Maturanti: Prilagodite državnu maturu i strukovnim školama

Ima li smisla da gimnazijalci, koji trebaju položit maturu kako bi završili srednjoškolsko obrazovanje, pišu istu na razini strukovnih škola? Matura treba bit takva kakva je sada, jer dok se gimnazijalci \"muče\" 4 godine, strukovnjaci malo uče, malo markiraju, maloo praksa, itd. ... u svakom slučaju puno im je lakše završit srednju nego gimnazijalcima pa tako ni petica u gimnaziji ne može vrijediti isto kao i petica u nekoj strukovnoj školi. a što je najbolje, gimnazijalci (velika većina) ima radne navike i uglavnom, u prosjeku su vrlo dobri učenici, viisoke četvorke, a u prosjeku po razredu bude, ukoliko je gimnazija bolja, i po 10 odlikaša, dok se u strukovnim školama uglavnom provlače, padaju razrede, zadovolje se s pozitivnim ocjenama, itd ... (čast izuzecima) i kako ih onda nije sramota tražit iste uvjete na upis na fakultet kao što imaju gimnazijalci. jedan automehaničar, električar nema što radit na medicini, odnosno neka dobro zagrije stolicu i položi maturu, odnosno prijemni sa zadovoljavajućim uspjehom. u Njemačkoj u strukovnim školama (Real Schule mislim da ih zovu) ni nemaju mogućnost studirati, odmah na posao.

@ESCjopa Ok, dogovoreno, za strukovnjake onda nema fakulteta, ali onda gimnazijalcima treba zabraniti zapošljavanje na bilo koje strukovno radno mjesto (a tu FYI spada i trgovina i bilo kakvo mjesto ekonomista sa SSS) ukoliko ne završe fakultet? Mkay?

Dragi Npr19 Osobno ne znam niti jednog poslodavca koji će za kriterij SSS prije uzeti gimnazijalca nego ekonomskog tehničara, med. tehničara ili nekog drugog. Gimnazijalcima je suđeno da nastave školovanje. Kao što je rekao kolega ranije, nije pravedno da see obezvrijeđuje rad gimnazijalaca koji imaju više obaveza, više predmeta i teže gradivo nego strukovnjaci. Moje dijete je u gimnaziji imalo 18 predmeta dok njegov kolega u strukovnoj ima 6-7. Razlika u ocjenama i radnim navikama je ogromna. Ministarstvo može se potruditi i organizirati pripreme za strukovnjake i sl. Ali očekivati da će se program prilagođavati strukovnim školama koje kaskaju za gimnazijama je previše..

House MD, kako da ne. Možda samo u Zemlji Lijepih Želja SVI gimnazijalci završe fakultet. Znaš li ti uopće koji bijedan postotak upisanih završi fakultet (a tu ulaze i gimnazijalci i strukovnjaci)?

Npr19 Nemojte skretati s teme sa brojem fakultetski obrazovanih osoba. Rasprava je na temu da se kriteriji za upis na fakultet prilagode strukovnjacima. Znate li Vi koliki broj strukovnjaka uopće upiše fakultet? I. godina fakulteta je ona na kojoj se se radi selekcija. To što netko ne završi fakultet nema veze sa njegovom srednjom školom, već njegovim radnim navikama. Ako padneš treću godinu ili odustaneš na četvrtoj, to nema veze sa time da li si ti gimnazijalac ili strukovnjak. Nadalje, smatram da se fakultet ne bi smio prilagoditi strukovnim školama. Fakulteti moraju imati svoju autonomiju i tražiti samo najbolje od najboljih. Program mora biti sveobuhvatan a to je upravo gimnazijski.

Od onog koji upise gimnaziju ocekuje se da nakon mature nastavi svoje obrazovanje na fakultetu. Gimnazijalac koji odluci ne nastaviti obrazovanje je u nepovoljnijem polozaju od sve i jedne strukovne skole, jer strukovnjaci nakon mature imaju kvalifikacije za odredjeni posao i lakse ce naci zaposlenje. Dakle, tko zeli studirati neka upise gimnaziju, za ostale tu su strukovne skole. Prilagodavati maturu strukovnjacima je apsurdno, jer ce im trazena znanja na maturi trebat kad tad ako zele nastaviti obrazovanje na sveucilistu. Onaj tko upise strukovnu, a kasnije se odluci za fakultet, morat ce dobro zagrijati stolicu i nadoknaditi propušteno. Tako je sada, tako je bilo i prije deset godina. Razlika je jedino sto je prijamni ispit zamijenila matura. Uporni i pametni zavrsavaju fakultete, ako za vrijeme srednje skole nisi stekao radne navike i odgovornost, badava ti bio ti strukovna ili gimnazija, fakulet ces mozda upisati, ali tesko da ces zavrsiti.

