Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Kina će se s vremenom snažno angažirati i imat će najviše koristi od odlaska Amerikanaca

Geopolitički gledano, sve velike sile imaju neke interese u Afganistanu: Rusi se žele vratiti u staro dvorište, Indija želi napakostiti Pakistanu, Kina namjerava crpsti naftu i bakar...
21. listopada 2020. u 21:12 6 komentara 1225 prikaza
AFGHANISTAN-HELMAND-MILITARY OPERATION
Foto: Abdul Aziz Safdari/XINHUA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Američki predsjednik Donald Trump, manje od mjesec dana prije predsjedničkih izbora, najavio je da bi se sve američke vojne jedinice iz Afganistana trebale vratiti kući do Božića. Trump, koji će u studenome tražiti novi mandat, govorio je da će zaustaviti “besmislene beskrajne ratove”. Međutim, pitanje je hoće li se američka vojska potpuno povući iz Afganistana ako Trump izgubi izbore od Joea Bidena 3. studenoga. U tom slučaju, sadašnja odluka Donalda Trumpa o povlačenju vojnika zasigurno će se preispitivati s obzirom na izuzetnu stratešku važnost Afganistana za SAD zbog Rusije, Irana, Indije i Kine te Pakistana, jedine islamske zemlje koja posjeduje nuklearno naoružanje.

KIBERNETIČKI NAPADI Teška optužnica SAD-a: Šest hakera ruske obavještajne službe terete za najveće svjetske napade

Nakon teških i mukotrpnih pregovora između SAD-a i talibana u Dohi, 29. veljače potpisan je sporazum u kojem se obje strane obvezuju da će okončati rat u Afganistanu koji traje već gotovo 19 godina te je odnio na desetke tisuća života. Sporazum su potpisali američki veleposlanik Zalmay Khalilzad i Mullah Abdul Ghani Brader, talibanski zamjenik za politička pitanja, uz prisutnost američkog državnog tajnika Mikea Pompea i katarskog ministra vanjskih poslova šeika Mohammeda bin Abdul Rahmana Al Thanija.

Potrošili 750 milijardi dolara

Mnogi analitičari Afganistan uspoređuju s Vijetnamom i sporazumom iz 1973. kada se SAD povukao iz te zemlje, nakon čega je pala vlada Južnog Vijetnama koju je SAD podržavao. Afganistanci se boje da će sporazum SAD-a s talibanima dovesti do novog političkog i vojnog vrtloga koji bi mogao završiti padom vlade u Kabulu i povratkom talibana na vlast, a time i šerijatskog zakona koji nameće pravila življenja prema vehabijsko-selefijskoj ideologiji i rigidnim shvaćanjima islama. Mogućnost takvog scenarija i povratka talibana na vlast priznao je i Trump kazavši da bi talibani mogli srušiti afganistansku vlast nakon povlačenja američkih snaga. SAD je u Afganistanu u proteklih 19 godina izgubio više od 2500 vojnika, a 20.000 ih je ranjeno. Washington je potrošio više od 750 milijardi dolara na afganistanski rat, a sad se u sporazumu obvezao da će svake godine određeni novac namijeniti za obuku i opremanje afganistanskih snaga sigurnosti. S druge strane, talibani, koji su vladali Afganistanom dok 2001. nisu srušeni američkom invazijom, prihvatili su američke zahtjeve da će sprečavati da afganistanski teritorij koriste teroristi, kao što je to činila Al-Qa’ida kad je organizirala napad na SAD 11. rujna.

Rat u Afganistanu je najdugovječniji prekomorski rat SAD-a. Kada je SAD pokrenuo rat u Afganistanu, imao je ondje više od 100.000 vojnika, od kojih se većina povukla 2014. Ostali, njih 14.000, većinom su dio NATO-ove misije potpomaganja afganistanskih snaga sigurnosti te sudjeluju u lovu na militante. Međutim, sporazum između talibana i SAD-a ne znači i okončanje rata u Afganistanu. Od početka intervencije 2001. ta azijska zemlja nikad nije bila nesigurna kao danas. Nakon 19 godina djelovanja, ni američki vojnici ni vojnici NATO-a iz 38 zemalja nisu uspjeli poraziti talibane koji svakodnevno postaju sve jači. Američka promatračka agencija u posljednjem izvješću navela je dasu talibani tijekom 2018. proširili svoj teritorij i utjecaj u Afganistanu, a da je afganistanska vlada između srpnja i listopada prošle godine izgubila najmanje sedam od ukupno 407 okruga. Vlada danas kontrolira približno 53,8 posto okruga, što je pad sa 64 posto koliko je kontrolirala u prošlom razdoblju. Talibani trenutačno kontroliraju najmanje 12 posto okruga u zemlji, a u listopadu 2018. vođena je borba za prevlast u njih 34 posto. Potpisivanje tog sporazuma poraz je za SAD, koji sada priznaje talibane koje je prije smatrao teroristima i htio uništiti invazijom. Talibani su tada morali napustiti Kabul, ali sve ove godine nisu priznali ni režim u Kabulu ni američku okupaciju. Indikativno je da u Afganistanu neće biti ni vlade ni nacionalnog sklada i mira. Talibani neće postati dio vlasti bez potpunog povlačenja američkih trupa. Također, u istoj vladi ne mogu biti i liberali i demokrati i islamski radikali. Kako će ta vlada izgledati i kako će ta država funkcionirati? Jedni će se zalagati za stroge šerijatske zakone, a drugi za liberalizaciju društva. Za Afganistan je porazno da su većinski Paštunci na strani talibana. Paštunac je tako bio i Mulla Omar, vođa talibanske države u Afganistanu. Većina Paštunaca ne priznaje granicu između Pakistana i Afganistana i potpuno je ignorira. Poštuju isključivo svoje zakone i svoja pravila, bez obzira na to u kojoj se zemlji nalazili. Tamošnji narodi žive samo i isključivo prema plemenskim pravilima, bez utjecaja policije i suda.

