Da je prije postojao i da smo na našim sveučilištima imali antiplagijat-softver Anto Đapić i njemu slični ne bi se usudili prepisivati magistarske ili doktorske radove. I studenti bi dvaput razmislili prije nego što bi im palo na pamet prepisati seminarski ili diplomski rad.
Po sveučilištu 15.000 $
No, da ne bi bilo zabune, prepisivanju radova nisu skloni samo naši studenti – isto je i s drugima, ali su u zemljama Europske unije taj problem riješili upravo instalacijom antiplagijat-softvera. Prvi takav softver u Hrvatskoj uvodi Sveučilište u Rijeci.
– Na razini Sveučilišta donijeli smo takvu odluku i u tome sudjeluju svi fakulteti. Cilj nam je povećati kvalitetu studentskih radova, ali i spriječiti plagiranje. Softver koji je kod nas na provjeri pretražuje radove na hrvatskom, ali i ostalim jezicima. Ako zadovolji naše potrebe, u rujnu ćemo početi s implementacijom softvera. To će nas godišnje za cijelo Sveučilište koštati oko 15 tisuća dolara – kaže prorektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr Zlatan Car. Dodaje da antiplagijat-softver pretražuje 30 milijuna stranica, a u budućnosti, kad se stvori sveučilišni repozitorij, pretraživat će i njega. Zanimljivo je da i sam student koji je napisao seminarski ili diplomski rad može provjeriti sliči li njegov rad, i ako nije prepisan, na neki postojeći i, ako se pokaže potrebnim, može ga korigirati.
Dobar i loš mentor
Ideja o uvođenju antiplagijat-softvera nimalo se ne sviđa rektoru Sveučilišta u Zagrebu Aleksi Bjelišu. – Profesor je dužan pratiti studenta i odgajati ga. Treba mu usaditi naviku da razvija svoju kreativnost i, ako profesor to uspješno odradi, student neće imati potrebu prepisivati. Studenti na fizici nemaju što prepisivati. A studij na kojem se sve svede na provjeru je li netko nešto prepisao nije pravi sveučilišni studij. Sveučilišni studij je istraživački, na njemu se studenti uče istraživanju. Mentor mora primijetiti da netko ne radi kako treba i da prepisuje. Ako to ne uoči, problem je onda mentor – kaže Bjeliš ograđujući se ipak da svaka struka ima svoja pravila, metode i kriterije. Njegov nasljednik koji će rektorsku dužnost preuzeti 1. listopada Damir Boras ima sasvim drugačiji stav i kaže da će, ako se Riječanima pokaže da je dobar, odmah nakon preuzimanja rektorske dužnosti predložiti da i Sveučilište u Zagrebu instalira antiplagijat-softver.
– Rezultat softverske pretrage je samo indikacija koju nakon toga treba provjeriti mehanički. Takvi softveri koriste se u europskim zemljama i studente unaprijed odvraćaju od prepisivanja – zaključuje Boras. Po njegovu mišljenju rezultat softverske pretrage dobar je indikator i pomoć mentoru u provjerama.
>> Brkić zbog diplome pokreće spor na Upravnom sudu
Nekada su se koristile drugačije, psihološke, metode za otkrivanje plagijata, a to je nekontrolirana želja plagijatora da se pohvali prijatelju(ici) kako je plagijat uspješno prošao. Mislim da svi oni koji su na taj način "uspješno" prošli prepreku na putu svog društvenog napredovanja, osjećaju grižnju savjesti, ali i strah da će ih kad-tad netko prokazati. I, to je najgore u svemu, jer takvi ljudi možda imaju velike sposobnosti za ono što rade - makar nemaju sposobnosti da zadovolje sve formalne kriterije - i onda griješe, odnosno ne mogu te svoje stvarne sposobnosti razviti do kraja!