Prije točno 49 godina na kioscima se pojavio Večernji list. Kad je Vjesnikova dostava donijela prve primjerke Večernjeg lista, nastalog fuzijom dotadašnjeg Narodnog lista i Večernjeg vjesnika, malo je tko vjerovao da je to bio trenutak inicijacije branda koji će idućih desetljeća biti najtiražniji i najutjecajniji hrvatski dnevni list. Pola stoljeća Večernji list izlazio je u tiskanoj formi. Danas vidimo zaokret i prema drugim platformama, ponajprije digitalnim, kao što su internet i mobiteli. O položaju i ulozi Večernjeg lista danas u hrvatskom društvu, kao i o prelasku na druge digitalne platforme i budućnosti ove medijske kuće razgovarali smo s predsjednikom uprave VL-a Marjanom Jurlekom.
•
Večernji list nekoć i Večernji list danas? Po čemu je ovo razdoblje
specifično u povijesti Večernjaka?
– Ulazimo u godinu koja bilježi pola stoljeća Večernjeg lista
i u tih pola
stoljeća Večernji je bio kroničar javnog života, političkog života u
Hrvatskoj, svjedok privatnih drama, različitih ljudskih sudbina. Kada
bismo razgovarali samo na temelju tih pola stoljeća,
govorili bismo samo o Večernjem listu kao jedinoj platformi preko koje
Večernji komunicira s onima koji ne mogu zamisliti svoj dan bez
svakodnevne
doze informacija. Tada bismo govorili samo o jednom tipu novinarstva,
koje
danas možemo zvati “post festum novinarstvo”. Danas
se brand pojavljuje s više različitih ekstenzija, odnosno
pojavnosti – Večernji list, www.vecernji.hr, Večernji SMS...
S tim
ekstenzijama koje se naslanjaju na Večernji želimo naglasiti da je
riječ o
brandu koji je prerastao komunikacijski kanal tiskanog medija.
• U kontekstu
tehnoloških promjena koje su zahvatile i medije, koji je
danas najveći izazov s kojim se suočavaju izdavači i kako se s tim
promjenama nosi Večernji list?
– Postoji velika skupina čitatelja koja informacijama
pristupa isključivo
internetom. Ja internet ne držim medijem, nego kanalom. On je za mene
sličan novinskom kiosku. Netko dođe na kiosk i odlučuje što
će tamo kupiti.
Na jednak način postoje ljudi koji su navikli pristupati svojoj dozi
informacija na nov način. To nas je dovelo do toga da se kao izdavačka
kuća moramo prilagoditi čitatelju. On danas pristupa informacijama kad
želi, kako želi i sam određuje kojim informacijama želi pristupati.
• Kako
se vaši urednici i novinari nose s pritiscima od kojih
izdvajam
neprestano učenje i privikavanje na rad u novom tehnološkom
okružju,
neprestano rastuću potrebu da se bude
“multimedijalan”, da se bude otvoren
prema novim novinarskim formama kao što su blogovi i sl.?
– Prvi je korak bio postaviti cilj “Budi
prvi”. Da bi se to realiziralo,
nije trebalo praviti dubinske procesne promjene redakcije, nego
mentalne
promjene. Posao novinara ne počinje dolaskom u redakciju, nego onog
trenutka kada je nešto doznao.
• U čemu je
snaga branda Večernji list danas jednako kao i nekoć, s
obzirom na to da neprekidno postoji pola stoljeća?
– Najveće vrijednosti na kojima Večernji list već pola
stoljeća temelji
svoju djelatnost su kredibilitet, relevantnost i utjecaj. Sve te
vrijednosti se poput mosta prenose u segment novih platformi. I na
internetu su one važne i jednako temeljne.
• Neki kažu
“dobro novinarstvo je dobar biznis”. Slažete li se
vi s time?
Mnogi izdavači danas pokušaju ispuniti ciljeve koje pred
njih postavlja
zahtjev za prihodima dok istodobno pokušavaju proizvesti
kvalitetno
novinarstvo. Kako vi vidite taj jaz?
– Izdavaštvo je naporan i stresan posao u
poslovnom segmentu jer je profit
malen. Mnoge industrije imaju puno veće mogućnosti. Karakteristika
izdavaštva je strast, svojstvena novinarima i urednicima, za
istinom, a
poslovno gledano, strast za stvaranjem prostora koji bi realizirao tu
istinu. Financijski je to intenzivan posao, investicijski zahtjevan,
ali i
dugoročno unosan. Rupert Murdoch bi se vjerojatno bavio nekretninama da
nije tako.
•
Mediji ovise o oglašivačima, a oglašivači o
medijima. Koliko zbog toga
može trpjeti sadržaj?
– Ne vjerujem da ijedan iole ozbiljniji gospodarski subjekt u
Hrvatskoj
može imati iluziju da će kroz pritiske na medije stvoriti povoljniju
sliku
o sebi i da će dugoročno imati dobru tržišnu poziciju.
Mediji su poput
banaka, najveća im je vrijednost brand. Kad prestane povjerenje u banku
–
banka je gotova. Isto je i s medijima. Gubljenjem kredibiliteta
izgubili bi
i publiku i oglašivače.
• Što
mislite, hoće li za 10 do 20 godina ljudi i dalje odlaziti ujutro do
kioska kako bi kupili svoje novine?
– Ovisi o definiciji “kioska”. Ali ako
gledamo tiskana izdanja, ukupna je
prodaja sve veća. Potreba za tiskanim novinama je i dalje velika, ali s
druge će strane biti tražena nova pozicija dnevnih novina. I za 30
godina
će ljudi kupovati tiskano izdanje. Tražit će se stav, kontekst i
analiza.
Sljedećih pola stoljeća učinit će da jedna platforma koja je
funkcionirala
dosad bude dio većeg konteksta, više platformi. Izdavači će
se promijeniti,
morat će se prilagođavati čitatelju/korisniku kako se i tehnologije
mijenjaju, a dominirat će brandovi. Mudro je investirati u poziciju
branda
danas. Puno je vrijednosti koje su generacije novinara unijele u
Večernji
list, a mi smo sretna generacija koja te vrijednosti može prenijeti na
druge platforme.
Borba medijskih brandova
Prema istraživanju agencije GfK (veljača 2008.), 100 posto ispitanika u Hrvatskoj prepoznaje brand Večernji list. Nakon gotovo pola stoljeća neprekinutog izlaženja, to i nije neobično. Štoviše, kod 33 posto ispitanika Večernjak je prva asocijacija na dnevne novine. Što to brend Večernji list izdvaja od ostalih? Prema istraživanju, 74 posto ispitanika smatra da je to “najutjecajniji i najkvalitetniji list, da je vjerodostojan, da daje aktualne i relevantne informacije te da ima velik ugled u javnosti”.