Projektil - Iran Ukidanje ograničenja uznemirilo Saudijsku Arabiju i Izrael Iran: UN-ov embargo je istekao, od sad nabavljamo oružje

Odmah nakon američke odluke, ruku Pakistanu pružile su Rusija, Kina i Iran koji su silno zainteresirani da odlazak američkih vojnika. Naime, Afganistan je zemlja izuzetne geostrateške i geoekonomske važnosti. Sjecište je glavnih putova iz smjerova istok - zapad i sjever - jug. Kroz njih od davnina prolaze robe i trgovačke karavane, a bitke se vode oko budućih infrastrukturnih projekata u cestovnom i željezničkom prometu, a poglavito oko energetskih transverzala, prije svega plinovoda koji bi vodio iz Turkmenistana, preko Afganistana, u Pakistan i Indiju, kao i za njihov nadzor. Tu su još i pakistanska luka Gwadar, kao buduća kineska izvozna luka, koja se spominje kao završetak spomenutog kraka tzv. novog Puta svile, i luka Chabahar na krajnjem jugu Irana za koju je koncesiju prošle godine dobila Indija koja ondje već gradi veliki naftni terminal. Kina, Rusija i Iran žele da sukob između SAD-a i Pakistana još više eskalira kako bi došlo do potpunog prekida odnosa, pa bi oni pokušali pridobiti Pakistan na svoju stranu. Međutim, Amerikanci imaju jak adut na svojoj strani, Indiju, najvećeg neprijatelja Pakistana.

Analitičari strahuju da bi Trumpov potez uskraćivanja pomoći Pakistanu mogao dovesti do novih ratova između Indije i Pakistana. Trump je učinio ono što se očekivalo da će učiniti još Obama koji je na početku 2016. najavio svoju novu strategiju prema Afganistanu, kojom je želio isključiti Pakistan zbog suradnje s Al-Qa’idom i talibanima, radi čega mu je i znatno smanjio godišnju vojnu pomoć. Još tijekom predizborne kampanje ukazivao je na važnost Pakistana za američke srednjoazijske interese, ali i bojeći se još većeg zbližavanja te zemlje s Kinom, ali i s Rusijom i Iranom, zbog čega je nakon pobjede na izborima prvi Trumpov telefonski poziv nekom od državnih čelnika bio upravo onaj pakistanskom vođi. Međutim, ta ljubav nije dugo trajala. Trump je ubrzo optužio Pakistan za “laži i obmane” i izjavio da su vlasti te zemlje sve američke predsjednike smatrale “glupanima”, imajući pri tom u vidu američku vojnu pomoć toj zemlji za borbu protiv terorizma. Prema Trumpovim riječima, posljednjih 15 godina Pakistan je od SAD-a dobio 33 milijarde dolara, najviše za suzbijanje terorističkih ugroza iz Afganistana i na samom pakistanskom teritoriju.

Kao odgovor na teške optužbe, pakistanski ministar vanjskih poslova Khawaja Asif izjavio je kako je Trump zapravo razočaran “porazom Sjedinjenih Država u Afganistanu” i da zbog toga kritizira Islamabad, optužujući ga za davanje utočišta teroristima. Odnosi između dviju država pogoršali su se potkraj 2017. kada je Pakistan odlučio da američko zrakoplovstvo više ne može provoditi napade, pogotovo ne bespilotnim letjelicama, na ciljeve na njegovu teritoriju. Zapovjednik zrakoplovstva maršal Sohail Aman izdao je naredbu protuzračnoj obrani da sruši sve bespilotne letjelice američkog zrakoplovstva koje povrijede pakistanski zračni prostor. Pakistan najviše zamjera Amerikancima što tvrde da njihova obavještajna služba ISI blisko surađuje sa svim terorističkim organizacijama te da je mreža Haqani, s gotovo milijun i pol vojnika i pričuvnog sastava, već davno trebala biti uništena.

