Nije nikakva novost da pametni telefoni znaju nevjerojatno puno toga o nama. Mnogi ljudi već su odavno prihvatili da mobiteli, odnosno ponuđači aplikacija, već dugo znaju o njima više nego oni sami. No da telefon sada može prepoznati jeli korisnik obolio od korone – iako to ni sam još nije primijetio – ipak zvuči kao znanstvena fantastika.
No nije baš tako: znanost da, ali ne i fantastika. Već uskoro bi na tržište mogla doći nova aplikacija s pomoću koje se može dijagnosticirati asimptomatična zaraza koronavirusom na temelju zvukova koje stvaramo kada kašljemo ili govorimo, piše Deutsche Welle.
I dok je pouzdanost tehnike kod zaraženih već vrlo velika, UI još mora naučiti kako izbjeći pogrešne dijagnoze kod onih koji nisu zaraženi. Ako to uspije, onda bi ova aplikacija mogla nadopuniti postojeću korona-aplikaciju koja prepoznaje kontakte zaraženih.
Zvukovi kašlja sadrže biomarkere
Na ideju s tonskom analizom došlo je troje informatičara iz Instituta za tehnologiju u Massachusettsu (MIT). Jordi Lugarta, Ferran Hueto i Brian Subriana snimili su između travnja i svibnja ove godine kašljanje i govor 5320 osoba. Zvukove 4256 osoba ubacili su u kompjutor koji ih je obradio s pomoću umjetne neuronske mreže (CNN).
Pri tome su znanstvenici koristili biomarkere, dakle određena karakteristična obilježja zvukova koje su već otkrili kod prijašnjih studija u kojima su se bavili pacijentima oboljelima od Alzheimerove bolesti. A potom su to što su strojevi naučili testirali na preostalih 1064 sudionika studije.
Obećavajući rezultati
Rezultati su bili obećavajući. „Model je kod testiranih osoba, kod kojih je službeno dijagnosticirana zaraza koronavirusom, postigao osjetljivost testa od 98,5 posto", napisali su znanstvenici u svojoj studiji. Specifičnost testa prema tome u grupi iznosi 94,2 posto. To bi značilo da je otprilike svaka dvadeseta osoba dobila pogrešan pozitivan rezultat. Osjetljivost testa je udio bolesnih osoba koje je test ispravno prepoznao kao pozitivne. Specifičnost testa je vjerojatnost da će testirana osoba biti negativna, pod uvjetom da je zdrava.
„Među asimptomatičnim ispitanicima postignuta je osjetljivost od 100 posto kod specifičnosti od 83,2 posto." To bi značilo da je ispravno dijagnosticiran svaki slučaj oboljenja koji bi inače ostao neotkriven. Ali zato je skoro svaki peti neinficirani ispitanik bio pogrešno informiran da je pozitivan na koronavirus.
To znači da specifičnost treba poboljšati kako bi takva aplikacija stvarno bila korisna u praksi. Jer, ako će je svakodnevno koristiti mnogo ljudi, pogrešni pozitivni testovi mogli bi brzo dovesti do preopterećenja laboratorija.
Te bi vrijednosti možda mogle biti poboljšane ako bi se u kompjutor ubacivali daljnji materijali iz kojih bi mogao naučiti još više o našim zvukovima koje proizvodimo pri kašljanju.
UI-tehnologija kao nadopuna testiranju
U svakom slučaju znanstvenici zaključuju da „UI-tehnologije nude besplatno, neinvazivno, odmah učinkovito, u svako doba dostupno oruđe za utvrđivanje asimptomatičnih slučajeva COVID-19 i nadopunu postojećih mjera za suzbijanje COVID-19".
Znanstvenici predlažu primjenu ove metode, primjerice kako bi se kod studenata, učenika i zaposlenih svakodnevno testirao sumnjivi kašalj. Ako sustav izda upozorenje, još uvijek se može obaviti laboratorijski test kako bi se utvrdilo je li aplikacija imala pravo.
VIDEO Dragan Primorac objasnio načine testiranja na koronavirus: 'To je preduvjet za dobivanje realnih brojeva inficiranih'
Prodane duse, okanite se sijanja straha, razbice vam se to o glavu.