Prvi mirovinski stup treba opstati, a drugi mirovinski stup treba znatno ojačati, premisa je kojom se vodi HDZ-ov program u dijelu o mirovinskoj reformi, a koji je Večernjem listu predstavio akademik Željko Reiner, prvi na listi Domoljubne koalicije u I. izbornoj jedinici. Mirovine se s vremenom moraju povećati jer su sada vrlo niske. Reiner kaže da jačanje II. mirovinskog stupa podrazumijeva povećanje izdvajanja za kapitaliziranu štednju sa sadašnjih 5 posto na 10 posto. Izdvajanje bi se povećavalo svake dvije godine za jedan posto, pojašnjava Reiner, a bude li gospodarski rast to dopustio, započelo bi u drugoj polovici mandata iduće vlade.
Iako je riječ o promjeni koja bi se odvijala otprilike idućih 10 godina, takav je ritam nužan zbog zadržavanja stabilnosti javnih financija.
Pokretači poduzetništva
Naime, mirovinski doprinos iznosi 20 posto, od čega u ovom trenutku 15 posto doprinosa ide u sustav međugeneracijske solidarnosti, poznatiji kao I. stup, a tek 5 posto u sustav kapitalizirane štednje, odnosno II. stup. U proračunu se od tih 15 posto doprinosa prikupi godišnje oko 19 milijardi kuna, što znači da bi svako povećanje plasmana u II. stup državni proračun koštalo oko 1,3 milijarde kuna.
Reiner ipak tvrdi da uz gospodarski rast kakav će HDZ pokrenuti, za što ima i konkretne programe, takvu reformu nije nemoguće provesti. HDZ ima i programe kako vratiti dio umirovljenika na tržište rada, kaže Reiner, a jedan od poticaja bila bi mogućnost da se dio ušteđevine iz II. stupa u trenutku odlaska u mirovinu može jednokratno podići ako bi se novac iskoristio za pokretanje posla.
Na taj način, kaže Reiner, obvezni mirovinski stupovi mogu biti pokretači i malog i srednjeg poduzetništva. Domoljubna koalicija namjerava pronaći i način kako zaustaviti prijevremena umirovljenja, kaže HDZ-ov kandidat, jer se trend nije zaustavio. U devet mjeseci 2015. godine, kaže Reiner, čak 35 posto novih umirovljenika nije imalo pune uvjete za mirovinu. Uz ove veće promjene HDZ razmišlja i o uvođenju instituta takozvane nacionalne mirovine poznatog u nekim državama Europske unije, a koji podrazumijeva dodjeljivanje mirovina starijim građanima o kojima nema tko skrbiti, a nemaju prihoda.
Takvih je građana sve više, kaže Reiner, jer je, na primjer, svaki drugi samac stariji od 50 godina i službeno na rubu gladi. Podaci UN-a kažu da smo na 61. mjestu od 96 država po lošoj kvaliteti života starijih, što ne čudi, kaže Reiner, jer se svaki četvrti građanin stariji od 60 godina smatra siromašnim.
Demografski izazovi
Ideja HDZ-a je, kaže Reiner, s vremenom i usklađivati mirovine s rastom BDP-a. Hrvatsku očekuju brojni demografski izazovi pa se procjenjuje da će se do 2035. godine, iznosi Reiner, broj građana u radno aktivnoj dobi (15 - 65 godina) smanjiti za 7 posto, a broj starijih od 65 narasti za 29 posto. Zato će se omjer starijih od 65 i radno sposobnih građana za 20 godina pomaknuti s današnjih 27 posto na 42 posto.
Dugoročno bi se stoga, priznaje Reiner, moralo razmišljati o povećanju ukupnih doprinosa za mirovine i na 22-23 posto, ali tek kad dođe do gospodarskog oporavka.Zbog zabrinjavajućih dugoročnih trendova, Reiner proziva Vladu, koja pokušava socijalnu politiku voditi na kratkoročnim obećanjima i predizbornim trikovima. Upozorava da su vaučeri za električnu energiju licemjerni kada se zna da je Milanovićeva vlada podigla cijenu struje prije tri godine za 25 posto svima, pa i siromašnima, da bi im sada vratila 200 kuna.
>> Grčić: OD HDZ-ova rezanja PDV-a ogradio se i njemački institut
I tih 10% necu na kraju dobiti nego ce ih politicke elite procerdatit za kupnju socijalnog mira.