Saudijska Arabija priprema ofenzivu protiv jemenskih hutista, skupine koja je povezana s Iranom, a cilj je vratiti područja koja su hutisti zauzeli tijekom rujna, doznaje Reuters od izvora upoznatih s pripremama. Hutisti su posljednjih tjedana napredovali uz obalu Crvenog mora, zauzeli Mokhu i otok Perim te uspostavili nadzor nad Bab el-Mandebom, strateškim tjesnacem kojim prolazi važan dio svjetskog pomorskog prometa. Krajem srpnja proglasili su blokadu saudijskih brodova, a potom su počeli napadati i naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji. Crveno more pritom je postalo posebno važno za izvoz saudijske nafte jer Iran blokira Hormuški tjesnac.
Prema šest izvora upoznatih s planovima, Rijad razmatra dvije mogućnosti. Prva je ograničena operacija na području Bab el-Mandeba, dok bi druga podrazumijevala širu ofenzivu i koordinirane napade na više bojišta diljem Jemena. Glavninu borbi trebale bi preuzeti jemenske snage, moguće njih više od 100.000, pod nadzorom Saudijske Arabije i uz potporu njezina ratnog zrakoplovstva. Operacija bi, prema planovima, trebala početi tijekom idućih tjedana, a Axios navodi da je saudijsko vodstvo već dalo odobrenje.
Hutisti, prema procjeni stručnog panela Ujedinjenih naroda iz 2024., mogu imati do 350.000 boraca, iako UN-ovi stručnjaci navode da taj broj nije moguće neovisno provjeriti. Godinama su djelovali prvenstveno kao gerilska skupina, no rujanski prodor pokazao je da mogu izvesti i konvencionalnu ofenzivu, barem protiv snaga koje se povlače. Nemaju borbeno zrakoplovstvo, zbog čega su ranjivi na otvorenom obalnom području, ali dronovima i projektilima mogu napasti ciljeve duboko unutar Saudijske Arabije.
Sjedinjene Države Saudijskoj Arabiji pomažu u pripremama, ali zasad ne sudjeluju izravno u borbama. Washington Rijadu prvenstveno osigurava obavještajne podatke i informacije potrebne za odabir ciljeva. Saudijski ministar obrane princ Khalid bin Salman u četvrtak je telefonski razgovarao s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom i izvijestio ga o planiranoj operaciji. Ponovno je zatražio američke zračne udare, no Washington je to, prema pisanju Axiosa, drugi put u nekoliko tjedana odbio. Ipak, američki dužnosnici ne isključuju mogućnost promjene stajališta ako saudijska operacija naiđe na probleme.
Američki predsjednik Donald Trump tako se nalazi između želje da podrži saudijskog saveznika Mohammeda bin Salmana i nastojanja da ne otvori novu bojišnicu. Zadrške prema izravnom uključivanju ima i Središnje zapovjedništvo američke vojske (CENTCOM), kojemu bi Jemen predstavljao dodatno angažiranje dok je u središtu pozornosti Iran. Trump je, upitan o sljedećem potezu prema Iranu, odgovorio: "Kad bih vam rekao, imali biste veliku priču. Ali vidjet ćete." U intervjuu za Time rekao je i da su novi veliki napadi na Iran mogući nakon izbora za Kongres 3. studenoga.
Prema The Wall Street Journalu, do kraja studenoga u regiju bi trebala stići treća američka udarna skupina nosača zrakoplova, s ukupno između 9000 i 10.000 mornara i marinaca. Axios navodi i da su Saudijskoj Arabiji i Kataru posljednjih tjedana poslane još dvije baterije protuzračnog sustava Patriot za zaštitu energetskih postrojenja.
Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar rekao je u petak da je Iran predložio politički pristup hutistima kao alternativu "kinetičkom djelovanju". Prema njegovim riječima, iranski predsjednik Masud Pezeškian i ministar vanjskih poslova Abas Aragči distancirali su se od hutista i iračkih milicija. O prijedlogu bi idućeg tjedna u Rijadu trebao raspravljati odbor Mekanskog obrambenog sporazuma. Saudijska Arabija, Turska i Pakistan u kolovozu su se tim sporazumom obvezali da će napad na jednu članicu smatrati napadom na sve.