VIDEO Zoran Milanović - svečani doček 12. hrvatskog kontingenta iz misije u Afganistanu

Portal American Crime News proglasio je pakistansku obavještajnu službu najboljom i najjačom takvom službom u svijetu. Sjedište ISI-ja je u Islamabadu, a glavna karakteristika njegovih članova je da moraju biti pravi i iskreni muslimani, moliti se pet puta dnevno i postiti. Većina je pripadnika ISI-ja radikalnija od pripadnika terorističke organizacije Islamske države ili Al-Qa’ide. Zbog toga je njihovo koketiranje s terorističkim organizacijama uobičajeno.

Analitičari tvrde kako je Pakistan, da je zaista htio razbiti mrežu Haqani, mogao njezine članove izvući iz pećina za nekoliko dana, smatrajući kako deset godina, gotovo 300 milijardi dolara i 1900 mrtvih koalicijskih vojnika, što je potvrdio Washington, govore da je cijeli ratni napor usmjeren na “pogrešnu stranu planine”. Analitičari su uvjereni da će Pakistan odigrati veliku ulogu u pomoći talibanima u povratku na vlast u Afganistanu. Najpoznatija etnička skupina u Pakistanu su upravo Paštunci kojih je nešto više od 30 milijuna. Taj ratoborni narod ne kontrolira samo sjever zemlje, već pod svojom kontrolom drži i pakistansku vojsku i policiju. Paštunci kontroliraju Pakistan s obzirom na to da iz njihovih redova dolazi cijeli niz generala i ministara unutrašnjih poslova. Paštunsko pleme nastanjuje sjever Pakistana i jug Afganistana, a upravo su pripadnici tog plemena činili, a i dalje čine, glavninu talibana protiv kojih se Zapad i SAD bore već godinama.

Nezavisni vojni analitičar Dario Barbalić smatra da je Trumpova najava potpunog povlačenja američkih vojnika iz Afganistana unijela konfuziju u cijeli proces, a sve zbog unutrašnjopolitičkih razloga.

U.S. Air Force B-52 Stratofortress bomber, escorted by Ukrainian Air Force MiG-29 jet fighter, flies in Ukrainian airspace NOVO ORUŽJE Nadograđuju američke bombardere, razlog je novo moćno oružje

– Bilo je vidljivo da Amerikanci već neko vrijeme traže izlaznu strategiju, a prema sporazumu iz Katara, tempo povlačenja trebao je ovisiti o razvoju stanja na terenu te postizanju sporazuma između vlade u Kabulu i talibana. Ključni je segment sporazuma da će talibani onemogućiti aktivnosti terorističkih organizacija koje bi bile usmjerene protiv američkih interesa, pri čemu se misli na Al-Qa’idu, što je bio i glavni razlog američkog upada u Afganistan 2001. Zanimljivo je da mnogi zapadni izvori tvrde da se i dalje održavaju veze između Al-Qa’ide i talibana i da su Amerikanci svjesni toga – kazao je Barbalić tvrdeći kako je činjenica da talibani ne samo da nisu poraženi nego drže pod kontrolom gotovo polovicu zemlje.

– Vrlo je vjerojatno da će nakon odlaska preostalih međunarodnih snaga talibani prije ili kasnije preuzeti vlast u cijelom Afganistanu. Opstanak talibana je prvenstveno pobjeda za pakistansku vladajuću vojnu elitu i ISI, koji je oduvijek imao velik utjecaj u paštunskim područjima Afganistana. Pakistanski je utjecaj na talibane daleko najveći, a jedna od najznačajnijih grupacija koju Pakistan potpomaže od početka je tzv. Haqanijeva mreža, koja je izvela napade na američku i indijsku ambasadu u Kabulu, parlament, hotele u Kabulu itd. – govori Dario Barbalić.

Kaže kako je, prema nekim izvještajima, Rusija u kontaktima s talibanima od 2015. jer navodno želi imati što veći utjecaj u slučaju da talibani preuzmu vlast.

Tko sve pomaže talibanima?

– Također je postojala teorija prema kojoj su Rusi novčano i vojno pomagali talibane, pogotovo na sjeveru, te da su davali novčane nagrade za svakog ubijenog američkog ili koalicijskog vojnika u Afganistanu, no to nije dokazano. Ruska je pomoć navodno stizala preko iranske veze s talibanima kako bi se zameo trag. Pripadnici afganistanske vladajuće elite odlaze često na odmor u Tadžikistan, a mnogi navodno imaju kuće u Moskvi kupljene od novca dobivenog od ugovora s američkom vladom.

