Lani se u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, a iz zemlje se iselilo 37.485 građana, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o vanjskoj migraciji stanovništva. Koliko je među doseljenima hrvatskih državljana, a koliko stranaca, odnosno stranih radnika, nije poznato, no vidljivo je da je broj doseljenih smanjen u odnosu na 2024., kada smo imali 70.391 doseljenika i među njima tek 13.290 hrvatskih državljana. Hoće li ove godine podaci biti nešto bolji kad je riječ o povratku hrvatskih državljana, saznat ćemo u srpnju, kada ti podaci budu objavljeni, kao i dobna struktura povratnika jer nije isto vraćaju li se mladi ili naši državljani u dobi za mirovinu. Iseljavanje iz Hrvatske još nije zaustavljeno jer je više od 37 tisuća iseljenih u 2025. i dalje velika brojka. Godinu ranije imali smo 38.997 iseljenih, a većina među njima bili su hrvatski državljani.
Hrvatska je prema procjeni stanovništva DZS-a 31. prosinca 2025. imala 3,876.002 stanovnika ili njih oko dvije tisuće više u odnosu na 2024. Međutim, zabrinjavajuća je dobna struktura hrvatskog stanovništva jer se i dalje smanjuje udio djece, a raste udio starijih od 65 i više godina. Lani krajem godine u Hrvatskoj smo imali 529,5 tisuća djece do 14 godina ili njih oko 8000 manje u odnosu na 2024. S druge strane, krajem 2025. imali smo 911,5 tisuća stanovnika od 65 i više godina ili njih gotovo 15 tisuća više nego 2024.
Demograf Stjepan Šterc i član Znanstvenog savjeta za izradu prijedloga Zakona o demografskoj obnovi, uz ogradu da još ne znamo strukturu doseljenih i odseljenih dok DZS ne objavi podatke, iz postojećih podataka zaključuje: – Pretpostavka je da će Hrvatska u 2025. imati više povratnika hrvatskih državljana od iseljenih. No, ne možemo to tvrditi egzaktno dok se ne objave službeni podaci o državljanstvu doseljenih i iseljenih. S obzirom na to da se u odnosu na 2024. ipak išlo, rekao bih, na ciljano smanjivanje uvoza radne snage, pretpostavka je da se može očekivati da je lani bilo više doseljenih hrvatskih državljana. No nije dobro što i dalje imamo više od 37.000 iseljenih jer je među tim iseljenima i velik udio obitelji s djecom i to je dokaz da je iseljavanje iz Hrvatske praktički na istoj razini kao i 2024. To je velika brojka koja se odražava na udio djece i na udio starijih od 65 godina u populaciji. Također, moguće je da udio starijih raste i ako se dio hrvatskih državljana vratio u zemlju u dobi za mirovinu. U svakom slučaju, zabrinjava veliki broj iseljenih i apsolutno se moraju razvijati poticajni modeli zadržavanja odnosno ostanka stanovništva u Hrvatskoj – kaže Šterc.
Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine rođeno 13.318 djece, odnosno 653 bebe više nego lani u istom razdoblju. To je nastavak pozitivnog trenda jer je lani zaustavljen dugogodišnji pad broja rođenih (32.479). Inače, u 2013., godini ulaska u EU, rođeno je gotovo 40 tisuća djece, a znatniji pad uslijedio je od 2015., kada je rođeno 37,5 tisuća beba. Potom je 2020. broj rođenih pao ispod 36 tisuća, a 2022. ispod 34 tisuće. Pad broja rođenih te školske djece velikim je dijelom posljedica iseljavanja mladih i mladih obitelji, osobito izraženog od 2015.
– Ako se nastavi rast rođenih, to bi značilo da ćemo ove godine imati oko tisuću rođenih više u odnosu na prošlu godinu i to bi onda bio pozitivan trend koji i dalje treba podržavati mjerama i koji bi se mogao ubrzati kad se donesu ostale strateške mjere pronatalitetne politike, kao i poticajne mjere za ostanak stanovništva i povratak iseljenika – kaže Šterc.
Otvori KEKS Pay
EU čini kolektivno demografsko samoubojstvo u cilju da postanemo više heterogeni, malo smo presvijetli za klimatske promjene.