Koronavirusu usprkos, HDZ će u nedjelju po svoj prilici izabrati predsjednika, zamjenika predsjednika i četiri potpredsjednika za iduće četverogodišnje razdoblje. Da odgode izbora najvjerojatnije neće biti jučer je potvrdio predsjednik stranke i kandidat za još jedan mandat na čelu HDZ-a Andrej Plenković. Iako je preporuka Nacionalnog kriznog stožera da se izbjegavaju javna okupljanja, Plenković tumači da je riječ o “relativno malim izborima”, a kako bi pokazao da HDZ-ovi izbori u vremenu pandemije nisu izuzetak, ističe da će Francuska, sa 60 milijuna stanovnika, isti dan održati lokalne izbore.
Odgoda na nižim razinama
Plenković je time preuzeo odgovornost i za slučaj da se naknadno pokaže da se netko zarazio upravo na HDZ-ovu biralištu, no očito je procijenio da su šanse za to vrlo male. Iz protivničke Opcije za promjene nisu, međutim, propustili naglasiti da i takav rizik postoji. Plenkovićev protukandidat Miro Kovač od Nacionalnog stožera civilne zaštite zatražio je da u što kraćem roku donese preporuku vezanu uz održavanje unutarstranačkih izbora.
“U ovoj kriznoj situaciji vezanoj za širenje epidemije koronavirusa u Hrvatskoj i svijetu dužan sam postupiti društveno odgovorno, ne samo prema članovima svoje stranke kao mogućim sudionicima izbornog postupka. Zdravlje naših sugrađana je na prvome mjestu, naša je zadaća čuvati ljudske živote”, pisao je Kovač Nacionalnom stožeru.
Pritom upozorava da će pravo glasa, po HDZ-ovim evidencijama, u nedjelju imati više od 200.000 članova stranke, a da će se izbori ovaj put održati na znatno manjem broju biračkih mjesta, njih ukupno 567 u cijeloj Hrvatskoj. Moguće je, dakle, da će kroz samo jedno biračko mjesto u jednom danu proći više tisuća birača, pa iz Opcije za promjene upozoravaju na zdravstveni rizik za HDZ-ovce, članove izbornih povjerenstava i one koji će promatrati prve izbore na kojima će HDZ svog predsjednika izravno izabrati između dva ponuđena kandidata.
Brojke o kojima govori Kovač treba, međutim, uzeti s rezervom, jer u službeni podatak o 210.000 članova HDZ-a ne vjeruje doslovno nitko u toj stranci. Bojazan od koronavirusa mogla bi, međutim, poslužiti kao zgodan izgovor za nizak odziv na koji računaju u obje struje. U stranci su, naime, nepodijeljena stava da HDZ u stvarnosti nema više od 100.000 članova, a najoptimističnije procjene govore da će ih na izbore izići do 50.000. Takav scenarij u neugodnu bi poziciju doveo stranački vrh, s obzirom na to da je na dvojima izborima za predsjednika stranke 2016. godine, bez obzira na to što je bio ponuđen samo jedan kandidat, izišlo više od 90.000 članova. Znatan pad birača u situaciji u kojoj HDZ-ovci imaju izbor između više kandidata doveo bi pod sumnju izborne procese prije četiri godine, no sada se mogu “vaditi” i na koronavirus.
Iako će se izbori za čelne funkcije na nacionalnoj razini HDZ-a održati po planu, izbori po stranačkim organizacijama na županijskim, gradskim i općinskim razinama vjerojatno će se odgoditi, budući da se provode preko skupština, a zbog pandemije je preporučeno otkazivanje javnih okupljanja s više od 100 ljudi. Da bi se ti izbori mogli odgoditi jučer je potvrdio glavni tajnik stranke Gordan Jandroković, što znači da se na vrijeme ne bi mogao održati ni izborni sabor HDZ-a sazvan za 17. svibnja, budući da se delegati za taj sabor biraju upravo na skupštinama regionalnih i lokalnih organizacija stranke koje se, najvjerojatnije, neće održati.
Imaju legitimitet
A kako je stranci preostalo vrlo kratko vrijeme da se nakon iscrpljujuće unutarstranačke kampanje konsolidira i pripremi za parlamentarne izbore, odgoda izbora na nižim razinama znači da će HDZ na izbore u državi s nepotpuno izabranim vodstvom. U tom slučaju u Predsjedništvu bi, uz šest novoizabranih, ostali članovi izabrani prije četiri godine. Iako bi im u međuvremenu istekao mandat, u HDZ-u tumače kako bi i dalje imali legitimitet te kako će stranka i tako moći legalno funkcionirati.
Što se tiče bojazni od širenja virusa na biračkim mjestima, Jandroković ističe da su izborna povjerenstva dobila jasne naputke, da će se među ljudima na biralištima držati razmak od jednog metra te da se birači na biračkim mjestima neće smjeti zadržavati, nego će ih napustiti odmah nakon glasanja, bez rukovanja i bilo kakvih fizičkih kontakata.
Pogledajte i video: Tomislav Tolušić: Smjer HDZ-a nije dobar. Plenković je prelomio oko Istanbulske, to je bilo pogrešno
Čitam vijest gdje kaže izvor da gospodina Penavu protiv gospodina generala Medveda podržavaju branitelji. Zar je stvarno to tako? Kako to da su se branitelji odlučili podržavati Penavu koji nije branitelj i nije sudjelovao niti u Bljesku niti Oluji? Kako to da branitelji ne podržavaju hrvatskog heroja generala Medvjeda koji je od prvog dana dragovoljno pristupio već prvim naoružanim postrojbama koje su se stvarale počekom Domovinskog rata? Koji su to branitelji koji su protiv Medveda? Zašto su protiv? Koje osobine su ih privukle kod Penave da Penavu bezrezervno podržavaju?