Suradnja na području energetike bila je ključna tema trilateralnog sastanka ministara vanjskih poslova Hrvatske, Slovenije i Austrije održanog u utorak u Rijeci. Hrvatski ministar Gordan Grlić Radman, potpredsjednica slovenske vlade i ministrica Tanja Fajon i austrijski savezni ministar Alexander Schallenberg prije trilateralnih razgovora obišli su LNG terminal na Krku.
Strateška odluka
Taj se terminal, čiju su izgradnju pratili brojni sukobi i kontroverze, pokazao kao pun pogodak i dalekosežna odluka, pogotovo nakon izbijanja rata na istoku Europe, s obzirom na to da je LNG terminal na Krku oslobodio Hrvatsku ovisnosti o ruskom plinu. Ministar Grlić Radman naglasio je, međutim, da je plinski terminal na Krku europski projekt, s obzirom na to da je globalna sigurnosna i energetska kriza zbog ruske invazije na Ukrajinu ukazala na važnost diverzifikacije energetskih izvora za cijelu Europu.
Zbog toga je ubrzo nakon početka rada terminala u siječnju 2021. godine, u skladu s novim geopolitičkim okolnostima, donesena odluka o povećanju kapaciteta terminala sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, za što su zainteresirane i Slovenija i Austrija, kao i ostale zemlje u okruženju. Kako bi se taj interes mogao realizirati, hrvatska je Vlada u kolovozu prošle godine donijela odluku o izgradnji plinovoda od Krka prema Bosiljevu, odnosno prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj, a Ljubljana i Beč pozdravljaju hrvatske planove povećanja kapaciteta plinskog terminala na Krku.
Ukupna vrijednost te investicije iznosi 180 milijuna eura, od čega će samo 25 milijuna biti uloženo u samo proširenje kapaciteta plinskog terminala, a čak 155 milijuna na proširenje plinovodne mreže. Hrvatski i slovenski premijeri Andrej Plenković i Robert Golob nedavno su razgovarali o energetskoj suradnji dviju država i slovenskim ulaganjima u nove kapacitete LNG terminala na Krku, a uskoro bi čelnici dviju zemalja trebali potpisati sporazum o solidarnosti pri opskrbi plinom, kakav je slovenska vlada potpisala i s Italijom, a o sličnom sporazumu razgovara i s Austrijom.
Time će krčki plinski terminal postati plinsko čvorište za cijelu srednju Europu, s obzirom na to da će se suradnjom više država omogućiti sigurna opskrba plinom, čime će energetsko postrojenje na Krku dobiti dodatni strateški značaj za cijelu Europsku uniju, koja je i financirala njegovu izgradnju. Hrvatska je pak zainteresirana za sudjelovanje u projektu realizacije novog bloka nuklearne elektrane Krško, koja je suvlasništvo Hrvatske elektroprivrede i slovenske GEN Energije.
Obnova Schengena
Na sastanku je bilo riječi i o pomoći Ukrajini i suradnji na pitanju migracija, a slovenska šefica diplomacije Tanja Fajon iskoristila je priliku kako bi još jednom pozvala na obnovu schengenskog režima na slovensko-austrijskoj granici, na kojoj austrijska strana već godinama, od početka migrantske krize 2015. godine, provodi nadzor, iako slovenska strana smatra da za to više ne postoje opravdani razlozi.
>> VIDEO Poljoprivrednici prosvjeduju protiv vlade u Ljubljani: "Izgubit ćemo poljoprivredu"
