Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Josipović je predavao, Leko bio u civilnoj zaštiti, Milanović stažirao...

Današnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko tada je već kao član te stranke participirao u vlasti.
08. listopada 2013. u 07:29 0 komentara 1215 prikaza
Zoran Milanović (1)
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Od petero danas vodećih hrvatskih političara, prije 22 godine, kada je Sabor Republike Hrvatske donio povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ, njih je dvoje plovilo političkim vodama. Predsjednik Sabora Josip Leko bio je poslovni direktor SDP-a i vidio je svoju političku budućnost u toj stranci, a današnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko tada je već kao član te stranke participirao u vlasti. Predsjednik Republike Ivo Josipović bio je sveučilišni profesor, u sveučilišnim vodama bila je i potpredsjednica Vlade i predsjednica HNS-a Vesna Pusić. Najmlađi od njih, premijer Zoran Milanović tada je s još svježom diplomom Pravnog fakulteta odrađivao pripravnički staž.

ZORAN MILANOVIĆ

Imao je 25 godina 
i tek počinjao karijeru

Premijer Zoran Milanović u vrijeme kada su se donosile povijesne odluke bio je tek na začetku karijere. Imao je svega 25 godina i godinu dana u džepu diplomu Pravnog fakulteta u Zagrebu. Milanović je diplomirao u roku, a neposredno nakon diplome ušao je u pravosudne vode. U vrijeme raketiranja Banskih dvora i povijesnog zasjedanja Sabora, Milanović je odrađivao pripravnički staž, i to na Trgovačkom sudu u Zagrebu. U državnu službu i diplomaciju ušao je 1993. godine kada se zaposlio u Ministarstvu vanjskih poslova, a u politiku 1999. kada je ušao u SDP.

IVO JOSIPOVIĆ

Bilo je važno da nas priznaju druge zemlje

Predsjednik države Ivo Josipović bio je 34-godišnjak kada je u zgradi Ine u Šubićevoj održano povijesno zasjedanje Sabora. Radio je kao profesor kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a istodobno je razvijao i svoju drugu – glazbenu profesiju te skladao. Tada, kaže, nije ni razmišljao o političkom angažmanu.

– I danas se sjećam leta zrakoplova, rakete i dima koje sam promatrao iz Maksimira. U to vrijeme, izvan angažmana u politici, s brojnim sam drugim građanima pratio vijesti i očekivao dan naše pune pravne samostalnosti. Dan kasnije, 8. listopada, jednoglasno prihvaćanje Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ značio je novi početak Hrvatske, praćen željama da agresija što prije prestane i da Hrvatska pristupi izgradnji demokratskog i prosperitetnog društva – prisjeća se tih dana Josipović. Nastavlja da je rat koji je uslijedio u mnogome onemogućio brz demokratski i gospodarski razvoj kakav smo željeli.

– Na TV-u sam pratio razvoj događaja i reakcije na naše osamostaljenje. Posebno je važno bilo da nas priznaju druge zemlje. Ali, na priznanje je još trebalo čekati – kaže predsjednik Josipović i dodaje kako se dogodilo ono što je i pretpostavljao – Hrvatskoj su tek stizala najveća iskušenja.

JOSIP LEKO

Stalno smo govorili
o obrani zemlje

Predsjednik Sabora Josip Leko bio je u najboljoj životnoj dobi – 42 godine kada je Sabor izglasao neovisnost.

– Teško je opisati kako sam se tada osjećao. Bio sam zabrinut za sve oko sebe, a pokazalo se da je briga bila opravdana. Slijedila je srpska agresija, Domovinski rat, žrtve... – prisjeća se Leko koji je u to vrijeme bio angažiran u civilnoj zaštiti. U dane kada se Sabor preselio na sigurniju lokaciju u Ininu zgradu i kada se odlučivalo o raskidu svih veza s bivšom državom najviše je, kaže, pratio programe stranih televizija.

– Stalno smo pratili vijesti i razgovarali o obrani i budućnosti zemlje – kaže šef Sabora. Na pitanje kako je tada bilo biti SDP-ovac, odgovara da je uvijek odgovorno biti političar, a tada daleko više nego danas kada smo stabilna demokracija. A SDP je, dodaje, bio njegov osobni izbor.

– Znao sam da je to dobar izbor za mene i Hrvatsku. Višestranačje i demokracija imaju svoju veliku vrijednost, posebno u tranzicijskim zemljama kakva je bila Hrvatska – kaže Leko, a na pitanje je li imao viziju sebe na vlasti odgovara da nikada nije bio fasciniran vlašću.

– Sjećam se sastanaka na kojima su stariji i iskusniji ljudi predviđali da SDP neće osvojiti vlast sve negdje do 2003 ili 2005. jer treba vremena za tranziciju – kaže Leko.

TOMISLAV KARAMARKO

Na posao sam dolazio u vojnoj odori

Povijesni datum Tomislav Karamarko, tada 31-godišnjak koji još nije zasnovao obitelj, dočekao je u centru zbivanja. Obnašao je funkciju šefa kabineta predsjednika ratne Vlade Franje Gregurića, i s obzirom na to sudjelovao je u pripremama sjednice Sabora koja se održala 8. listopada 1991. – Sjećam se da sam tada dolazio na posao u odori i da sam nekoliko noći spavao u Ininoj zgradi. Spavalo se na podu u uredima – kazao je.

Budući da je već tada bio u samoj žiži političkih zbivanja, pitamo se je li tada imao ozbiljnih političkih ambicija. – Tada nisam imao baš nikakvih političkih ambicija, niti sam na taj način razmišljao. Jedina ideja i misao vodilja bila je da Hrvatska bude slobodna, a ambicija je bila preživjeti – kaže Karamarko i prisjeća se da je u tim danima najvažnije bilo odcjepljenje i osamostaljenje Hrvatske, kao i njen opstanak.

VESNA PUSIĆ

Predavala je na sveučilištima SAD-a

Sociologinja Vesna Pusić u vrijeme osamostaljenja Hrvatske već je imala iza sebe razvijenu sveučilišnu karijeru u SAD-u. Predavala je na više sveučilišta u Washington D.C., te u drugim mjestima u SAD-u. U vrijeme osamostaljenja Hrvatske, kako proizlazi iz njezine službene biografije, bila je aktivna u nevladinu sektoru. Zalagala se za razvoj i promicanje kulture demokracije.  

>> Milanović: Gradnja Pelješkog mosta moguća samo uz pomoć EU

Indira Levak
dodjela MAC nagrade
Srpski mediji raspisali se o Indiri: 'Pojavila se gotovo gola, sve oči su bile na njoj'
HS kožnu bolest
Hidradenitis suppurativa
Bolesnici koji imaju HS kožnu bolest često pate od depresije i anksioznosti, a najbitnije je bolest prepoznati na vrijeme
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.