– Fiskalizacija predstavlja propisivanje skupa mjera kako bi se osiguralo da se svaki ostvareni promet naplaćen u gotovini stvarno evidentira u poslovnim knjigama poreznih obveznika – objasnio je jutros zamjenik ministra financija Boris Lalovac predstavljajući u Hrvatskom saboru konačni prijedlog Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
– Prema evidentiranim podacima proizlazi da se od ukupno ostvarenog prometa svega 15% prometa odnosi na promet u gotovini, a to je malo vjerojatno s obzirom na ipak vidljivo plaćanje u gotovini. Djelatnosti u kojima je opće poznato da se plaćanje izvršava u gotovini bilježe izuzetno niske dnevne promete te niske dnevne dohotke, npr. trgovina na malo, popravak predmeta za kućanstvo, prosječan je dnevni prijavljen promet 734 kune, a prosječni dnevni dohodak 85 kuna – tvrdi Lalovac.
U restoranima je prosječan dnevni promet 688 kuna, prosječan dnevni dohodak 110 kuna, u barovima prosječan dnevni promet 610 kuna, dnevni dohodak 95 kuna, u ugostiteljstvu je promet 620 kuna, dnevni dohodak 100 kuna, taksi-služba 206 kuna dnevni promet, 65 kuna dnevni dohodak, a trgovina na malo u nespecijaliziranim živežnim namirnicama 100 kuna dnevni dohodak..., objašnjava zamjenik ministra.
– Dakle, prikazani promet iz godišnjih prijava poreza na dohodak ukazuju na nelogičnost s obzirom da prikazana razina prometa jasno ukazuje da obveznik uz tako nisko ostvareni promet uopće ne bi mogao poslovati – nastavlja Lalovac dodavši kako fiskalizaciju treba započeti 1. siječnja 2013. godine i zahtjeva se da se svi obveznici moraju pravovremeno pripremiti jer kazna za neprovedbu fiskalizacije bit će pečaćenje i zabrana rada sve dok se ne uspostavi fiskalizacija.
Trošak prilagodbe, odnosno trošak nabave uređaja priznaje se u trošak poslovanja obveznika. Odredbama zakona proširene su i odredbe kojima se uređuju plaćanja u gotovini između obveznika fiskalizacije pa se tako ograničava mogućnost plaćanja u gotovini za nabavu dobara do 5000 kuna te se istovremeno prepisuju odredbe u visini blagajničkog maksimuma, iznos gotovine koju obveznik fiskalizacije zadržava uz napomenu da se velikim obveznicima omogućuje i propisivanje maksimuma po poslovnici, a na temelju njihovih zahtjeva.
– Očekuje se da će fiskalizacija u proračun donijeti oko milijardu kuna godišnje više ubranog poreza, a s obzirom na izuzetak prve godine, odnosno na fazu uvođenja procesa fiskalizacije, očekuje se u prvoj godini primjene oko 500 milijuna kuna – poručio je Lalovac.
SDP-ova Dragica Zgrebec tvrdi da fiskalizacija znači bolje praćenje naplatu poreza i sužavanje prostora za sivu zonu poslovanja, odnosno utaju poreza.
– Uvođenje fiskalizacije podiže i svijest kupaca da mogu kontrolirati je li iskazani iznos poreza koji su platili zaista evidentiran kao porezna obveza – smatra Zgrebec te dodaje da će se u idućoj godini smanjiti stopa PDV-a za usluge ugostiteljstva sa 25 na 10% što bi trebalo olakšati poslovanje onih djelatnosti iz kojih i dolazi i najviše kritika, a time i smanjiti pritisak na njihovu likvidnost.
Iako je IDS-ov Damir Kajin rekao da će njegova stranka podržati ovaj zakon, naglasio je kako se ne smije zanemariti da su prilike u ugostiteljstvu u ovom trenutku strašne. – Što će ovo konkretno za njih značiti, to ćemo vidjeti možda za godinu dana od primjene ovog zakona.
Čudi ga što, primjerice u Austriji, ne dobivate račune u kafićima, gostionicama, kada plaćate smještaj, što znači, smatra, da su svi oni na paušalu.
– To ja ne mogu razumjeti. Kako u jednoj Austriji sve funkcionira, a u nas uza sve inspekcije, sve fiskalne blagajne koje će se sutra uvesti, sve revizije ili ne znam slično ništa ne štima – zanima Kajina koji smatra da su kazne od deset do 500 tisuća kuna drakonske.
– Tko će s druge strane poreznim obveznicima platiti te blagajne, a pola gospodarstva je urušeno. Tko će platiti te programe? – brine Kajina koji smatra da bi najgore mogli proći trgovci.