Kao otac srednjoškolca strukovne škole podržavam inicijativu. Smatram da bi se trebao omogučiti lakši upis iz strukovnih škola pod određenim okolnostima, ali samo za srodni fakultet.

čvor2.76 Na što mislite pri ovome \'\'lakši upis iz strukovnih škola pod određenim okolnostima\'\'?

Ja sam završio 2 godine gimnazije i onda se prebacio u strukovnu - za građevinskog tehničara. Mogu usporediti i jedan i drugi program. Od 26 učenika iz strukovne, njih 16 je upisalo fakultet (13 građevinski, 10 je završilo). Pitanje je zašto se ne prilagodi prijemni ili državna matura na način da uključi i strukovni program? Pa jasno je da srednjoškolci iz građevinske imaju golemu prednost na u nacrtnoj geometriji, statici, mehanici, i konstrukcijama kao na fakultetu. Pa ako \"strukovnjaci\" nemaju toliko matematike, neka se ta matematika zamijeni strukovim predmetima. To bi bilo pošteno. Ili neka ostane kako je, ali neka gimnazijalci dodatno polažu nacrtnu geometriju, statiku, mehaniku i zgradarstvo pa da vidimo tko je kakav. Obrazovanje treba biti dostupno svima, a smatram da ćemo kao društvo biti konkurentniji s širokim kompetencijama. Ja znam projektirati kuću, a završio sam ek. faks u ZG, smjer financije i meni je lakše naći posao nego običnom gimnazijalcu koji je završio ekonomiju. Toliko.

Nepošteno je mijenjati pravila igre tijekom utakmice. Učenici su upisali strukovnu školu kada su bili jasni uvjeti za upise na fakultete, a sada im se to onemogućava. Treba prilagoditi državnu maturu i uvjete za upis postojećim strukovnim programima, i oni se trebaju vrednovati prilikom upisa na fakultete jer i roditelji te djece plaćaju poreze iz kojih se fakulteti financiraju. Preporučam da maturanti organiziraju zajedničku tužbu prema državi kao suodgovornoj za naknadu štete odnosno neusklađenost obrazovnih programa s upisnom politikom fakulteta. Od srpnja iduće godine će skupne tužbe biti moguće, pa eto... I neka traže privremenu mjeru osiguravanja kvota prema udjelu učenika u strukovnim školama za upis na fakultete do okončanja sudskog postupka. Svima jednako. A osim toga, gimnazijski programi su preopširni i naša djeca se muče mnogo više nego ona u konkurentnim ekonomijama, što usporava naš obrazovni sustav i mobilnost učenika/radne snage, a da ne govorimo o prekvalifikacijama.

logika2010 Slažem se da strukovnjaci imaju prednost u nekim segmentima. Recimo građevinski tehničar će lakše savladati prvu godinu na Građevinskom fakultetu za razliku od gimnazijalca jer je te predmete imao u srednjoj školi. Ali što je sa ostalim fakultetima (kojihh ima more) na kojima su kompetencije iz područja nacrtne geometrije, konstrukcije i sl. totalno beskorisne? Svaki fakultet ima svoje provjere, nitko ne vrednuje isključivo maturu, tako da ne boj se..Arhitektura osim mature traži crtanje, tj. ima poseban test sposobnosti na kojem jednaku šansu imaju gimnazijalci i strukovnjaci. Ti znaš projektirati kuću, ali imaš SSS građevinskog smjera i VSS ekonomije. Nemaš pečat i ne možeš projektirati kuću. Druga stvar je što ti to znaš. I ja znam programirati iako moj posao nema veze sa programiranjem. To je samo tvoj plus. I danas su jasni uvjeti upisa na fakultet. Medicina traži dodatnu provjeru znanja iz biologije, kemije i fizike. Strojarstvo traži fiziku, Arhitektura crtanje, Filozofski test inteligencije, Pravo logiku itd.

Državna matura se neće i ne može (nikad!) prilagoditi strukovnom programu. Jer je slabiji. Na fakultete idu ljudi koji imaju iza sebe predznanje, tj. koji mogu uspješno savladati gradivo i boriti se. Iznimka su specifični studiji. Obrazovni sustav po kolapsao kad bi se fakultet mogao upisati sa znanjem matematike jedne strukovne škole..A onda dođeš na faks i mlatiš integrale, matrice i derivacije široke primjene za koje u strukovnim školama nikad nisu čuli.