Kako se gradila najvažnija hrvatska pruga
Na trasi je radilo 23 tisuće radnika, a gradovi uz prugu su procvjetali
Komentari 2
VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Kako je iz teksta jasno, gradnja nema nikakve veze sa hrvatima i Hrvatskom jer da je tako, pruga bi se još gradila. Pruga samo prolazi krajevima nastanjenim hrvatima, slično kako su amerikanci gradili pruge kroz indijanske teritorije. O novoj nizinskoj pruzi hrvati pričaju najmanje zadnjih 40 godina, ali nije napravljeno ništa. Investicijski konzorcij su činile Francusko-austrijska i Francusko-mađarska sa sjedištem u Beču, te građevinska tvrtka braće Guida i Oscara Pongratza. U tekstu se pogrešno navodi da je Guido Pongratz hrvat. Za taj pothvat je osnovana Željeznička građevna direkcija u Budimpešti, a za njezina pročelnika imenovan je švicarac. Tračnice su bile naručene u belgijskoj tvornici Dorlodot et frères. Samo jednostavni proizvodi, stolarija i drvni pragovi, kao i fizička radna snaga je bila iz okolnog područja bilzu pruge.