Kad se govori o arhitekturi, onda se njezino vrednovanje kreće u rasponu od zanata do umjetnosti. Od nečega se mora živjeti, pa zašto ne i od arhitekture, svejedno je li zanat ili umjetnost. Sudeći po mogućim zanimanjima, zvanjem arhitekta može se zarađivati na četrdesetak načina. Kako kažu, svaki je posao častan ako se časno obavlja. Ipak, ne obavljamo svi svoje poslove na jednak način, neki smo u tome više ili manje uspješni. Katkad je to doista puki zanat, manje-više jednako važan kao i svi ostali zanati, ali koji put dosegne i vrijednosti koje neki prepoznaju umjetnošću. I zašto ne, pa ni svi slikari nisu umjetnici, premda ih u tu domenu nekim automatizmom svrstavaju. Ni svi pisci ne pišu jednako dobro. Povijest umjetnosti, posebno povijest arhitekture pokazuje da su neki arhitekti stvorili ne samo umjetnička djela već i ona vrijedna vječne ljudske memorije, od vremena primitivnih civilizacija do danas. Neka su još uvijek u funkciji. Zato je arhitektura važnija od svih umjetnosti, jer čovjeku nije samo do osjetilne ugode, već i do koristi. Nijedna umjetnost ne pruža toliko uporabne vrijednosti koliko arhitektura. Važna je i u dobru i zlu, poput partnera u braku, a bez slike na zidu se može.
ARHITEKTONSKA ZAGAĐENJA
Po meni je problem da mladi zele studirati arhitekturu a uopce nisu talentirani za to. Kod vecine sa kojima sam imao posla fali kreativnosti i osjecaja za moderni stil bez kica. Uz to arhitekti ne vole slusati i ne zelee zapisivati zelje ali i ne mogu pamtiti. To sve vazi za nase ali i za inozemne arhitekte. Dobri su izuzeci, oni koji slusaju, notiraju i koji su kreativni i sa ukusom. U stvari mozda 1% njih.