Nakon što je mandatar za sastav nove slovenske vlade Janez Janša parlamentu uputio svoju listu kandidata za ministarske položaje, oni će ovog tjedna biti saslušani pred parlamentarnim odborima, tako da bi već sljedeći tjedan, nakon potvrđivanja u parlamentu, najvjerojatnije 17. ožujka, Slovenija mogla dobiti novu vladu.
Među predloženim imenima nema velikih iznenađenja jer je uglavnom riječ o kandidatima o kojima se posljednjih dana puno nagađalo. Janša za ministre predlaže čak trojicu kandidata koji su bili na ministarskim pozicijama i u prvoj Janšinoj vladi prije 16 godina, a upada u oči da će u novoj Janšinoj vladi, koja ima 14 ministarstava i dva ureda, biti samo četiri žene.
Primarno desna
Nova vlada nastaje temeljem koalicijskog dogovora Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS), Stranke modernog centra (SMC), demokršćanske Nove Slovenije (NSi) i Demokratske stranke umirovljenika (DeSUS). Iako je riječ o vladi koju sastavljaju dvije desne i dvije lijevoliberalne stranke, na temelju raspodjele resora ipak se može zaključiti kako će nova slovenska vlada biti primarno desna vlada s obzirom na to da će Janšina stranka, koja je dobila polovicu ministarskih resora, među kojima su i one najvažnije, u novoj vladi voditi glavnu riječ. Janšina stranka tako će preuzeti dva najvažnija resora, unutarnje i vanjske poslove, koje bi vodili Aleš Hojs i Anže Logar.
Vanjski su poslovi Janši osobito važni zato što Slovenija sljedeće godine preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije, što je bio jedan od glavnih razloga zbog kojih se Janša i odlučio za preuzimanje vođenja slovenske vlade do kraja mandata, koji istječe za dvije godine, a ne za odlazak na prijevremene izbore. Janša za novog ministra vanjskih poslova, baš kao što smo i najavljivali, predlaže Anžea Logara, svog bliskog suradnika i bivšeg šefa ureda za komunikacije u prvoj Janšinoj vladi (2004. – 2008.), koji je bio i službeni glasnogovornik slovenskog predsjedanja Vijećem EU 2008., kada je Slovenija kao prva nova članica prvi put predsjedala Unijom.
43-godišnji Logar je zastupnik SDS-a u parlamentu i predsjednik parlamentarne komisije za nadzor javnih financija. U koalicijskom ugovoru nove slovenske vlade, kada je riječ o vanjskoj politici, spominje se jačanje dijaloga sa susjednim zemljama, zatim potpora pristupanju zemalja zapadnog Balkana euroatlantskim integracijama, jačanje položaja Slovenije u međunarodnim odnosima i jačanje slovenske diplomatske mreže.
Kada je riječ o jačanju dijaloga s Hrvatskom, valja očekivati otvaranje dijaloga Ljubljane i Zagreba, kojeg posljednjih godina nije bilo zbog odbijanja slovenske strane i inzistiranja Ljubljane na implementaciji arbitražne odluke. Zagreb već nekoliko godina nudi Ljubljani bilateralne razgovore o prevladavanju arbitražnog spora i postizanju obostrano prihvatljiva rješenja, što su protekle dvije slovenske vlade uporno odbijale, dok je Janša u vrijeme dok je bio u opoziciji zagovarao upravo dijalog sa Zagrebom smatrajući da bi u bilateralnim razgovorima Ljubljana mogla postići bolje rješenje graničnog spora od arbitražne odluke, koju smatra nepovoljnom za Sloveniju.
Međutim, te najave valja uzeti s rezervom s obzirom na to da su u Janšinoj vladi i dvije stranke (SMC i DeSUS) koje su bile i u prošle dvije slovenske vlade i koje, kada je riječ o Hrvatskoj, imaju dijametralno suprotne stavove od Janšinih. SMC i DeSUS su se po našim informacijama protivili Janšinu prijedlogu da se u koalicijskom ugovoru podrži ulazak Hrvatske u Schengen iako Janša smatra da je hrvatski ulazak u Schengen u interesu Slovenije, a te dvije stranke i dalje inzistiraju na poštovanju arbitraže.
Bez dogovora
To je razlog zbog kojeg se arbitraža, ključna točka slovenske vanjske politike posljednjih godina, u koalicijskom ugovoru uopće ne spominje, što svjedoči o tome da se koalicijski partneri oko tog pitanja nisu mogli dogovoriti. Jedno je sigurno, Logar će u pogledu pripremanja i otvaranja dijaloga sa Zagrebom postupiti onako kako Janša bude htio, a Janša će biti pragmatičan.
Novi slovenski premijer u odnosima s Hrvatskom vodit će glavnu riječ, ali to ne znači da treba očekivati skore pomake, pogotovo ne prije završetka slovenskog predsjedanja Vijećem EU sljedeće godine
