I Europska središnja banka ispituje hrvatsku odluku o konverziji kredita u eure

A pravo im je da su kamate od njihovih banki duplo više kod nas nego u državama odakle iste dolaze! Dali je to protueuropski?

Ne priznajem ni jednu banku i njezine kredite sve dok za mene ne vrijede ista pravila financiranja kao i za ostale članice EU-a.... ne zanima me ni to što nam je rejting blizu " smeča " jer kad i nene bi bilo tako opet bi se nešto izvuklo da i dalje peglaju po starome.

U Njemackoj kamate na kredit za adaptaciju i uredenje stana 0,99% p.a. (godisnje) do iznosa 100.000€ Pa sad neka nam objasne kako smo ravnopravni u EU!

Sram ga može biti!!!Dali se ijedna njihova banka zadužila u Francima,,neka mi netko odgovori!!!!Gamad zarađuje goleme extra profite i sad kad im to propada zvone na sva zvona!!!!

Ovo što se događa je posljedica institucionalne pljačke banaka još od osamostaljenja 1990. Tuđmanoidi odlazili u banke na kavu, a izlazili su sa kesicama punim love. Domorodni čobani su dizali kredite sa hipotekom na septičku jamu. Tuđmanoidi su sanirali banke iz proračuna, a onda za sitnu lovu i proviziju prodali strancima. HaDeZeovci su i danas predsjednici uprava najjačih banaka. Lalovac im kopa po crnim računima u inozemstvu pa ga čuva policija. To je mafija. Nepravomočno osuđena kriminalna organizacija. Ratni profiteri.

pitam austrijance pametnjakovice kako zele oni rijesiti dug hypo banke u austriji? su oni pitali vjerovnike da li se oni odricaju svoje potraznje ili su jednostavno izbrisali ova bez ikakvog pitanja? zasto bi onda mi trebali sa ovim lopovima pregovarati?

naš guverner- šiling- karamarko-domagoj milošević =na istoj strani bizarno?

joj kako ste naivni, popili ste bankarsku priču da zbog rizika zemlje kamate moraju biti ovolike. to je takva glupost, imali smo mi i rejting puno bolji nego sad pa su kamate bile još veće. Sad su najniže od osamostoljenja, ali samo što su pale na štednju pa je zarada praktički ostala ista, ako ne i veća, ali ljudi su se ipak opametli, pa ne daju više da ih bankari deru. iz ekonomije se zna da kamata kad dođe na 7 posto praktički postaje nemoguće taj kredit vratiti, jer kamata uz pravilo 72 praktički u 7 godina udvostručuje glavnicu. to se desilo sa obveznicama Italije i Španjolske pa je ECB odmah reagirala otkupom obveznica tih zemalja kako bi kamata pala. Dakle stvar je vrlo jednostavna, zadužite se po 4 posto, onda vam odmah smanje rejting, pa se slijedeći put zadužite uz 5 i tako to ide, onda vam kažu da ste prezaduženi, pa vam rejting bace u smeće, i to onda postaje put bez povratka. Poanta je i s+cilj, da vi upće ne možete vratiti taj duf, što je i bila početna namjera, kako bi vam se oteli resursi, kojih se nikad nebi odrekli da vas nisu utopili sa dugovima... Mogao bih još ali pametnom dosta...

a o poljskoj ni riječi? samo je Hrvatska u pitanju Jel

Pitao bih ministra financija Hans Jörg Schelling gdije je bio kad su njegove banke u Hrvatskoj digle kamate na največu moguču vrijednost a u ostatku Europe naspram Hrvatske kikiriki kamate.Taj ministar i ostatak europe su licemijeri.

Austrijski ministar lupeta gluposti zato sto Austrija ima vlasnistvo ozbiljnog kapitala u hrvatskim bankama. Nije ni cudo sto se buni i pokusava da nadje alibi za pljacku gradjana u drugoj drzavi. I nema tu sta ko da preispituje ukoliko ima slobode i jednakosti u toj EU, buduci da nije Hrvatska smislula konverziju, vec su to neki drugi ranije vec uradili. Orban je u Madjarskoj odavno konvertovao svajcarce i euro u forinte, Crna Gora je takodje konvertovala Franak u Euro. Ja licno mislim da je taj zakon dobar za gradjane, ali bih ipak to napravio tako da ne izgleda kao obaveza konvertovanja strogo u Euro, vec da banke daju mogucnost gradjanima da se izjasne ponaosob da li ce nastaviti da otplacuju kredit u Svajcarcima, ili da konvertuju u neku od 3 ponudjene valute: Euro kao zvanicnu valutu u EU, Kunu kao zvanicnu u Hrvatskoj, ili Dolar kao globalnu valutu.

ako nisi istog misljenja kao NJEMACKA,FRANCUSKA odmah si protiv europe.jer ako mi gubimo oni dobivaju a kad mi negubimo nismo im zanimljivi

pa normalno da ispituje, ipak su to njihovi novci u pitanju. I normalno da će ih pokušati na sve načine zaštititi.

