Ante Uglešić, prof. dr. sc. s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, objavio je monografiju “U potrazi za Višeslavovom krstionicom” u kojoj je riješio mnoge nepoznanice najpoznatijega hrvatskog krsnog zdenca. U potrazi za Višeslavovom krstionicom donosi sintezu svega povezanog s tim spomenikom. Temeljito se analizira sve elemente na zdencu, a prvi je put napravljena i njegova petrografska analiza. Uglešić, koji na studiju Arheologije Sveučilišta u Zadru predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju više kolegija iz srednjovjekovne arheologije i koji je kao voditelj sudjelovao na sustavnim istraživanjima desetak arheoloških lokaliteta, uglavnom na prostoru sjeverne Dalmacije, u svom opširnom radu iznosi činjenice koje u mnogočemu mijenjaju sliku o tom spomeniku, a vezane su uz vrijeme i okolnosti njezina nastanka, radioničko podrijetlo, genealogiju hrvatskih narodnih vladara i drugih. Naime, krsni zdenac ili Višeslavova krstionica odnosno zdenac s imenom kneza Višeslava, temeljem provedenih istraživanja, s velikom vjerojatnošću povezan je s osnutkom ninske biskupije i uspostavom funkcije hrvatskog biskupa, odnosno uređenjem ninske crkve sv. Asela kao katedrale.
POVIJESNA POSLASTICA
Knez Višeslav bio je sin kneza Domagoja
Prof. Ante Uglešić objavio je monografiju “U potrazi za Višeslavovom krstionicom” koja baca novo svjetlo na taj spomenik, ali i na genealogiju hrvatskih vladara
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
S vremena na vrijeme VL odluta u neko područje za uski krug štovatelja i poznavatelja. Autori ne štede na detaljima, biserima i opsegu narativa, kao da se radi o stručnom časopisu i kvalificiranom auditoriju.