga (53 %) je u anketi rekla da su neki zaposlenici u fizičkom kontaktu s oba tima tj. da dolazi do miješanja timova, što značajno povećava mogućnost prenošenja zaraze koronavirusom. Manjak medicinskih sestara u ustanovama socijalne skrbi, nažalost, je stara vijest i ogroman problem. Primjerice, jedna od anketiranih sestara upozorila je da na 89 štićenika s mentalnim oštećenjem radi samo jedna medicinska sestra, dok za 150 psihičkih bolesnika u drugom slučaju također brine samo jedna medicinska sestra i tek 3 ili 4 njegovateljice - naglasio je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.
Usprkos važnosti uloge medicinskih sestara u epidemiji u kojoj se Hrvatska nalazi, ravnatelji domova su sestrama, koje su zbog reorganizacije rada u timovima završile mjesec s nedovoljnim fondom sati ili su bile u samoizolaciji, za to razdoblje oduzimali dane od godišnjeg odmora. Potvrdilo je to 24 % onih medicinskih sestara koje su završile u samoizolaciji, kao i 37 % onih sestara koje su imale manji fond sati.
Komora medicinskih sestara hitno će zatražiti od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, koje je nadležno nad ovim ustanovama, ispravljanje ovakvog zakidanja njezinih članica kod obračuna plaća.
- Zakidanje kod obračuna plaća naših članica koje pružaju zdravstvenu skrb izuzetno rizičnim i osjetljivim skupinama korisnika je neprihvatljivo. Komora će zatražiti ministricu Bedeković da izda hitnu uputu koja će riješiti ovaj problem na isti način na koji je on riješen u sustavu zdravstva, uputom ministra zdravstva. Nadležno ministarstvo bi se moralo ozbiljno zabrinuti za red u svojem resoru kad se uzme u obzir voluntarizam ravnatelja koji proizlazi iz činjenice da dvije od tri medicinske sestre kojima su oduzeti dani godišnjeg odmora, nisu dobile za to nikakvo rješenje - naglašava Gazić.
Gazić ističe i da je ovo anketno istraživanje ukazalo na još jedan problem u radu medicinskih sestara u sustavu socijalne skrbi, a to je vođenje sestrinske dokumentacije tj. sestrinskih listi. Čak 18% ispitanica kazalo je da se u njihovim ustanovama ne vode sestrinske liste premda Zakon o sestrinstvu (čl. 16.) jasno propisuje da je vođenje sestrinske dokumentacije u kojoj se evidentiraju svi provedeni postupci zdravstvene njege tijekom 24 sata dužnost svake medicinske sestre. U sestrinske liste one moraju dnevno upisivati svoje postupke kao i osnovne zdravstvene parametre pacijenta, objašnjavaju iz Komore. Deprimantna je činjenica da tamo gdje se vode liste, svaka druga sestra (53 %) liste vodi ručno u papirnatom obliku, jer u 2020. godini očito mnogi domovi ili nemaju računalo ili računalni program za vođenje lista.
Komora će stoga pripremiti i ministru zdravstva izv. prof. Viliju Berošu uputiti Prijedlog dopuna i izmjena Pravilnika o sestrinskoj dokumentaciji, koji utvrđuje sadržaj i obrasce sestrinske dokumentacije, a koji se sada nažalost odnosi samo na zaposlene u bolničkim zdravstvenim ustanovama. Ovaj prijedlog izmjena i dopuna postojećeg Pravilnika odnosit će se i na medicinske sestre zaposlene u sustavu socijalne skrbi te će sadržavati prijedlog obrasca sestrinske dokumentacije prilagođen institucijama socijalne skrbi.
U anketi su sudjelovale medicinske sestre iz svih hrvatskih županija, a više od 60 % njih radi u domovima za starije osobe. Inače, u sustavu socijalne skrbi, u državnim i privatnim ustanovama radi više od 1800 medicinskih sestara u domovima za starije, za djecu, za psihički bolesne i za osobe s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjima.
Osim sestara, u domovima radi veći broj njegovateljica i njegovatelja, što znači da je ondje bez adekvatne zaštitne opreme i veći broj osoblja.
VIDEO Kako se brinuti o osobama sa sumnjom i potvrđenom zarazom koronavirusom?
