Kineska tvrtka Haijie Shipping Company priprema se ispisati novo poglavlje u povijesti globalne trgovine. Njihov kontejnerski brod "Istanbul Bridge" 20. rujna 2025. godine isplovit će iz najveće svjetske luke Ningbo-Zhoushan na putovanje dugo 18 dana prema britanskom Felixstoweu. No, ovo nije tek jednokratna avantura kroz negostoljubive vode Arktika; cilj je uspostaviti redovitu, sezonsku linijsku uslugu koja povezuje ključne luke u Kini, poput Qingdaoa i Šangaja, s odredištima u Europi, uključujući Rotterdam, Hamburg i Gdanjsk. Za razliku od dosadašnjih, jednostavnijih putovanja od točke A do točke B, ovaj pothvat oponaša standardne brodske rute i predstavlja generalnu probu za budući "Arktički ekspres". Ovaj potez dolazi u trenutku kada klimatske promjene otvaraju regiju koja je prije samo dva desetljeća bila gotovo potpuno zaleđena, pretvarajući ekološku katastrofu u neočekivanu komercijalnu priliku, piše Politico.
Glavni adut arktičke rute je drastična ušteda vremena. Putovanje Sjevernim morskim putem, duž ruske obale, traje samo 18 dana, što je neusporedivo brže od 35 do 50 dana potrebnih za plovidbu kroz Sueski kanal. Ruta je čak 40 posto kraća i nudi prednost izbjegavanja geopolitički nestabilnih točaka koje opterećuju tradicionalne koridore. Neposredna korist za Kinu je i praktična: roba namijenjena europskom božićnom tržištu, koja se obično otprema krajem rujna, mogla bi stići u europske luke tri do četiri tjedna ranije. Time bi se izbjegle goleme gužve i višednevna čekanja na istovar koja se stvaraju kada deseci brodova stignu u isto vrijeme sredinom studenog, osiguravajući bržu isporuku elektronike i drugih proizvoda na police trgovina.
Stručnjaci upozoravaju da se na Arktiku ne mijenjaju samo brodski rasporedi, već i cjelokupna geopolitička karta svijeta. "Arktik je prva regija na svijetu gdje klimatske promjene aktivno i rapidno mijenjaju geopolitičku dinamiku", ističe Malte Humpert, osnivač instituta The Arctic Institute. Bez otapanja leda, Rusija ne bi crpila naftu i plin, a Kina ne bi slala kontejnerske brodove. Pristup novim resursima i pomorskim pravcima čini ovu regiju strateški vitalnom. Kineski "Polarni put svile", dio šire inicijative Pojas i put, dugoročna je investicija u budućnost. Iako se još uvijek radi o eksperimentu, Kina ovim potezom stječe neprocjenjivo iskustvo i obučava posade za vrijeme kada će Arktik biti prohodan i do šest mjeseci godišnje.
Unatoč velikim ambicijama, trenutni opseg arktičke rute je zanemariv. Peter Sand, glavni analitičar u konzultantskoj tvrtki Xeneta, procjenjuje da kapacitet koji Kina koristi čini tek oko jedan posto ukupne trgovine između Dalekog istoka i sjeverne Europe. "Arktik neće sutra zamijeniti Sueski kanal. On će postati dopunski pravac", objašnjava Humpert. Ta ruta ima smisla samo u razdobljima visoke potražnje, kada je svaki dan uštede ključan i opravdava više vozarine. Ipak, dugoročni potencijal je ogroman, posebice za industrije poput automobilske. U budućnosti bi brodovi mogli prevoziti 10.000 električnih vozila izravno iz Kine u Rotterdam ili Hamburg bez zaustavljanja, što je scenarij koji bi mogli vidjeti za 10 do 15 godina.
Prilika koju otvara otapanje leda dolazi s ogromnim ekološkim rizicima. Arktik se zagrijava tri do četiri puta brže od ostatka planeta, a smanjeni ledeni pokrivač čini ekosustav još ranjivijim. Crni ugljik, čađa iz brodskih goriva, posebno je destruktivan kada se ispušta u blizini snijega i leda jer tamo nanosi pet puta veću štetu nego u drugim dijelovima svijeta. Andrew Dumbrille iz saveza Clean Arctic Alliance upozorava da je sposobnost reakcije na izlijevanje nafte u arktičkim uvjetima iznimno ograničena i spora. "Jednom kada nafta dospije u vodu, svaki sat bez odgovora znači golemu štetu", naglašava.
Dodatnu zabrinutost izaziva i sam brod odabran za ovu pionirsku plovidbu. "Istanbul Bridge" je 25 godina star kontejnerski brod pod liberijskom zastavom koji nije ojačan za plovidbu ledom. Iako će ga pratiti ledolomci, rizik od nesreće ostaje visok. Vjerojatno će koristiti teško loživo ulje (HFO), gusto gorivo slično katranu čije je izlijevanje gotovo nemoguće očistiti, a u ekosustavu ostaje godinama. Iako je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) tehnički zabranila HFO u srpnju 2024., brojne rupe u zakonu i dalje dopuštaju njegovu upotrebu. Ovo putovanje tako postaje simbol paradoksa našeg doba: dok jedna od najvećih svjetskih sila iskorištava posljedice klimatskih promjena za ekonomsku dobit, istovremeno riskira ubrzanje uništenja jednog od posljednjih netaknutih područja na Zemlji.
Otvori KEKS Pay
Ha, ha, ha...Kina priprema...medjutim to s ruskim nuklearnim ledolomcima koji su otvorili tu rutu nema nikakve veze. Fax helizim ...