Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Kratkoročno smanjenje zagađenja nije rješenje, treba mijenjati sustav

Potrebno je uložiti u pravednu tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, promijeniti poljoprivredne prakse, zaštititi bioraznolikost...
22. travnja 2021. u 23:39 1 komentara 175 prikaza
Greenpeace's Arctic Sunrise ship navigates through floating ice in the Arctic Ocean
Foto: NATALIE THOMAS/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Koliko samo ljudi i njihova svakodnevica utječu na “organizam” našeg zelenog doma, svjedoče i statistike o zagađenjima iz protekle, pandemijske godine. Naime, lockdown diljem svijeta, a time i manja ljudska aktivnost za posljedicu su imali znatno manje razine zagađenja zraka.

Planet Zemlja Čuvajmo prirodu Danas je Dan planeta Zemlje: Znate li da ima i svoju himnu?

NASA-in model dokazao je, naime, da je lani zbog smanjenog rada industrije u 50 od 61 analiziranog grada razina dušikova dioksida bila između 20 i 50 posto manja. Također, društvene su mreže preplavile fotografije netaknutih plaža, čistih zaljeva, rijeka, jezera…

Pandemija kao poticaj

No postavlja se pitanje je li COVID-19 imao samo kratkoročan utjecaj na okoliš ili je potaknuo ljude da postanu svjesniji problema te da i na onečišćenje gledaju kao na novu prijeteću “pandemiju”. Razgovarali smo o toj temi s Petrom Andrić, programskom voditeljicom Greenpeacea Hrvatska.

– S početkom pandemije došlo je do smanjenja aktivnosti, prvenstveno u gospodarskom i u prijevoznom sektoru. Svjedočili smo padu emisija ugljikova dioksida koje su glavni uzročnik klimatskih promjena, no po procjenama, ovo samo po sebi neće imati dugoročan učinak na globalno zatopljenje. Kako bismo zaustavili klimatske promjene, potrebna nam je promjena sustava – kaže Petra Andrić te objašnjava da je potrebno, kako bismo dugotrajno poboljšali zdravlje ljudi i planeta, uložiti u pravednu tranziciju od fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije, zaštititi bioraznolikost, promijeniti poljoprivredne prakse i radikalno preoblikovati naše gradove. A je li pandemija dobar poticaj za to i je li se u zadnjih godinu dana promijenila percepcija ljudi o važnosti tog pitanja?

Zagreb: Povodom Dana planeta Zemlje u Botaničkom vrtu predstavljen novi projekt Ekološki projekt Predstavljanje projekta CO2MPENSATING BY PLANTING

– Od početka pandemije u medijskom i javnom prostoru počelo se govoriti o povezanosti epidemije s pitanjima vezanima uz okoliš, konkretnije o povećanom riziku od virusnih epidemija zbog nekoliko čimbenika kao što su promjena klime i ekosustava – ističe Andrić te dodaje kako je jasno da u ovakvoj situaciji ljudi kao prioritet stavljaju zdravlje i egzistencijalna pitanja. No istraživanja će s vremenom pokazati jesu li, i koliko, ljudi postali ekološki osvješteniji.

Krizu treba rješavati

– Ali ono što primjećujemo su promjene u nekim obrascima ponašanja koje su direktna posljedica pandemije. Primjerice, kako su dulje vrijeme bila zatvorena neka od uobičajenih mjesta okupljanja, ljudi su više koristili zelene površine – i one izvan grada, ali i gradske parkove. Ta potreba bila nam je jedan od motiva da pokrenemo projekt “Zazeleni grad”, u kojem se zalažemo za očuvanje postojećih zelenih površina, kao i za proširenje ukupne zelene infrastrukture u gradovima – napominje te dodaje kako je ipak konačni cilj – razmišljati dugoročno.

Dan planeta Zemlje Predstava Irene Škorić Online lutkarska predstava “Mala sirena i dječak Roko” premijerno povodom Dana planete Zemlje

– Ne budemo li razmišljali dugoročno i djelovali odlučno, postoji mogućnost da se sa završetkom pandemije svijet vrati na stare obrasce, a to bi značilo daljnje ogromne pritiske na okoliš i klimu. Rješavanjem ove krize moramo istovremeno voditi računa i o klimatskoj krizi, što zahtijeva odmak od štetnih i neodrživih gospodarskih praksi. Gospodarske mjere koje se u zemljama Europske unije donose kroz nacionalne planove oporavka i otpornosti moraju imati u fokusu zaštitu okoliša i klime, dobrobit ljudi i niskougljičnu budućnost. I Hrvatskoj, kao i svijetu, hitno je potreban zeleni oporavak! – zaključuje Petra Andrić.

 

Pfizer najavio i treću dozu, cijepit ćemo se jednom godišnje?

A SVE LEGALNO....
Izgledaju kao normalan par, ali javnost njihov brak itekako osuđuje: Stric oženio nećakinju, imaju djecu
Ivan Pažanin
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Hoće li se ugostiteljstvo ikad vratiti na staro? Razgovaramo s poznatim hrvatskim kuharom
  • sisavac:

    ma dajte, kakva sad pravedna tranzicija od fosilnih prema obnovljivima? sve dok je zapad sisao gotovo badava naftu i plin iz sirotinjskih zemalja i bogati ose na jeftinoj energiji, je bilo ok. kad je kina i indija počela stizati zapad, ... prikaži još! ajmo se igrati zeleno. ajmo sad proizvoditi zeleno, sve nek bude obnovljivo, a znamo da ne može biti ni obnovljivo ni održivo. što je održiv razvoj? da svake godine imamo rast ekonomije par posto? za 70 godina smo čitav svijet izgradili i sebi prilagodili. ne mi svijetu, nego obratno. više se ne bavimo fizikom i matematikom, statistikom, djecu ne učimo to, već se bavimo medijima, izvrtanjem istine, činjenica, koristi se blokada medija, zabrana pristupa, ili pak ignoriranje neistomišljenika. ulažu se milijarde dolara u medijsko pranje svoje slike i svojih djela, interesa, druge sotonizira. koga briga za istinu, bitna je naša istina. ekologija? ajd, probajte jedna mobitel imati 6-7 godina. natjerajte it kompanije da rade jednostavne stranice i aplikacije, koje neće gutati memoriju niti tražiti hardver kao za nuklearku! dal vi znate kad otvorite neku stranicu, npr, večernji, na koliko adresa skače browser?! kolko se podataka razmijeni? pa čemu, nisu 'rusi', nego 'naši', saveznici, čemu ide kompjuter na stranice, servere, u poljsku, ameriku, kanadu, singapur, australiju, irsku...? promet vas smeta? prestanite se voziti autom, putujte vlakom. čiste plaže? oho, nemojte propagirati putovanja, turizam. čudite se čistim plažama, a lockdown...?!