Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 65
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
povoljno za društvo?

Jesu li zaklade bogataša same sebi svrha i koriste li općem dobru

Foto: ABACA/PIXSELL
1/2
23.02.2024.
u 07:46

Bill Gates s bivšom suprugom Melindom ima zajedničku zakladu koja diljem svijeta financira projekte i istraživanja. Sa 67,3 milijarde dolara to je druga najveća zaklada u svijetu, koja godišnje u dobrotvorne svrhe podijeli sedam milijardi dolara

Bill Gates smatra se vodećim svjetskim dobrotvorom. S bivšom suprugom Melindom ima zajedničku zakladu koja diljem svijeta financira projekte i istraživanja za koja se procijeni da su od šire važnosti za svijet. Sa 67,3 milijarde dolara to je druga najveća zaklada u svijetu, koja godišnje podijeli u dobrotvorne svrhe sedam milijardi dolara. Ne radi se samo o nekom odboru koji procjenjuje na što će se ili neće potrošiti novac, zaklada zapošljava 1818 ljudi. Veća je jedino zaklada Novo Nordisk sa 120,2 milijarde dolara.

Međutim, je li djelovanje dobrotvornih zaklada poput ove Billa i Melinde Gates ili bilo koje druge povoljno za društvo ili nije, skreće li znanost u pravom smjeru ili je udaljava od stvarne namjene i primjene? Sva ova pitanja postavlja i na njih nastoji odgovoriti Tim Schwab u knjizi "The Bill Gates Problem: Reckoning with the Myth of the Good Billionaire". Ovaj američki istraživački novinar razmatra koliko imidž milijardera filantropa kao što je Bill Gates odgovara stvarnom utjecaju zaklada koje takvi ljudi vode i imaju. Naime, koncentrirano ulijevanje golemih svota novca u vrlo mali broj rješenja moglo bi globalnom zdravstvu i drugim društvenim problemima donijeti podjednako toliko štete koliko i koristi.

POVEZANI ČLANCI:

Gatesova zaklada pokrenuta 1994. godine do sada je potrošila 80 milijardi dolara na poboljšanje zdravstvenih uvjeta i smanjenje siromaštva u mnogim svjetskim državama, poglavito, dakako, onima Trećeg svijeta. No, Schwab se pita koliko zapravo od tog novca pokrivaju porezni obveznici. Samo u Sjedinjenim Državama djeluje 100.000 privatnih zaklada koje zajedno kontroliraju imovinu vrijednu oko stotinu bilijuna dolara. Ali, tri četvrtine tog iznosa odbija se od poreza, a američki zakoni vrlo su benevolentni prema novcu namijenjenom takvim svrhama. Malo je kontrole nad tim kako i gdje dobrotvorne zaklade troše svoj novac. Da se taj novac ne odbija od poreza, američka vlada mogla je imati više za ulaganja u različitije aktivnosti, pri čemu bi se te investicije mogle i lakše pratiti.

No kako je sada, taj golem novac troši se prema volji šačice superbogataša. Oni rade onako kako misle da trebaju, ostale se ne pita puno, pa ispada da filantropija zapravo ograničava put prema ciljevima održivog razvoja jer se smanjuje broj mogućnosti. Tako je, piše Schwab, i Gatesova zaklada sama sebi svrha. Kojim će se programima dati novac, ta zaklada određuje temeljem podataka koje im pruža nešto što se zove Institute for Health Metrics and Evaluation, IHME, odnosno Institut za mjerenje i procjene u zdravstvu. A njega je osnovala, pa, zaklada Billa i Melinde Gates. To bi, smatra Schwab, trebao biti sukob interesa jer se takvim internim mjerenjima zapravo može – i vjerojatno je tako – opravdavati ulaganje u određene programe i aktivnosti.

Također postoji i opasnost da se pretjeruje u procjenama rezultata tih programa, a to je pogotovo ozbiljno kada se radi o projektima koji se bave bolestima s visokom stopom smrtnosti kakva je AIDS, a onda je to na štetu ulaganja u one bolesti kod kojih je možda moguće pronaći terapije ili lijekove. Ne radi se pri tome samo o zdravstvu već i o drugim područjima za koja se zanima Gates, poput energetike, recimo. Poznato je kako njegova zaklada ulaže kudikamo više u razvoj inovativnih nuklearnih elektrana nego u obnovljive izvore ili pohranu električne energije. Pogotovo je ovo posljednje od velike važnosti jer pohrana energije koja je u mreži višak počinje biti sve većim problemom, i to pogotovo u kontekstu obnovljivih izvora.

Pa se u poljoprivredi financira genetičko modificiranje usjeva umjesto da se podupire ekološka poljoprivreda, korištenje široko dostupnog sjemena ili jednostavno poljoprivredne reforme, za koje sada vidimo da su prilično potrebne i u samoj Europi. Ne treba pri tome zanemarivati ni intelektualno vlasništvo jer se mogu podupirati oni projekti na kojima je poslije moguće zarađivati na takav način, a takva motivacija može potisnuti onu izvornu, a to je poboljšanje javnog zdravstva. I časopis Nature u svojoj je analizi ove doista interesantne knjige istaknuo da se ulaže u razvoj kontracepcije, a ne u školovanje žena kako da imaju bolju kontrolu nad svojim tijelom. Ili se radije ulaže u internetske tečajeve umjesto u same učitelje koji će znanje prenositi u nekoj udaljenoj lokalnoj zajednici.

Schwab hvali poznatu borbu Gatesove zaklade protiv malarije, no reakcija farmaceutske industrije u tom smislu spora je i skupa te odvlači novac koji bi se mogao uložiti u pragmatičnija rješenja kao što su poboljšanje kvalitete vode, smanjenje onečišćenja zraka ili poboljšanje stambenih uvjeta. Američkom novinaru smeta to što se Gatesova zaklada više oslanja na financiranje tehnologije i inovacije kao način rješavanja problema, a zanemaruje projekte koji se temelje na redistribuciji bogatstva, institucionalnim reformama, kulturnoj razmjeni ili uspostavi demokracije jer, objašnjava Schwab, u takvim aktivnostima nema profita. Stvari postaje ozbiljnije kada Schwab uspostavlja izravnu vezu s događajem zbog kojega je Gates uopće i osnovao zakladu. Naime, ranih 90-ih godina suočio se s optužbama za narušavanje tržišne utakmice time što je jednostavno kupovao konkurenciju zahvaljujući tome što je imao financijski najmoćniju tvrtku u tehnološkom sektoru. I to je toliko odjeknulo da su ga ismijavali i u "Simpsonima".

A onda se dosjetio osnovati zakladu i snažnom komunikacijskom ofenzivom prikazati sebe kao spasioca planeta umjesto klasičnog kapitalista raspredajući priče o blagotvornom utjecaju novostvorene mu zaklade u medijima. A zapravo je radio isto ono što je radio i u poslovanju, koncentrirao kapital zaklade ulažući prekomjerno u projekte koji su onda morali donijeti kakav-takav uspjeh te bi se to onda promoviralo u vijestima i stvarao dojam filantropije. Istodobno druge zaklade nisu mogle držati korak i gubile su smisao. Kao što smo napisali, malo je nadzora nad radom takvih institucija, a često on ide i kao donacija znanstvenim institucijama čiji se znanstvenici onda ustručavaju dati pravo mišljenje o radu Gatesove zaklade.

Tim Schwab otkriva i kako se financiraju startupi u čijim upravama sjede ljudi povezani s Gatesom ili njegovom zakladom, a on sam svoj ugled koristi da dovuče još novca od drugih filantropski nastrojenih poznatih ljudi. Kako autor piše, svijet treba Gatesov novac, ali ne treba Gatesa. No, okolnosti su takve da bi se uskoro mogao pojaviti i neki novi Gates koji će zamijeniti samog Gatesa, u IT-u danas jednostavno ima toliko novca. A k tome to možda i neće biti samo jedan filantrop milijarder, broj hiperbogataša na svijetu raste, i to kontinuirano i rapidno.

VIDEO Kako se obraniti ako vas netko napadne? Donosimo osnove samoobrane za žene

Ključne riječi

Komentara 1

PL
plotto
11:11 23.02.2024.

Oni koriste jedino i isključivo svojoj oligarhijskoj kasti.Sve živo su iskompromitirali i korumpirali.Pogledajte samo što je WHO.To je postala prčija Bill Gatesa koji je najveći privatni donator,što je najobičnija korupcija jer taj čovjek i njegova Zaklada Bill i Melinda Gates,imaju presudnu ulogu oko politike koju provodi WHO.Ovih par mjeseci se vodi odlučna borba protiv namjere WHO da dobije faraonske ovlasti u slučaju pandemija,koje bi bile potpuno nadređene nacionalnim državama i njihovim zdravstvenim sustavima.Radi se o slobodi vas i vaše djece jer oni žele sa vama i vašom sudbinom odlučivati na način kako se nekad raspolagalo sa robovima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije