Dok je njegova vlada na čelu s bivšim europskim pregovaračem za Brexit i francuskim povjerenikom u Europskoj komisiji Michelom Barnierom bila na ivici opstanka, suočavajući se s glasanjem o povjerenju u parlamentu koje najvjerojatnije neće preživjeti, predsjednik Emmanuel Macron političku krizu u zemlji pratio je s distance, iz Saudijske Arabije, gdje je bio u državnom posjetu.
Tijekom dana Macron se trebao vratiti iz Saudijske Arabije, dok se u zemlji moglo čuti sve više poziva Macronu da odstupi, što je on još u Rijadu odbacio kao "političku fikciju", podsjetivši da su ga Francuzi dvaput izabrali na najviši položaj na što je, kako kaže, "iznimno ponosan". Macron je pritom optužio krajnje desnu stranku Marine Le Pen Nacionalno okupljanje (RN) zbog njezine potpore izglasavanja nepovjerenja njegovoj vladi za "nepodnošljivi cinizam", uvjeravajući da Francuska ima "moćno gospodarstvo".
Iako su pozivi Macronu da odstupi ponajprije odraz zaoštrene političke retorike, a ne realnih političkih odnosa, nedvojbeno je da će sadašnja kriza vlade dodatno oslabiti ionako oslabljenog francuskog predsjednika, baš kao što će i dodatno produbiti političku krizu u drugom gospodarstvu Europske unije i vodećoj europskoj vojnoj sili. Kriza u Francuskoj negativno će se odraziti i na cijelu EU, pogotovo u kontekstu aktualne političke i gospodarske krize u Njemačkoj, i to u najozbiljnijem trenutku za Europu od konca Drugog svjetskog rata, kada se suočava s eskalacijom rata u Ukrajini i skorim povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
POVEZANI ČLANCI:
Dok je većina analitičara prognozirala siguran pad njegove vlade, premijer Barnier je u televizijskom obraćanju naciji uoči prijelomnog izjašnjavanja izrazio nadu da izglasavanje nepovjerenja neće uspjeti, tvrdeći da je otvoren za pregovore o proračunu s krajnje desnim RN-om i drugim strankama. Barnier je odbacio ideju koju su iznijeli čak i neki članovi njegove vlastite republikanske stranke desnog centra da bi Macron trebao dati ostavku kako bi deblokirao krizu, tvrdeći da je predsjednik "jedan od jamaca stabilnosti zemlje". Barnier pritom pokušava apelirati na odgovornost za zemlju koja se, kako tvrdi, suočava s ozbiljnom situacijom i prezaduženošću, zbog čega mora štedjeti.
Opstanak njegove vlade ovisi o volji zastupnika, koji pak, kako podvlači Barnier, imaju odgovornost prema Francuzima, prema biračima svojih izbornih okruga i prema Francuskoj. Barnier, koji je na dužnosti manje od tri mjeseca – i koji bi mogao postati premijer s najkraćim mandatom posljednjih nekoliko desetljeća – kaže da je i u vrijeme preuzimanja dužnosti bio svjestan da će možda morati otići već sljedeći dan. Međutim, kako je rekao, ovdje se ne radi samo o političkom preživljavanju, upozoravajući na "krhkost" situacije u zemlji i "puno napetosti, osjećaja nepravde i bijesa u zraku".
POVEZANI ČLANCI:
Zaobilaženje parlamenta
Barnier je odlučio iskoristiti posebne ustavne ovlasti koje mu omogućavaju prihvaćanje određenog zakona bez glasanja u parlamentu kako bi dio proračuna za 2025., koji se tiče socijalne sigurnosti, progurao kroz donji dom parlamenta bez izjašnjavanja zastupnika, s obzirom na to da se krajnja ljevica i krajnja desnica protive Barnierovom prijedlogu i predloženim mjerama štednje, tvrdeći da rezovi i povećanje poreza nerazmjerno pogađaju radničku klasu.
To je onda dovelo u pitanje i opstanak Barnierove vlade, budući da aktivacija Članka 49.3 Ustava, koji premijeru daje takve ovlasti, podrazumijeva i glasanje o povjerenju u roku od 48 sati nakon aktivacije ustavnog članka. Pad Barnierove manjinske vlade čini se neizbježnim, s obzirom na to da krajnja desnica i krajnja ljevica imaju dovoljno glasova za izglasavanje nepovjerenja. Francuskoj vladi zadnji je put izglasano nepovjerenje u parlamentu početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća.
>> FOTOGALERIJA Najveća tajna Jugoslavije: Evo što skriva Titov bunker vrijedan milijarde eura, radnici su potpisivali ugovor o šutnji
Imamo moćno gospodarstvo to je tačno, ali narod ne želi da to moćno gospodarstvo uništi ratom sa Rusima. Narodu je dosta ratohuškača.