Saborska radna skupina za promjene Ustava utvrdila je danas prijedlog nacrta koji se iskristalizirao iz niza prijedloga zastupnika, stranaka, vanjskih članova Odbora za Ustav, ali i udruga. Ovaj nacrt upućen je Odboru za Ustav koji bi, prema najavama njegova predsjednika Peđe Grbina, u četvrtak na sjednici trebao otvoriti javnu raspravu u sklopu koje bi se organizirao i okrugli stol na kojem bi se javnosti predstavile predložene izmjene.
Ni oko ovih iskristaliziranih prijedloga ustavnih promjena ne postoji suglasje svih stranaka, pa se tako HDZ, čiji nijedan prijedlog nije prihvaćen, ne slaže s nacrtom. Nacrt se odnosi na pet promjena, a prva je ona koja je i inicirala ove ustavne promjene, dakle nezastarijevanje teških ubojstava koje su predložili vladajući. Iako su HDSSB-ovci ponajprije tražili podjelu Hrvatske na pet regija te podjelu Sabora na Zastupnički dom i Dom regija, u konačnici je u nacrt ustavnih promjena ušla izmjena kojom se iz Ustava briše područna samouprava te zamjenjuje regionalnom samoupravom. Prihvaćen je i prijedlog manjinaca i SDSS-a da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donosi po proceduri promjene Ustava, dakle u tri koraka te uz glas 101 zastupnika.
Prijedlog Dragutina Lesara za reguliranje referendumske procedure također je naišao na odobravanje većine zastupnika pa je tako u nacrtu predloženo da je za raspisivanje referenduma potrebno skupiti 200 tisuća potpisa, umjesto prijašnjih deset posto od ukupnog broja birača. Odlučeno je da će se ograničiti teme o kojima se može raspisati referendum – pa se tako on ne može raspisati o pitanjima koja se odnose na ograničavanja ili umanjivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda sadržanih u glavi 3 Ustava, na obveze koje proizlaze iz međunarodnih obveza osim njihova potvrđivanja, otkazivanja ili povlačenja, na donošenje i izvršenje proračuna i porezni sustav, na obranu i nacionalnu sigurnost te na izbore i imenovanja u djelokrugu Hrvatskog sabora. I konačno, referendum će biti pravovaljan ako mu je pristupilo najmanje 40 posto birača upisanih u popis birača za taj referendum, na kojem se odlučuje većinom birača koji su mu pristupili. Lesar je kazao da je to "uvjetno dobro rješenje", ako se zakonom o referendumu, koji bi se trebao donijeti zajedno s ustavnim promjenama, ne uvedu druga ograničenja.
– Čini mi se da je u Hrvatskoj na jednom dijelu političkoga polariteta nastala antireferendumska histerija. Bojim se da će Vlada zakonom o referendumu predložiti da se potpisi na referendumsku inicijativu mogu prikupljati, primjerice, samo u uredima državne uprave, kako je to učinjeno u Sloveniji. U tom slučaju, broj od 200 tisuća potpisa bit će nedostižan. Tada se broj potpisa mora smanjiti na najviše 80 tisuća – rekao je Lesar koji je zamjerio što se ne šalju na javnu raspravu svi prijedlozi vezani uz referendumsku regulativu, već samo oni usuglašeni na radnoj skupini. On je, naime, predlagao drukčije načine propisivanja potrebne većine za referendumsku odluku kojom se mijenja Ustav, posebne za referendum kojim se mijenja organski zakon te posebne za promjenu zakona.
Prošao je i prijedlog Jadranke Kosor kojim bi se skratile stanke u zasjedanju Sabora.
Dogovoreno je da će, ako izmjena Ustava bude proglašena prije 1. siječnja, radna skupina predložiti da odredba o nezastarijevanju teških ubojstava na snagu stupi tek s tim datumom.
– Time ćemo otkloniti svaku moguću sumnju da se Ustav mijenja kako bi se zaštitila jedna osoba – rekla je Jadranka Kosor. Podsjetimo, 1. siječnja na snagu stupa izmijenjeni Zakon o pravosudnoj suradnji s zemljama članicama EU, poznatiji kao "lex Perković", po kojem će se europski uhidbeni nalog primjenjivati i na kaznena djela počinjena prije kolovoza 2002.
Ma nemoj 200 tisuća birača?? Da nas i dalje možete prevoditi žedne preko vode? Ovom narodu treba omogućiti direktnu demokraciju po uzoru na Švicarsku. Znači skupljenih 20 ili 30 tisuća potpisa u roku 100 dana (u Švicarskoj je 50 tisuća, ali oni imaju 8 milijuna stanovnika). Zašto? Upravo zato da nas političari ne bi uvijek iznova varali i lagali. Odredjena pitanja ne mogu biti predmet referenduma i to je u redu, ali evo u Švicarskoj se upravo glasuje o cijeni vinjete na autocestama, zatim o poreznom rasterećenju roditelja koji svoju djecu ne šalju u jaslice ili dnevni boravak i napokon o maksimalno dopuštenoj razlici izmedju najviše i najniže plaće. To je prava demokracija, a ne ovo kod nas, gdje nekome lakovjerno daš glas i onda 4 godine proklinješ dan kada si izašao na izbore.