HNS-ov Srđan Gjurković podržava zakon jer se njime umanjuje prostor u kojem se u sivoj zoni vrte određene svote novca koje su izvan kontrole jer se ne plaćaju porezi na njih. Replicirao mu je HSS-ov Branko Hrg koji smatra da je fiskalizacija "financijska represija na one koji moraju raditi posao jer im netko nalaže da moraju kupiti nečije tuđe proizvode koji će se vjerojatno uvesti iz neke druge države, znači nisu čak ni hrvatski proizvodi i morat će ih sami održavati i za to se educirati."
– Druga stvar koja se sada ovdje spominje je siva zona. Znači, svi smo svjesni sive zone, ali zašto naše inspekcije ne riješe tu sivu zonu? Zašto sadašnje inspekcijske službe ne rade svoj posao? Zašto kažemo da imamo previše državnih službenika, namještenika, a s druge su nam strane rupe u funkcioniranju tamo gdje bismo trebali nešto napraviti – zanima Hrga.
HDZ-ov Ivan Šuker poručio je da je svako uvođenje rada pozitivno, "ali uvijek postoji puno nejasnih pitanja."
– Prvo pitanje tajminga, drugo jesu li svi porezni obveznici u ovom trenutku spremni na to, treće razmišljamo li mi stvarno da je biti ugostitelj na Trgu bana Jelačića ili samo 500, 600 metara dalje u Zagrebu i u nekakvoj provinciji jednako? Nije – tvrdi Šuker koji je dodao kako su se bujanjem megatrgovačkih lanaca u urbanim sredinama zatvorile skoro sve male trgovine, a fiskalizacija bi još više mogla pridonijeti tome.
– Ono što fali ovome zakonu je numerički, analitički pokazatelji koliki je taj stvarni ukupni promet i koliki je stvarni taj fiskalni potencijal tih zanimanja, fizičkih i pravnih osoba kojima mi želimo reći da moraju uvesti tu fiskalnu blagajnu. U ovoj zemlji ima na stotine pa možemo reći i na tisuće ugroženih obrta i ugroženih zanimanja koja će naprosto nestati sa ovim dodatnim i administrativnim i poreznim nametom – brine se Šuker koji u zakonu nalazi i stavku koja po njemu "ruši sve dobre namjere ovoga zakona."
– Kako kad cijeli svijet bježi od plaćanja gotovinom mi u Hrvatskoj dižemo nekakav plafon da vi možete platiti račun gotovinom do 5000 kuna. Jeste vi svjesni što mi radimo s tom odredbom? Ako želimo da se svaki račun za isporučenu uslugu i za prodani proizvod registrira u poreznoj upravi i da bude evidentiran, mi istovremeno dajemo mogućnost nekom da uzme 5000 kuna, ode plati nekom nekakvu uslugu, kupi nekakav proizvod i radi s tim. To je nešto što je totalno nelogično – nastavlja Šuker kojem je smiješno i određivanje blagajničkog maksimuma po statističkoj evidenciji malih i srednjih poduzetnika, ali i velikih jer se on uvijek temelji na prosječnom prometu gotovinom.
– Druga stvar, velite vi, da se mora evidentirati račun koji je plaćen kreditnom karticom. Pa vi ako naplatite račun od nekoga kreditnom karticom, vi ispostavite tom društvu koje izdaje te kartice račun, oni vam plate i to je promet preko žiro-računa, a ovdje se govori o evidentiranju gotovinskog prometa. Prema tome vi taj račun ne možete sakriti, vama će taj novac sjesti na žiro-račun – objašnjava bivši ministar financija. Zbog svega navedenog, HDZ će ostati suzdržan pri izglasavanju ovog zakona, zaključio je Šuker.
– Negdje moraju postojati granice između onoga koliko država treba stalno pritiskati i koliko se građanima treba pustiti nekakve slobode i prava da dišu. Treba uvesti mogućnost paušala za one koji imaju relativno male dnevne, tjedne i mjesečne promete – kaže HDSSB-ov Dražen Đurović te poručuje kako HDSSB neće podržati ovaj zakon.
Ako nisu sposobni zaraditi neka zatvore. Problem je što bi svi zaradili a niko nebi platio državi porez. Pa na kraju i imamo PDV od 25%. Da ga svi redovno plaćaju vjerojatno bi bio max 18%. Druga je stvar što mi se pripremamo za fiskalizaciju a zakon još niej donešen. I kad se svi pripremimo, oni odgode zakon. To se već jednom dogodilo, prilikom uvođenja PDV-a. Tako da me to uopće nebi iznenadilo. I na kraju, kakva je to država kad nam je državni aparat 220000 zaposlenih koji ne zarađuju već troše novce poreznih obveznika. Za takav državni aparat bi morali imati oko 2 milijuna zaposlenih u gospodarstvu.