Tragična nesreća Sudar helikoptera u Afganistanu, devet poginulih

Iranci, koji su u početku bili protivnici talibanskog pokreta zbog njihova odnosa prema Hazarima, šijitskoj etničkoj skupini na zapadu zemlje, također potpomažu talibane kako bi zadržali neki utjecaj na njih u slučaju da preuzmu vlast. Iran pomaže talibanima od 2007. godine, prema podacima britanske obavještajne službe, a pomoć je uključivala do 190 milijuna dolara godišnje i tisuću motocikala. Islamska revolucionarna garda osnovala je dva centra u Iranu, u Zahedanu i Sistanu, gdje su talibani mogli regrutirati borce među iranskim sunitima. Na primjeru suradnje s Iranom, vidljivo je i to da talibani žele imati različite sponzore kako ne bi ovisili samo o jednom od njih – kazao je Dario Barbalić ističući kako talibani imaju i jaku kartu.

– Naime, Iranu je u životnom interesu da brane Kajaki, Kamal Khan i Salma u Afganistanu funkcioniraju jer o njima ovisi opskrbljivanje vodom iranskih provincija Sistan-Beludžistan i Horasan. Indija je također važan igraču u Afganistanu ponajprije jer nastoji ograničiti pakistanski utjecaj, no njezin je utjecaj ograničen zbog slabosti afganistanske vlade čiji je saveznik. Posljednji, ali vrlo vjerojatno najvažniji igrač bit će Kina. Koja razgovara i s vladom u Afganistanu i s talibanima, a Afganistan joj je važan zbog barem dva razloga. Prvi je želja Pekinga da se spriječi da ujgurske separatističke organizacije stvore baze u Afganistanu (za to su tražene garancije od obje strane). Druga je želja Kine da uključi Afganistan u svoju Incijativu novog svilenog puta te u ekonomski koridor Kina - Pakistan. Kinezi su već sklopili dva ugovora u Afganistanu, jedan je za iskorištavanje drugog po veličini nalazišta bakra u svijetu vrijednog navodno 50 milijardi dolara, te za iskorištavanje nafte. Ti su ugovori sklopljeni još 2008., a dosad se nisu mogli realizirati – govori Dario Barbalić koji je uvjeren da će se Kina s vremenom najviše angažirati u Afganistanu te da će ta zemlja imati najviše koristi od američkog povlačenja.

WhatsApp
STVORILI PANIKU
Bijesni korisnici prelaze na druge servise: WhatsApp odgodio najavljene promjene
PRIPREMA VOZILA
Doznajte kako kvalitetno pripremiti vozilo za zimsku vožnju i osvojite vrijedne nagrade
  • sisavac:

    ni najstariji ne pamte neku američku vojnu pobjedu. par razaranja izdaleka, par pokušaja okupacije, sve završilo odlaskom... a da se nije znao ni cilj prilikom napada. al ok, demokracija, sloboda, hura! sad vidimo domete američke hegemonije. uništene države, razorena društva, ... prikaži još! kakva takva, funkcionirala su. sad ništa nemaju. nego, tko je crtao i stvarao granice afganistana, pakistana, indije... trebalo bi znati da su u 17. i 18- stoljeću englezi velike napore činili kako bi spriječili ruse da osvoje i afganistan, čime bi došli blizu tadašnje indije, a to znači i do indijskog oceana. evo, uspjeli su, u 2-3 države upakirali nekoliko nacionalnosti koje se ne podnose, i uživamo sad svi. sva sreća pa ih pakistanci prate, već su osvojili london.

  • sisavac:

    ni najstariji ne pamte neku američku vojnu pobjedu. par razaranja izdaleka, par pokušaja okupacije, sve završilo odlaskom... a da se nije znao ni cilj prilikom napada. al ok, demokracija, sloboda, hura! sad vidimo domete američke hegemonije. uništene države, razorena društva, ... prikaži još! kakva takva, funkcionirala su. sad ništa nemaju. nego, tko je crtao i stvarao granice afganistana, pakistana, indije... trebalo bi znati da su u 17. i 18- stoljeću englezi velike napore činili kako bi spriječili ruse da osvoje i afganistan, čime bi došli blizu tadašnje indije, a to znači i do indijskog oceana. evo, uspjeli su, u 2-3 države upakirali nekoliko nacionalnosti koje se ne podnose, i uživamo sad svi. sva sreća pa ih pakistanci prate, već su osvojili london.

  • Beskucnik:

    Amerima Afganistan nije vise tako vazan , sad su neke druge droge preuzele primat , afgani nafte nemaju , dakle ameri idu neku drugu zemlju demokratizirat ,sreca pa mi nemamo nista vrijedno