Pakistan se zbog granice s Iranom nalazi u posebno osjetljivom položaju. Dar je Teheranu poručio da će Islamabad poštovati preuzete obveze. No distanciranje civilnog dijela iranske vlasti ne mora nužno značiti i promjenu stava vojnog krila. Jemenski i iranski izvori Reutersa tvrde da je rujanska ofenziva hutista izvedena uz izravne upute Iranske revolucionarne garde. Stav vojne frakcije, koja ima dominantnu ulogu u Islamskoj Republici, zasad nije poznat. Saudijska Arabija procijenila je da ne može ponovno ući u mirovne pregovore dok hutisti drže Bab el-Mandeb. Kontrola nad tim tjesnacem daje im, smatra Rijad, polugu koja nadilazi granice Jemena.
Dodatnu hitnost operaciji daje i razvoj događaja na drugoj strani Adenskog zaljeva. Financial Times je 29. rujna objavio da su se nakon izraelskog priznanja Somalilanda pojačale veze hutista i al-Shabaaba, somalijskog ogranka al-Qa'ide. Izrael je 26. prosinca 2025. postao prva država koja je priznala Somaliland, sjeverni dio Somalije koji je neovisnost proglasio 1991. U regiji se izraelsko priznanje tumači kao želja za uspostavom vojnog uporišta na Adenskom zaljevu. U somalilandskoj Berberi već postoji baza Ujedinjenih Arapskih Emirata, najbližeg izraelskog arapskog saveznika.
Hutisti su, prema sigurnosnim stručnjacima, odgovorili povezivanjem s al-Shabaabom. Navodno su toj skupini prodavali oružje, obučili stotine njezinih pripadnika za korištenje dronova i eksploziva te sve češće odlaze u njezino uporište Jilib na jugu Somalije. Matt Bryden, nekadašnji voditelj skupine stručnjaka UN-a za Somaliju, rekao je da al-Shabaab s afričke obale već postavlja radare za nadzor pomorskog prometa.
Tim Lenderking, bivši američki posebni izaslanik za Jemen, za Financial Times je ocijenio da takvo povezivanje odgovara interesima hutista jer bi plovni put mogli ugrožavati s obje strane. Ako bi al-Shabaab ovladao hutističkim raketama srednjeg dometa i besposadnim plovilima, mreža bi, prema njegovu upozorenju, mogla dosegnuti i zapadni Indijski ocean. Istodobno su somalijski pirati, koji nisu povezani s al-Shabaabom, ove godine izveli najveći broj napada u posljednjih deset godina.
Suradnja sunitskih džihadista i zejditskih hutista, ogranka šijitskog islama, pritom nije nužno neočekivana. Fotini Christia u svojim je istraživanjima pokazala da se savezništva u građanskim ratovima često oblikuju prema odnosu snaga, dok se identitet koristi kao naknadno opravdanje. Ako Saudijska Arabija uspije u operaciji u trenutku kada Washington istodobno pritišće Teheran, to bi bio ozbiljan udarac oslabljenoj iranskoj "Osovini otpora".
Gubitak Bab el-Mandeba, uz sve veći broj brodova koji Hormuški tjesnac prolaze mimo iranske kontrole, Iranu bi mogao oduzeti polugu na dvjema važnim pomorskim točkama. Tome bi se pridružili američka pomorska blokada, zbog koje Iran od srpnja gotovo ne izvozi naftu, te izolacija iranskih zrakoplovnih kompanija. Takav razvoj događaja mogao bi promijeniti odnos snaga. Riječ je o obliku primoravanja kakav je opisivao Thomas Schelling, no takva strategija djeluje samo ako protivnik dovoljno cijeni ono što bi mogao izgubiti. Vojna frakcija u Teheranu dosad je, međutim, i prema vlastitom stanovništvu i prema susjedima u Zaljevu djelovala prema logici da bi daljnje pogoršavanje situacije moglo biti prihvatljiv ishod.
Otvori KEKS Pay
