Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 120
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Anthony Peraica, odvjetnik i vodeći političar hrvatskoga podrijetla u SAD-u

Iseljenicima treba zadržati glasovanje

obz_peraica_tx.jpg
import
09.02.2007.
u 13:49
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Anthony Peraica, odvjetnik te jedan od vodećih političara hrvatskog podrijetla u SAD-u, koji je u studenome prošle godine izgubio na izborima za predsjednika okruga Cook u Chicagu, ne odustaje od visoke politike, koju naziva odgovornošću prema državi. U razgovoru za Večernji list otvoreno je progovorio o razlozima svog izbornog poraza, političkim ambicijama i mogućem angažmanu na hrvatskoj političkoj sceni.

Chicago Tribune afirmativno je pisao o vašim ambicijama da pobijedite korumpiranog demokrata Todda Strogera, koji je mjesto predsjednika okruga naslijedio od oca – obitelj Stroger već desetljećima dominira lokalnom upravom. Zašto su birači ipak izabrali toga korumpiranog političara, a ne vas?
– Razlika između mene i moga protivnika u tome je što sam ja sve u životu postigao sam. Nitko mi nije pomogao. Nisam imao ni oca ni majku jer su umrli rano, a ja sam, kao trinaestogodišnjak, morao napustiti Hrvatsku te se doseliti u Ameriku. Sam sam se školovao, završio pravo, ništa mi nije servirano na tanjuru. Stroger je imao očevo političko zaleđe. Jedina moja mana bila je pripadnost Republikanskoj stranci, čime se ponosim. Ipak, u sredini kakva je Chicago, u kojem podupiru demokrate, moja fotografija uz Bushovu nije izazvala simpatije birača jer je predsjedniku popularnost u narodu znatno opala zbog rata u Iraku. Nisam sretan zbog gubitka izbora jer sam puno novca, energije i vremena uložio u politiku, ali ne predajem se. Ne smijem to ni zbog svoje obitelji, glasača i donatora koji vjeruju u mene. Samo je šest posto glasova razlike između mene i moga korumpiranog protivnika, koji je preuzeo sve moje predizborne ideje i obećanja, koja sada ne može ispuniti. Nije stoga isključeno da uskoro neće pasti ta kula od karata koju je izgradio na korupciji. Spreman sam za još jednu borbu.

Okrug Cook, ili županija kako bismo je nazvali u Hrvatskoj,  druga je po veličini jedinica lokalne uprave u Americi. U predizbornim kampanjama uvijek ste isticali da ste podrijetlom Hrvat. Jesu li vam naši iseljenici pomogli donacijama i glasovima.
– Nikad nisam zatajio svoje podrijetlo i njime se ponosim. Rođen sam u Trogiru, živio sam u Kaštel Sućurcu, i to svi znaju. Hrvatsko mi je iseljeništvo puno pomoglo i zahvalan sam svima. Okrug Cook obuhvaća Chicago i njegova predgrađa, odnosno 128 gradskih jedinica u kojima živi više od pet milijuna stanovnika. Godišnji je proračun više od tri milijarde dolara. Moj konkurent ima velikih problema zbog deficita od 500 milijuna dolara u proračunu, a usto treba otpustiti od četiri do šest tisuća djelatnika lokalne samouprave. Stoga raste nezadovoljstvo građana te procjenjujem da će moje vrijeme doći – samo trebam biti spreman i argumentirano ga napadati iz oporbe.

U kampanji vam je odmogao negativan imidž koji prati predsjednika Busha. Kao republikanac vi ste pokušali pobijediti demokrata koji crvenom krpom stalno pokazuje na rat u Iraku.
– Nakon napada na Ameriku 11. rujna 2001. Bush je trebao reagirati i svi smo ga podržali u objavi rata protiv terorizma. Bliski istok neriješeno je političko pitanje i s tog područja zaista i dalje vreba opasnost za američke interese u SAD-u i svijetu. Točno je da Amerika, a to se pokazalo i na primjeru bivše Jugoslavije, nema dovoljno znanja, pa ni senzibiliteta za nacionalne, etničke probleme. Vjeruje da svi trebaju prohvaliti njen stil razmišljanja pa se čudi kako na Bliskom istoku ili na Balkanu ne žele prihvatiti američku demokraciju. Nisam oduševljen svime što se događa u Iraku, ali Amerika nije imala izbora, morala je reagirati!

