Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'TTIP će dokrajčiti demokraciju u EU'

Hrvatska od TTIP-a nema koristi jer bi rast BDP-a po stanovniku iznosio 87,49 kn
24. svibnja 2016. u 07:06 37 komentara 5300 prikaza
Ivica Kelam
Foto: Davor Javorović/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/6

Pregovori o Transatlantskom sporazumu o slobodnoj trgovini (TTIP) između EU i SAD-a izazivaju sve veći otpor u javnosti pa je Europska komisija, da umiri javnost, umjesto ISDS klauzule za rješavanje sporova između država i investitora predložila osnivanje suda za investicije. Ako se ne spriječi implementacija štetnih mehanizama ISDS-a i regulatorne suradnje u TTIP-u, korporacije će zadati konačni udarac javnom dobru, što će dovesti do odumiranja demokracije i uspostave korporativne diktature u EU i SAD-u. Tvrdi to dr. sc. Ivica Kelam iz Agencije za bioetiku i socijalnu ekologiju koji je na temelju analize utjecaja TTIP-a na Hrvatsku, koju je bivša Milanovićeva Vlada naručila, precizno izračunao da bi u najboljem scenariju porast BDP-a po glavi stanovnika iznosio 87,49 kuna godišnje!

700 tužbi korporacija

– Studija utjecaja TTIP-a na Hrvatsku, koju je izradila međunarodna korporacija PricewaterhouseCoopers, angažirana u lobiranju za TTIP, u suradnji s Centrom za međunarodni razvoj d.o.o iz Zagreba pokazuje da, ekonomski gledajući, mi nemamo nikakav interes da idemo u TTIP. U studiji je napravljena projekcija učinaka TTIP-a na BDP Hrvatske na temelju trostrukog scenarija. U 1. najkonzervativnijem scenariju da se ukine samo carina između SAD-a i EU rast BDP-a bio bi 0,01%, odnosno izračunao sam da bi godišnje porast BDP-a po glavi stanovnika bio 6,21 kunu. Prema drugom scenariju, rast BDP-a bio bi 0,02% ili po glavi stanovnika 14,34 kune. U trećem scenariju, da se ukinu carine i sve necarinske zapreke, porast BDP-a bio bi 0,11% godišnje ili po glavi stanovnika 87,49 kn – tumači Kelam. Na Lošinjskim danima bioetike održao je izlaganje “TTIP protiv javnosti – konačno podčinjavanje”. Objašnjava da zbog ISDS klauzule, rutinski ugrađivane u bilateralne sporazume država, danas postoji 700 tužbi korporacija protiv 95 zemalja, a da je ISDS u TTIP-u još zlokobniji.

Zlokobni ISDS

ISDS omogućuje investitoru iz države s kojom je sklopljen ugovor o zaštiti ulaganja da pokrene spor ili međunarodnu arbitražu protiv države u koju je uložio. Dosad su zbog ISDS mehanizma europski porezni obveznici isplatili korporacijama više od 3,5 milijardi eura odštete, navodi Kelam. Zbog pritiska javnosti EK je predložila osnivanje Sudskog sustava za investicije koji bi zamijenio ISDS mehanizam, no drži da je ta promjena kozmetičke prirode, a da svi štetni mehanizmi iz ISDS-a i dalje ostaju ključni u djelovanju budućeg suda.

– Znanstveno istraživanje iz Kanade u kojem su se analizirale sve presude u korist korporacija pokazalo je da su korporacije koje imaju 10 milijardi dolara prometa godišnje uspješne u sporovima u 88% slučajeva. Još veći problem od ISDS mehanizma je tzv. regulatorna suradnja po kojoj treba uspostaviti ista pravila igre za američku i europsku stranu. U praksi to znači da će se spustiti visok stupanj zaštite okoliša i od GMO-a, uključujući i govedinu tretiranu hormonima što Amerikanci uporno žele nametnuti kao i nesretne piliće obrađene u kloru. Kroz mehanizam regulatorne suradnje države neće imati mogućnost zaštititi opće dobro jer, ako neka država odluči granične vrijednosti pesticida spustiti na još nižu graničnu razinu, već je ta najava alarm za američku stranu da to osporava tužbom – govori Kelam.

Obama Merkel Studija o TTIP-u Kako bi nam trgovinski sporazum EU-SAD promijenio život ttip Diktatura kapitala Prihvaćanjem TTIP-a u ovom obliku EU bi postao 51. američka savezna država

Iako EK uvjerava javnost da će zaštititi europske potrošače od GM hrane, Kelam ističe da, ne prodre li GMO tehnologija u EU, Amerikanci nemaju interes sklopiti sporazum s nama jer time ništa ne dobivaju.

Upozorava da su u našem prijedlogu izmjene Zakona o GMO-u problematičan članak koji dopušta pokusnu sjetvu GM usjeva “jer se tako na mala vrata dopušta da k nama uđu GM usjevi, doduše tobože u pokusne svrhe, te to što se predlaže da će pitanje koegzistencije GM i ekoloških usjeva biti riješeno uredbom Vlade RH. To znači, dodaje, da Vlada može donijeti uredbu kojom de facto dopušta GM usjeve, a bez Nacionalne strategije o koegzistenciji GM i ekoloških usjeva, kako je bilo dosad traženo.

A1
BRZINA JE VRLINA
3 razloga zašto je 5G tehnologija bitna za budućnost gaminga
  • Zrinka5:

    Gospodin Kelam jako dobro poznaje i razumije ovu problematiku. Trebalo bi mu više dati prostora u medijima. Korporacije nemilosrdno preuzimaju dominaciju nad politikom i državama ne vodeći računa o općem dobru. Pohlepa i želja za profitom gaze sve pred sobom. ... prikaži još! Ako se moralni i obrazovani tome ne usprotive, bit ćemo samo pokusni kunići bez budućnosti.

  • stefj:

    Problem EU-a je velika birokratiziranost i visoko porezno opterećenje privrede. Uz to su politika i birokracija opterećene nepotizmom gdje nesposobne i nekompetentne osobe dolaze na visoke položaje u hijerarhiji, što rezultira lošim zakonima, lošim pravnim službama, suludim propisima i sl. ... prikaži još! To često prelazi razinu zaštite građana, te postaje trgovina utjecajima i zaštita nečijih uskih interesa... Kada to dođe na međunarodne sudove, naravno da korporacije pobjeđuju, ne samo da imaju bolje odvjetnike, već su države potpisivali loše ugovore ili su mijenjale zakone čime su jako poremetile tržišne uvjete. Stvar je da države imaju jak politički utjecaj na vlastite sudove, no kad to dođe u međunarodne vode, nema tog suda koji će podržati političke propuste ili birokratske gluposti... Naravno da to međunarodne kompanije na veliko koriste i zapravo kažnjavaju države za nesposobnost vlastite politike i birokracije. Koriste lobiste da proguraju neki zakon ili neki ugovor, a onda kod smjene političke garniture dolaze novi lobisti koji guraju nekog drugog. I tu dolazi do sukoba koji uvijek plaćaju građani... Najgori kod toga su političari koji unište neku domaću industriju da bi osigurali ulazak nekog stranog igrača. Često imamo slučaj uništavanja državnog da bi se omogućilo privatno, no niti obrnuto nije rijetkost, gdje se sputava ili onemogućava privatno da se osiguraju glasovi (npr. školstvo)...

  • texas:

    NE TTIP gotovi smo ako se to usvoji!!!