Nastala je uz generalnog partnera Specijalnu bolnicu Radiochirurgia Zagreb, glavne partnere Klinike Svjetlost i Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion, te partnera projekta Triglav osiguranje, a okupila je brojne eminentne stručnjake i predstavnike zdravstvenog sustava.
Konferenciju je otvorila ministrica zdravstva Irena Hrstić, a kroz panele i stručna izlaganja vodeći liječnici govorili su o budućnosti zdravstvenog sustava, razvoju medicine, izazovima kroničnih bolesti, kirurgije, oftalmologije, neurokirurgije te mentalnog zdravlja.
"Robotizacija i umjetna inteligencija nešto su što moramo dalje razvijati i ostaviti u nasljeđe budućim generacijama, a tek kad sve dobro implementiramo i nastavimo nadograđivati, bit će svrsishodno pacijentima. Pritom je važan dijalog. U kontekstu sve veće incidencije teškoća u mentalnom zdravlju naših mladih, Ministarstvo obrazovanja priprema pravilnik kojim će se ograničiti uporaba mobitela u školama. Vraćanje povjerenja u zdravstvene radnike jedan je od zadataka mog mandata, a ovakav razgovor o budućnosti može donijeti samo dobre zaključke", poručila je ministrica Irena Hrstić.
"Ono što očekujemo jest kvalitetno zdravlje, dodane godine zdravog života našem životu, da se ne razbolijevamo već s 40 godina, nego možda tek nakon 65. i da postavljanje dijagnoze u mladoj dobi pomaknemo na stariju dob i tada, ako se pojave, liječimo bolesti", naglasila je.
"Hrvatska oftalmologija danas je jedna od najkritičnijih specijalnosti u državnom sustavu, u kojoj su liste čekanja najduže, pacijenti najosjetljiviji, a učinci odgađanja liječenja najgori mogući", tom je rečenicom svoje stručno izlaganje započeo prof. dr. sc. Nikica Gabrić, osnivač i ravnatelj Klinike Svjetlost, a upozorio je na ključne strukturne probleme hrvatskog zdravstvenog sustava.
"Spavanje je jedan od prvih pokazatelja da se nešto događa. Uz to se javljaju tjelesni simptomi poput palpitacija, glavobolja i probavnih tegoba, ali i osjećaj da više ne možemo izdržati, što također zahtijeva pozornost. Važno je reagirati na vrijeme, kako bi se sačuvalo mentalno zdravlje i spriječila dublja kriza", pojasnio je doc. prim. dr. sc. Stipe Drmić, dr. med. odjela za psihotraumu KB Dubrava. Govoreći o tome kada ljudi najčešće potraže pomoć, rekao je da se to obično dogodi tek kad shvate da simptomi više ne mogu biti objašnjeni užurbanim životom.
"Ako ne nađemo način kako djecu izvući iz tog rizika, maknuti ih od ekrana, oni će zbog opterećenja koje izaziva debljina, a to su maligne i bolesti krvožilnog sustava, živjeti kraće od svojih roditelj", rekla je dr. Ivana Pavić Šimetin, posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
