Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 76
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
U palijativni tim i socijalni radnici, nutricionisti...

Još nema strateškog plana o skrbi za neizlječivo bolesne: 'Proces se odvija presporo i ne razvija se ravnomjerno'

Foto: Pixabay
1/2
12.05.2024.
u 22:29

"Dobra praksa postoji u domovima zdravlja Vukovar, Osijek, Dubrovnik, Pula, bolnici u Našicama", rekla je dr. Vlasta Vučevac, predsjednica Palijativnog društva

Palijativna skrb obuhvaća razdoblje od postavljanja dijagnoze neizlječive bolesti do perioda žalovanja nakon smrti bolesnika. To je kompleksna skrb o teško bolesnim osobama, koja ujedno vodi računa i o očuvanju zdravlja obitelji koja skrbi o bolesnom članu. Osobi se pristupa holistički, ne samo u fizičkom već i u psihičkom, socijalnom i duhovnom smislu, nastoji se poboljšati joj kvalitetu života ublažavanjem posljedica bolesti ili liječenja, pružiti psiho-socijalnu podršku, edukaciju o prehrani, fizičkoj aktivnosti...

Istodobno je to potpora i u završnoj fazi života pacijenata koji su izgubili bitku s bolesti, a potom i podrška u žalovanju obitelji/neformalnim njegovateljima. Prvi Nacionalni dan palijativne skrbi svečano su jučer obilježili Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Liječničkog zbora u suradnji s Domom zdravlja Zagreb-Zapad i Medicinskim fakultetom sveučilišta u Zagrebu te udrugom volontera La Verna.

Nužni i volonteri

– Da bi priča zaživjela u svom punom opsegu, moramo razvijati suosjećajnu zajednicu, ljude koji neće okrenuti glavu na drugu stranu kada čuju jecaj, već će pružiti ruku i pomoći. To se radi od vrtićke dobi. Jako važna komponenta u našem radu su volonteri i civilne udruge koji nam pomažu u ostvarenju cjelovite i kontinuirane skrbi – kaže dr. Katija Ćulav, specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja i voditeljica službe za palijativnu skrb DZ Zagreb-zapad. Kao liječnica mobilnog palijativnog tima (MPT) ističe da palijativna skrb nije samo briga na kraju života (end life care).

POVEZANI ČLANCI:

– Skrb na kraju života samo je jedan dio palijativne skrbi i tada govorimo o hospicijskoj skrbi koja se odnosi na zadnjih šest mjeseci života ili manje, usmjerena je na kontrolu simptoma, smanjenje patnje, psihološku potporu, nema tretmana usmjerenih na liječenje bolesti – pojašnjava.

Palijativna skrb je vremenski šira, može početi s postavljanjem dijagnoze i bavi se poboljšanjem kvalitete života i podrška je liječenju, dakle teče usporedno s terapijama. Nije ograničena samo na stariju populaciju ili na oboljele od karcinoma, već obuhvaća sve koji obole od teške, potencijalno neizlječive bolesti (onkološke, neurološke, kroničnih uznapredovalih bolesti pluća, bubrega...) i obuhvaća pacijente svih životnih dobi. Ne provodi se samo u bolnicama ili hospicijima, već na svakom mjestu gdje se pacijent nalazi. Hospicijska skrb također se provodi gdje god se pacijent nalazio (bolnica, pacijentov dom, dom za starije, hospicij...).

FOTOGALERIJA Ispada vam kosa? Ovih 5 namirnica mogle bi vam pomoći!

1/6

– Neizlječiva bolest i smrt su dio života o kojem zdravstveni profesionalci do sada nisu dovoljno podučavani i tek se zadnjih godina u nas razvija sustav dodiplomske i postdiplomske edukacije iz tog područja – kaže dr. Vlasta Vučevac, predsjednica Palijativnog društva.

Nedostatak kadra

Sve su članice EU obavezne uvesti palijativnu skrb u sustav zdravstva, no u RH još nema strateškog plana daljeg razvoja palijativne skrbi, nakon što je istekao Plan 2017. – 2020.

POVEZANI ČLANCI:

– U očekivanju smo novog Nacionalnog plana. Još smo u fazi implementacije palijative u sustav zdravstva, ali proces se odvija presporo i ne razvija se ravnomjerno – navodi dr. Vučevac. Temelj palijative je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i provodi se kroz djelatnost obiteljske medicine, patronažne i zdravstvene njege u kući. U DZ-u formirani su centri za koordinaciju palijativne skrbi s koordinatorom i mobilnim timovima, oni bi trebali surađivati s bolničkim palijativnim timovima koji, nažalost, često postoje – samo na papiru. Dobra praksa postoji u domovima zdravlja Vukovar, Osijek, Dubrovnik, Pula, bolnici u Našicama... DZ Zagreb-zapad ima dva MPT-a i koordinatoricu.

– Da bi se takva skrb mogla realizirati, potreban je multidisciplinarni pristup, osim liječnika i sestara tu su nutricionisti, fizioterapeuti, socijalni radnici, radni terapeuti, psiholozi, duhovnici, ljekarnici, aromaterapeuti... civilne udruge, volonteri. Kod nas trenutačno tim čine prvostupnica sestrinstva i i liječnik specijalist, oboje s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi. Koordinatori su u većini slučajeva visoko educirane sestre, ali ima i liječnika. Nažalost, oskudijevamo s kadrom te se multidisciplinarnost teško realizira – kaže dr. Ćulav. 

FOTOGALERIJA Osjećate se anksiozno ili tjeskobno? Evo 6 načina kako se brzo smiriti

1/9

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije