Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Atmosferski fizičar Branko Grisogono

Poznati hrvatski klimatolog otkriva vrijeme do kraja godine: 'Ekstremi se mogu očekivati sve češće'

Toplinski val u Zadru
Foto: Dino Stanin/PIXSELL
1/5
17.05.2023.
u 09:56

Ima indikacija da naše pijavice u prosjeku postaju sve jače i počinju sve više sličiti tornadima. U Mediteranu postoje mali uragani koji postaju sve češći, kaže Branko Grisogono sa zagrebačkoga PMF-a

Već mjesecima nema tjedna, gotovo ni dana, da mediji sa svih strana svijeta ne izvještavaju ili o nevremenu praćenom obilnim kišama, visokim vodostajima rijeka, bujicama i poplavama koje uništavaju sve pred sobom, ponegdje odnoseći i ljudske živote, ili pak o pogubnim sušama u nekim drugim predjelima. I ovih je dana tako. Europa je upravo u pravoj nevremenskoj drami. Negdje Stari kontinent razdiru enormne kuljajuće količine vode, negdje pak vode nema ni kapi pa se tlo spržilo.

A trenutačno još jednu zastrašujuću epizodu nabujalih rijeka, razornih poplava i odrona proživljavamo i u našoj zemlji. Vremenske prognoze pritom baš i ne nude neku utjehu jer nestabilno i kišovito vrijeme, ponegdje praćeno i jakim vjetrovima, izgledno je i idućih dana. Naprosto, priroda se ponovno razgoropadila i pokazuje svu svoju snagu. I moć. Da takva njezina (sve)moćna izdanja upoznajemo sve češće, podsjeća na početku razgovara i naš uvaženi atmosferski fizičar s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branko Grisogono. Pritom odmah navodi i što možemo očekivati do kraja ove, ali i u pet idućih godina.

Ekstremi sve češći

– Ovo vrijeme koje nas je sad zadesilo donekle je slično onome koje smo imali 2014. kada su bile velike poplave u Posavini i kada su posljedice, osim ogromnih materijalnih šteta, bili i ljudski životi kod nas u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Prije devet godina poplavile su Sava, Una, Vrbas, a donekle i Drava. Tada je pukla i važna brana, što je dodatno otežalo cijelu situaciju. Svi se sjećamo i evakuacija stanovništva. Nažalost, takvi se i slični ekstremni događaji mogu očekivati sve češće. A ono što je vezano za ovu 2023. jest očekivanje da će drugi dio ove godine biti natprosječno topao u većem dijelu Europe. Svjetska meteorološka organizacija predviđa između ove 2023. i 2027. nove toplinske rekorde jer smo izišli iz trostrukog La Niña efekta i vjerojatno ulazimo u El Niño efekt ili fazu. Da pojasnim, La Niña efekt je pojačano hlađenje istočnog tropskog Pacifika i to obično dovodi do blagog globalnog zahlađenja pa stoga posljednjih godina nisu bili srušeni apsolutni temperaturni rekordi. Međutim, El Niño je suprotan efekt. On dovodi do zatopljenja u istočnom tropskom Pacifiku, što obično rezultira pojačanim oborinama i blagim porastom planetarne temperature pa se očekuju i novi temperaturni rekordi u drugom dijelu ove godine, kao i u nekoliko idućih godina – kaže Branko Grisogono.

Kako se zbog svega što se s klimom događa sve češće može čuti da se i u našim krajevima mogu očekivati pojave poput tornada, uragana ili tajfuna, karakteristične za druge dijelove svijeta, pitamo ga – je li to realno.

– Ima indikacija da naše pijavice u prosjeku postaju sve jače i počinju sve više nalikovati na tornada. U Mediteranu postoje mali uragani koji postaju sve češći. To su tzv. medicane. Najnovije spoznaje sugeriraju i duboke ciklone nad Jadranom koje je naš doktorand Petar Golem iz Zadra nazvao adricane – uzvraća Grisogono. Pritom podsjeća na to da znanstvenici iz raznih područja već dulji niz godina upozoravaju na posljedice klimatskih promjena, no ta upozorenja mnogi ipak ne shvaćaju ozbiljno i odgovorno.

– Već nekoliko desetljeća atmosferski fizičari, meteorolozi, hidrolozi, oceanografi i mnogi drugi znanstvenici upozoravaju na porast globalnog zatopljenja i ukupne energije u klimatskom sustavu. Međutim, ne postoje dobra politička volja i opći dogovor da se daljnje zagrijavanje zaista spriječi. Nisu doneseni adekvatni zakoni o klimi, a energetika je u srcu ove klimatske, a onda i etičke, socijalne i vojne krize. Radi se o čitavom sustavu istodobnih i povezanih kriza. Ovo će stoljeće najvjerojatnije biti stoljeće vode, i to zbog nedostatka pitke vode. A sad nam je, apsurdno, veliki dio svijeta pod vodom – još jednom neumorno upozorava naš znanstvenik želeći da njegove i riječi njegovih kolega više ne odlaze u vjetar, već da ljudi i oni koji donose odluke osvijeste njihovo značenje i sve one moguće opasnosti koje nam prijete. I koje smo već imali prilike upoznati i osjetiti.

Briga za prirodu

– Primarna je, najvažnija, općeljudska komunikacija. Posebice među najvećim velesilama. Druga je po važnosti poštenija raspodjela znanja, tehnologije i obrazovanja te daljnjeg proučavanja klimatskog sustava koji je kompleksniji od ljudskog tijela. Neizmjerno je važno daljnje obrazovanje, kao i bolja briga o otpadu, konzumaciji hrane, odjeće i obuće, mudriji promet i općenito empatija među ljudima, neovisno o njihovoj rasi, vjeri, boji kože. A sve to treba biti okrunjeno brigom za prirodu jer i sad jako dobro vidimo da kada priroda pokaže svu svoju snagu, pa i onu razornu, zaključak se sam nameće – čovjek se toj njezinoj snazi teško ili gotovo nikako ne može oduprijeti.

Valja izbjeći osvetu prirode čovječanstvu, prema civilizaciji. Bilo bi dobro prirodu ne izazivati svojim postupcima i nepromišljenim ponašanjem. Trebamo živjeti u boljem skladu s prirodom nego što smo to činili do sada – poručuje nam svima Branko Grisogono.

VIDEO Zbog izlijevanja Mrežnice poplavljena mjesta oko Duge Rese

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

Komentara 10

DA
dabssa
10:48 17.05.2023.

Jedva 4-5 dana unaprijed mogu napraviti pravu prognozu. A ovdje lupetaju o desetljecima. Klima se mjenja. Vec 4 milijarde godina…

GA
Gajger
10:51 17.05.2023.

Ovakvo hladno i kišovito vrijeme u svibnju očigledno je logična posljedica globalnog zatopljenja.

Avatar 365dias
365dias
13:28 17.05.2023.

ehhh... lako prognozirati do kraj godine... ali daj ti točnu prognozu za sljedeći vikend!!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije