Europska komisija je u utorak predložila izdvajanje 500 milijuna eura iz proračuna EU-a u sljedeće dvije godine za poticanje zajedničke nabave oružja kako bi Europa popunila svoje zalihe nakon što je dio svoga naoružanja dala Ukrajini.
“Države članice poduzele su odvažne korake slanjem hitno potrebne opreme za obranu Ukrajini. U istom duhu solidarnosti EU će im pomoći u obnovi tih zaliha poticanjem zajedničke javne nabave, čime će se europskoj obrambenoj industriji omogućiti da bolje odgovori na te hitne potrebe”, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.
Tim instrumentom vrijednim 500 milijuna eura poticala bi se suradnja država članica u nabavi u području obrane. To bi pridonijelo solidarnosti, interoperabilnosti i učinkovitosti javne potrošnje i spriječilo učinak istiskivanja (nemogućnost da države članice zadovolje svoju potražnju za obrambenim proizvodima jer je potražnja na vrhuncu). Time bi se također izbjegla fragmentacija, povećala konkurentnost i učinkovitost europske obrambene tehnološke i industrijske baze, posebno ubrzavanjem prilagodbe industrije strukturnim promjenama, uključujući povećanje proizvodnih kapaciteta, koje proizlaze iz novog sigurnosnog okruženja nakon ruske agresije na Ukrajinu, navodi Komisija.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je da su zemlje članice posegnule u svoje zalihe streljiva, u sustave za protuzračnu i protuoklopnu obranu, tenkove.
“To je de facto stvorilo ranjivost koju sada hitno treba riješiti”, rekao je Breton.
Stoga je prioritet nabava prijenosnih raketa zemlja-zrak, prijenosnih protutenkovskih raketa, topova 155 mm i pripadajućeg streljiva, rekao je Breton, dodajući da države članice pritom zadržavaju “apsolutnu slobodu” kada kupuju oružje i da se sredstvima EU-a ne kupuje oružje nego se potiče države članice na suradnju.
Budući da su suočene s novim sigurnosnim izazovima, države članice najavile su da namjeravaju povećati potrošnju na obranu. Međutim, bez veće koordinacije i suradnje ta povećana ulaganja podrazumijevaju znatne rizike kao što je povećanje rascjepkanosti europskog obrambenog sektora duž nacionalnih granica, ograničavanje potencijala za suradnju tijekom cijelog životnog ciklusa opreme, jačanje ovisnosti o vanjskim čimbenicima te narušavanje interoperabilnosti i sposobnosti djelovanja oružanih snaga država članica.
>> VIDEO Jedan od najsmrtonosnijih napada: Ruske rakete pogodile grad Vinicu, najmanje 20 mrtvih
Oni te pola milijarde nisu ni vidjeli: Samo ih tjeraju u dugove. Business as usual.