Čini se da se sjevernokorejskom čelniku Kim Jong-unu, kojega je američki predsjednik Donald Trump prozvao “raketni Kim”, dogodio kopernikanski obrat.
Izgradnja povjerenja
Godinama je Kim govorio da nikada neće odustati od atomskog oružja, koje je nužno, kako je govorio, za zaštitu od američke invazije, a dva dana nakon susreta s južnokorejskim predsjednikom Moon Jae-inom dogovorio je da preko “totalne denuklearizacije” dođu do “Korejskog poluotoka bez nuklearnog oružja”.
Kim je jučer najavio da u svibnju zatvara poligon za nuklearne pokuse, a pozvao je američke stručnjake da nadziru taj proces.
Kim je kazao kako ih “SAD smatra odbojnima, ali jednom kad budu razgovarali uvidjet će da on nije netko tko će ispaljivati rakete na Južnu Koreju ili ciljati SAD”.
– Ako se viđamo često sa SAD-om, ako gradimo povjerenje, prekinemo rat te nam obećaju da neće biti invazije, zašto bismo živjeli s nuklearnim oružjem – kazao je Kim.
Takve Kimove izjave ohrabrile su Trumpa koji je najavio da se susret s Kimom neće dogoditi za dva mjeseca, kako je prvotno planirano, već “u sljedeća tri ili četiri tjedna” i “bit će vrlo važan”. Među ostalim, Trump je obećao “učiniti veliku uslugu planetu” postizanjem sporazuma o nuklearnom naoružanju s Pyongyangom.
“Sjećate se što su govorili? ‘Uvući će nas u nuklearni rat’”, kazao je Trump.
Kim je totalno promijenio retoriku, a s riječi je sada krenuo i na djela. Jučer je najavio da će Pyongyang pomaknuti unaprijed sat za 30 minuta kako bi uskladio sjevernokorejsko vrijeme s južnokorejskim s obzirom na to da dvije Koreje ne dijele isto vrijeme od 2015. – tada je Kim pomjerio sat unatrag, da bi se vrijeme razlikovalo od južnokorejskog.
Kim je, čini se, svoju retoriku promijenio nakon što su i Kina i Rusija počele raditi pritisak na njega nakon niza lansiranja raketa najavljujući da će potpuno zaustaviti isporuku nafte Sjevernoj Koreji, koja ovisi o uvezenom gorivu.
Pritisak Kine i Rusije
Prema rezoluciji 2397, svi radnici iz Sjeverne Koreje u Rusiji moraju biti poslani kući do 2019., što će uvelike smanjiti dotok novca Pyongyangu. Na “privremenom radu” u Rusiji barem je 50 tisuća građana Sjeverne Koreje koji s pola milijarde dolara godišnje “podupiru” Kim Jong-una i njegov nuklearni program. Restrikcije su donesene u prosincu kada je Rusija, uz uvoz nafte, ograničila i uvoz strojeva i metala u Sjevernu Koreju. Isto tako, kineski predsjednik Xi Jinping pojačao je pritisak na Sjevernu Koreju uvodeći strože kontrole na sva 23 granična prijelaza između dvije zemlje, koji su bili namijenjeni uvozu robe koja je od životnog značenja za Sjevernu Koreju.
Kad može Kim može i Vučić - priznati ono što je više id 120 zemalja već učinilo, Republiku Kosovo i pri tone ne mora ničim prijetit jer ionako nema čime..