Izbjegavati ili jesti? Pogledajte koja hrana sadrži opasne tvari

Baš sam prošli tjedan na tržnici kupio rajčicu po izgledu prva klasa, a po ukusu neklasirana i to po cijeni od 4,50 kn!?!?!?!?!? Pitao sam u šali prodavača je li jestiva i koliko se dugo živi kad se pojede, rekao je da je on pojeo jedva jednu rajčicu prošli tjedan i eto, da je još živ. Deklaracije nema, a on je pšotiho rekao kako je porijeklo iz Turske. Kada sam doma jednu probao, čim je razrezan osjeti se neka vrsta pesticida. - Može li nas itko zaštiti od hrane koju kupujemo na tržnicama, a osjetno je nikakve kvalitete? Može li itko kontrolirati prodavače koji ovu hranu prodaju na tržnicama?

Naravno da se može zaštititi građane od ostataka kemikalija u voću i povrću. Istina, prvo treba imati s čim ustanoviti da li uopće postoje. Imaju oni labose, ali u njima nemaju neophodne uređaje. Još je bolje kada ih imaju samo što na njima ne znaju raditi. Traže rezidue pesticida koji su se koristili pred dvadeset godina, a za ove moderne nisu ni čuli. Vladavina mediokriteta pokazuje i u ovom slučaju svoje negativne strane.

Najgore su jeftine kokosi .Nakon 4 nedjelje imaju kilo tezine(za pecenje)Nakon 12 nedjelja postaju zilave(za kuhanje)a to se nemoze prirodnim putem.U eu se vodi rat protiv toga ali loby previse jak i mediji se ne usude gotovo nista objaviti.Pravda se da sirotinja nema dovoljno da kupuje kvalitet a ona treba tako i tako da nestane.

Zastitu gradana od pesticida , je trebalo zaboraviti ulaskom u EZ. Ta organizacija (mafijaska ) zeli hranu po svaku cijenu ,a nemoguce je proizvoditi je bez otrova.

Sva danasnja hrana sadrzi opasne tvari jer se umjetno gnoji, a umjetno gnojivo ne prenosi energiju koja je potrebna za zivot. Mi ne zivimo od hrane koju jedemo vec od energije koju onosimo u sebe putem hrane koju jedemo. .. Voda je vodik oksidacije, tj.spoj vodika i kisika - dva dijela vodika i jedan dio kisika daje vodenu paru. Više od 60% ljudske težine je voda, jedna trećina je u koži. Njena glavna funkcija je transportirati tvari i regulirati tjelesnu temperaturu. Upozorenje za opekline: Destilirana voda (čista H 2) ima više vrelište od obične vode zbog njenog nedostatka soli. Razlika se vidi kada kuhate u mikrovalnoj peći.Čaša obične vode dolazi iz mikrovalne dok je kipuća Destilirana voda čini se da ne utječe na toplinu peći. To nije. Čim nešto dodate - nekoliko zrna šećera, kap od bilo čega ili čajnu žličicu, zagađuje i točka ključanja padne brzinom svjetlosti i voda će odmah kuhati s tolikom snagom da če eksplodirati iz posude.

H2O nije voda bez kisik + vodik, najčešći od svih kemijskih spojeva. Težina proporcije je oko 89% kisika i 11% vodika. To dvoje su iznimno teško riješivi, na tempearaturi od 3000 ° podijelite samo četvrtinu. Voda sadrži, osim kisika ii vodika otopljene soli koje daju karakter različitim vrstama vode Trajnost Sve vodom spremljeno više od nekoliko dana Mora biti konzervirano - žalosno je kad podigne poklopac i vidite kalup u dragocjeno smjesu. Redovna pekmez konzervansa Atamon traje dugo. Ako ima previše masnoće u pripremi nijr poytrnmo konzervirati. • Vodu iz slavine: 15 minuta kuhanja će ubiti sve bakterije. • Zamrzavanje ubija 90 posto bakterija. • Samo destilirana voda, uključujući i destiliranih aromatičnih voda, mogu se spremiti bez konzerviranja

Posljednja ponovno otkriće početkom 2000-ih od strane dva liječnička tima u Iranu i Japanu zasebno jedni od drugih Četiri pravila: Prvi Jutarnji: piti 6-7 čaše obične vode na prazan želudac. Drugi Zatim, pričekajte s hranom i pićem 45 minuta. Treći Nakon doručka: ne jesti ili piti za 2 sata. Četvrti Vrijeme spavanja: ne jesti ili piti 2 sata prije. To je sve. Izvjestili da liječi sve od zatvora u trajanju od 10 dana) do dijabetesa (30 dana) i raka (180 dana).

jedna dr crtica, kako kod nas to obično biva , prijateljičina prijateljica radila kod šafrana neko vrijeme i rekla bolje da ne znamo od kud i kako stižu ti začini kod nas, i što se tiče higijene i kvalitete, a onda ih tamo samo prepakiraju u \"hrvatsku\" ambalažu i hop na tržište, made in croatia moš misliti..........................tko bi povjerovao da je jedan carry začin iz hrvatske kad se satoji od povrtnica i začina koje kod nas ne rastu......

Treba jesti našu hranu iz Hercegovine, Istre i Dalmacije, nikako iz Crne Gore jer oni samo prepakiraju kinesku hranu.

Da, sva eterična ulja potencijalno su toksični. Ona su tisuće puta jača od biljaka iz kojih dolaze. Potpuno zdrave osobe mogu biti ozlljedene od njih, a mnoge od tih ozljeda mogu biti jako ozbiljne i trajne. Eterična ulja također možee ubiti. Prije manje od žličice ulja nekim su ubili djecu. Veliki doze ili dugotrajno uzimanje malih doza može proizvesti • jaku inlamaciju u probavnoim organima (bol, mučnina, povraćanje, proljev), ; • napadaji, • paraliza, • središnji živčani sustav, • pobačaj; • oštećenje jetre, • oštećenja bubrega, • respiratorne paralize, • smrt. Ulja također utječu na vanjsku uporabu, masažu i udisanja: • prvo, utječe na živčani sustav, • drogo, ona mogu oštetiti unutarnje organe jer se apsorbira kroz kožu.Među Najotrovnijim su anis, gorki badem, koromač, izopa, cimet, klinčić, muškatni oraščić, origano, zimzeleno.

Nema svrhe pokušavati učiti djecu ponašanju, ako su hrana i piće koje jedu protiv njih i vas. Većina djece konzumira previše fast-food proizvoda, gotove smrznute hrane, prerađevina, gaziranih pića, malih obroka, slatkiša, keksa i kolača, a gotovo svi ovi proizvodiodi sadrže neku vrstu boje za hranu, konzervansa, soli i šećera. Ti su dodaci na neki način \"prehrambena šminka\", koja bojom i umjetnom aromom prikriva siromašnu hranidbenu vrijednost proizvoda, ali ga čini privlačnijim za djecu. Međutim, povećana potrošnja takvih namirnica i smanjenje unosa zdrave hrane poput svježeg povrća, voća, ribe, mesa i sira, nažalost je počela uzimati danak. Hiperaktivnost, ćudljivost, gojaznost, kronični zdravstveni problemi i slaba umna aktivnost sve su poveznice s lošom prehranom.

Koju hranu jedemo pa lako se moze vidjeti promjerce rajcica prije deset godina u frizideru sedmicu dana bila je svjeza i zdrava DANAS nakon par dana zagnoji i mora se baciti. Nema magnezija tu je problem okolis se zagaduje kemikalijamama koje ne prenose energiju biljkama hrani koju jedemo ... Uglavnom smo nesvjesni neizmjernog broja utjecaja koji svake sekunde oblikuju naše raspoloženje, misli i ponašanje - od kozmičkih utjecaja ili ritmova prirode do elektromagnetskih, kemijskih ili bioloških utjecaja. Na većinu ne možemo utjecati, ali na jedno ipak možemo. Mi smo ti koji odlučujemo koju ćemo i kakvu hranu unositi u sebe. Još je uvijek nedovoljno poznato koliko hrana utječe na naše ponašanje, biokemijski ali i energetski. Koji je raspon pozitivnih i negativnih utjecaja? Koliko se razlikuje hrana za razne životne dobi? Kako hrana utječe na raspoloženje, agresivnost, osjećaj sreće? Na kreativnost pa čak i na mir u svijetu, jer mir mora krenuti od mira u pojedincu? U konačnici, u kojoj mjeri hrana oblikuje našu sudbinu?

Paprika primjer metnite svjezu papriku u frizider nakon TRI dana mora se baciti Isjecite drugu papriku bogato je posolite i 6 minuta u pec metnite tu papriku u frizider nakon sedmice dana ona je ista i UKUSNAAAAAAAAAAAAAAAA

Nismo ni mi ovome izuzetak samo kod nas kontrole ni ne postoje, jer ako nemaju resurse za kontrolu uzvoznih namirnica koje kontrole onda prolaze domaci proizvodi ?

Pprosječni kupac nikada nijei čuo za boraks.

Čak četiri novinarke pisale su ovaj članak. To je skoro više nego što ima inspektora koji kontroliraju hranu u zagrebačkim trgovinama, restoranima, mesnicama, pekarnicama, hotelima, tržnicama i sl. Tih je inspektora, sve skupa u Zagrebu - sedam.

Tema jest zanimljiva ali mislim da bi cijenjene novinarke učinile više za sigurnost hrane i zdravlje potrošača da su umjesto navođenja navodnih listi i općenitih informacija, obradile temu kako se kontrolira hrana u Hrvatskoj. Možda bi to potaknulo da see neke stvari promijene. Uglavnom, kontrola zdravstvene ispravnosti hrane u Hrvatskoj rascjepkana je na više ministarstava i više uprava unutar nekih ministarstava te je stoga neučinkovita. Tako npr. proizvodnju hrane neživotinjskog porijekla kontrolira Uprava za sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, hranu životinjskog porijekla Uprava za veterinarsku inspekciju, a hranu u maloprodaji (trgovine i ugostiteljstvo) kontrolira sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja. Ispravnost deklaracija hrane, a što je jedan od čimbenika zdravstvene ispravnosti, kontrolira Gospodarska inspekcija Državnog inspektorata, koja je zadužena i za kontrolu kvalitete hrane odnosno za provjeru dali deklarirani sastav odgovara stvarnom sastavu.

Ako hrana treba biti zdravstveno ispravna i kvalitetna jedinstveno \"od polja do stola\", nagradno pitanje glasi: \"zašto se to onda kontrolira u čak 4 različita upravna tijela koja su međusobno posve nekoordinirana? Odgovor samo nebo zna.

ovaj kikiriki iz srbije mi je najbolji, o.k. znam da ljudi tamo uzgajaju kikiriki al, baš toliko da se izvozi u hr u tolikim kolicinama je više nego smiješno....

Ako je neka hrana loša za zdravlje onda zato plaćemo državni inspektorat da ZABRAni prodaju svih tih proizvoda. Inspektori prestanite se izležavati po uredima i počnite nešto raditi.