Među osnivačima ste Udruge američkih Hrvata (CAA), a pet ste godina bili njezin aktivni predsjednik te počasni predsjednik. U državi Illinois 2000. godine proglašeni ste “Čovjekom godine” (Man of the Year). Mnogi vas smatraju jednim od najaktivnijih Hrvata u Americi, lobistom za hrvatske interese u Washingtonu. Kako procjenjujete odnose  između Hrvatske i Amerike 2007. godine?
– Puno sam vremena i truda uložio u svoju Hrvatsku, u naš narod u susjednoj Bosni i Hercegovini. Nije mi žao i dalje puno radim, a rezultati su vidljivi. Hrvatska je danas strateški partner Americi na jugoistoku Europe. Washington podržava hrvatske napore za ulazak u EU i NATO. Tu je i vojna i gospodarska suradnja. Hrvatska diplomacija nastavlja raditi ono što su započele iseljeničke organizacije pa sam optimističan kad je riječ o produbljivanju svekolikih odnosa između Amerike i Hrvatske. Jasno je da tu pomažu i hrvatski iseljenici, njihova uloga nije zanemariva.

Ima li napetosti između NFCA i CAA, dviju najvećih hrvatskih lobističkih organizacija u Americi. Jesu li iseljenici složni kao što su bili devedesetih kad se stvarala država?
– Premalo nas je da bismo se svadili. To stalno ponavljam. Nema napetosti, svi radimo koliko možemo. Amerika se može osloniti na Hrvatsku u regiji i to će vam ponoviti svaki američki Hrvat. Iseljeništvo je složno u Americi, nema tu velikih napetosti. San o stvaranju države je ostvaren, sve češće se putuje u domovinu, gradi, kupuje, investira, i to je znatan kapital koji dolazi izvana. Ono na što se danas žale iseljenici nije više kao nekada komunizam, nego korupcija, sporo sudstvo, netransparentnost državnih natječaja te pri dobivanju poslova.

Ima li, prema vašem mišljenju, iseljeništvo pravo glasovati?
– Emocionalno gledajući ima, a racionalno, ili s pozicije poreznih obveznika, nije baš primjereno da glasuju oni koji ne privređuju ili ne plaćaju porez u državi u kojoj biraju političke predstavnike. Ipak, ja bih tu mogućnost ili povlasticu za iseljenike ostavio jer ionako ih se znatan broj ne odaziva na izbore pa ne mogu biti ona kritična masa koja odlučuje. Usto, naglašavam da i druge iseljeničke zajednice u Americi, poput talijanske, imaju pravo glasovanja, a njihovi su predstavnici u talijanskom parlamentu.

 Jeste li spremni vratiti se u Hrvatsku i aktivno politički angažirati s obzirom na svoje bogato američko iskustvo?
– Tim ste me pitanjem zatekli. Vidite, uskoro ću navršiti 50 godina. Vjerujem da još mogu ponuditi puno u američkoj politici, i to je moj prioritet. Ne vjerujem da će moja generacija u klasičnu mirovinu, a to znači još dugu aktivnost. Volio bih se vratiti u Hrvatsku pa, ako se odlučim na taj korak, dakako u dogovoru sa svojom obitelji, tada ću sigurno željeti pomoći u lokalnoj samoupravi ili na nacionalnoj političkoj sceni jer vjerujem da svojim američkim iskustvom mogu pomoći svojoj prvoj domovinu, koja je duboko u mom srcu. Još pamtim svoj prisilni i tužni odlazak iz Hrvatske, no vjerujem da bi povratak bio puno veseliji.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata