U tradicionalnom godišnjem izboru Gospodarstvenik godine Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika prošle je godine, uz dvije najveće, vraćena i dodatna kategorija – proglašenje najbolje tvrtke u kategoriji malih i srednjih poduzeća. Četiri su ključna kriterija pritom u sužavanju vrlo dugačke liste malih i srednjih poduzeća, koja uostalom čine okosnicu kako hrvatskog tako i europskog gospodarstva. Prvo, broj zaposlenih u tvrtki mora se kretati u rasponu od pet do maksimalno 249 zaposlenih. Nadalje, uspoređuju se ukupni prihodi iz posljednje dvije zaključene poslovne godine, a u obzir se uzimaju samo oni s rastom većim od 10 posto. Također, kriterij je i da poslovni subjekt po uspoređenim prihodima od prodaje u inozemstvu ima i evidentan rast izvoza. Na temelju tih kriterija dobije se krug tvrtki koje ostvaruju lijepe i zapažene poslovne rezultate, a pobjednika ćemo saznati 12. studenog na svečanoj dodjeli u hotelu Esplanade.
Nagrade čine boljim
Prošle godine nagradu je ponijela tvrtka Aircash, koja se već nekoliko godina ističe sve zapaženijim međunarodnim širenjima. Fintech kompanija s više od milijun korisnika diljem Europe u sklopu svoje aplikacije omogućuje izravno primanje i slanje novca te polugotovine, a CEO Aircasha Hrvoje Ćosić tom je prilikom istaknuo: "Istina, bavimo se financijskim uslugama i plaćanjima, no na sebe ponajprije gledamo kao na tehnološku kompaniju koja inovira i koristi znanje za stvaranje proizvoda. Jako nam je drago da je to prepoznato i da smo na ovom lijepom događaju koji propagira gospodarstvo i poduzetništvo. Mislim da je jako bitno za nas kao državu da se to propagira jer nas sve zajedno čini boljima. Naše je tržište Europa, poslujemo u većini zemalja Europske unije i natječemo se s najboljima." Nagrade i priznanja za Aircash nastavili su se i u 2026. godini pa je tako zagrebačka tvrtka odabrana među deset međunarodnih tvrtki prepoznatih putem Imprese Vincenti, programa Intese Sanpaolo koji slavi izvrsnost među malim i srednjim poduzećima (MSP). Svečana dodjela nagrada održana je u lipnju u Milanu, tijekom završne faze šestog izdanja programa.
Mala i srednja poduzeća (MSP) iznimno su važna za hrvatsku poduzetničku strukturu jer zapošljavaju oko 70 posto radne snage. Malo i srednje poduzetništvo, nerijetko se ističe, elementarni je segment hrvatskog gospodarstva jer jer je pokretač cjelokupnog razvoja i zapošljavanja, a usto potiče privatno vlasništvo i poduzetničke sposobnosti, generira zapošljavanje te znatno pridonosi povećanju proizvodnje te su i iz tih razloga, među ostalim, Večernji list i Poslovni dnevnik, uz one najveće, odlučili nagrađivati i uspješne priče tvrtki u kategoriji iz koje su upravo i potekle neke od najuspješnijih hrvatskih poslovnih priča u posljednjih tridesetak godina. Tako je, primjerice, godinu prije nego što će osvojiti nagradu u izboru Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, Nanobit tadašnjih čelnika Alana Sumine i Zorana Vučinića imao manje od sto zaposlenih, što pokazuje da se baš među malima i srednjima nerijetko krije neka od potencijalno velikih budućih priča, a male i srednje tvrtke bile su u fokusu i nedavno objavljenog izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Financiranje najveći izazov
"Tijekom proteklih nekoliko godina mala i srednja poduzeća, zbog ratova i pandemije, suočila su se s rastom troškova energije, poremećajima u lancima opskrbe i prilagodbama monetarne politike, što im je dodatno otežalo poslovanje. Zato je pristup financiranju posebno važan, osobito kada je riječ o startupima. Ipak, upravo financiranje ostaje jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća", istaknuto je u izvješću, uz napomenu da, s obzirom na velik broj ovih poduzeća, "ne iznenađuje činjenica da su predstavljala i većinu gospodarske aktivnosti od 2019. do 2024. godine". "MSP-ovi su generirali između 64 i 67 posto bruto dodane vrijednosti (BDV) hrvatskog korporativnog sektora u navedenom razdoblju", istaknuto je u izvješću OECD-a uz dodatak kako očekuju da će se isti trend nastaviti i kada se budu promatrali podaci za 2025. godinu.
U nastavku donosimo popis nominiranih.
1. Siniša Krajnović, Ericsson Nikola Tesla
2. Gordan Kolak, Končar
3. Stjepan Orešković, Bosqar grupa
4. Željko Kukurin, Valamar
5. Dalibor Ćubela, Zagrebačka banka
1. DOK-ING prodan obrambenom divu Rheinmetallu
2. Rafinerija nafte Rijeka – modernizacija vrijedna 700 milijuna eura
3. Valamar otvorio Pical – najveće ulaganje u povijesti hrvatskog turizma
4. Projekti Končara – novi ugovori i investicije u energetici
5. Projekt AI Pantheon – najava gradnje podatkovnog centra u Topuskom