Da imamo sada oporbu oni bi sada predložili nacionalizaciju banaka i to po hitnom postupku bez ikakve naknade i obeštečenja jer su nas već dobro opljačkali ti strani bankari.

- Ne zaboravite da su ljudi ostajali bez zdravlja, kuća, posla, obitelji. Imate jako mnogo ljudi koji su se zbog novca rastali, koji su blokirani, koji su u slijepoj ulici. Ova presuda treba biti korištena kao obrazac pojašnjenja kako je uništavan hrvatski narod - tvrdi Ivica. Sud: Banka nije korektna Sutkinja je u svojoj presudi dala nalog Privrednoj banci da “cjelokupni do sada otplaćeni kreditni iznos od 183.105 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 15 posto do 31. prosinca 2007. godine, a počevši od 1. siječnja 2008. godine po 14 posto te od 1. srpnja 2011. godine po stopi od 12 posto godišnje” mora vratiti Ivici Butoru i još platiti parnični trošak koji je iznosio oko 22.000 kuna. S druge strane, s obzirom na ništetnost ugovora o kreditu, i Ivica Butor mora Privrednoj banci vratiti 43.956 franaka u protuvrijednosti u kunama prema tečaju na dan ishođenja kredita. U obrazloženju sutkinje navodi se da je enormno povećanje kamatnih stopa te tečaja kune i švicarskog franka, ali i ostalih valuta u odnosu prema franku dovelo do povećanja anuiteta u kunama te do “nesrazmjera i nejednakosti u pravima i obvezama, pa tako i do neravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu, što je protivno načelu savjesnosti i poštenja”. Predmetne odrednice protivne su osnovnim načelima obveznog prava te, prema ocjeni suda, kako su one važni sastojci ugovora koji određuje glavnicu i kamatnu cijenu, iste dovode i do toga da je ugovor protivan Ustavu RH i moralu društva. Prema ocjeni ovog suda, nije savjesno ni pošteno istodobno ugovaranje odrednica koje i glavnicu i kamatu čine promjenjivima, i to zavisnima o nepredvidljivim i neizvjesnim čimbenicima, kao što su odnos tečaja švicarskog franka i kune te ponuda i potražnja na financijskom tržištu, stopa inflacije, međuvalutarna kretanja te drugi makroekonomski parametri te da kamatnu stopu mijenja banka jednostranom odlukom. U konkretnom slučaju isto je dovelo do toga da se rata kredita povećala iznad granice koju nalaže načelo savjesnosti i poštenja te povišenjem kamatne stope otežana je egzistencija tužitelja, a na to on nije bio upozoren. Kako je ugovor protivan načelu savjesnosti i poštenja, isti je protivan i moralu društva jer su moralne norme takve vrste normi koje pretpostavljaju savjesno postupanje, zaključenje ugovora uz poštivanje i zaštitu interesa obiju ugovornih strana te poštivanje pravne volje svakog od njih. Kako tužitelju nije pojašnjena moguća promjena glavnice, a vezano uz švicarski franak, te mu nije pojašnjen mogući porast kamate, aprema odluci banke, sud je ocijenio da se nije dovoljno vodilo računa o zaštiti interesa tužitelja, stoji u presudi. znaci ljudi lazu nam banke politicari i eu lihvari..dug ne postoji a mi se taspravljamo jeli ovoliko ili onoliko ha ha ha

Hm, volio bih čuti Karamarkovo stručno mišljenje o ovome...

sigurno da ispituje kad se ti schelling maj**n ides zalit toj sredisnoj banci! izgledas ko prodavac kebaba. bolje bi ti bilo da i tamo radis ili u tvojoj prijasnjoj xxxlutz smece zadrugi.

Dakle idemo barem malo zagrebati po površini a na vama je da nastavite tražiti i širiti ovaj bitan element današnje ekonomije. Gotovo svi misle da banke posluju tako da posuđuju novac koji su dobili kao polog od ljudi koji želee štedjeti. Dakle ja položim 1000 eura i za to dobijem, pretpostavka, 2% kamate a banka posudi taj isti novac uz kamatu od, recimo, 8%. Razlika je zarada i, da je tako, ništa ne bi bilo čudno. Vjerovali ili ne, nije tako. Banke jednostavno stvaraju novac iz ničega, odnosno sa nekoliko klikova mišem. Kako je to moguće? Jednostavno, statistička je činjenica da je papirnati novac u opticaju između 3 i 8% volumena kapitala (procjene su različite ali ne prelaze 8%) koji cirkulira u cijelom svijetu. Isto tako je činjenica da kada uzmete kredit na kuću niti jedna banka vam neće dati vreću punu novaca. “Prebaciti” će vam novac na račun, dati će vam čekovnu knjižicu i tako će papir i brojevi krenuti u opticaj. Malo će tko vidjeti taj papirnati novac e vi najmanje. Netko će reći da ček ima vrijednost jer za njega možemo kupovati. Točno, i upravo je u tome problem: vrijednost čeka proizlazi iz igre među bankama (koje razmjenjuju “obećanja plaćanja”), iz njihovog saučesništva, iz obmane, iz neznanja. Ovaj perverzni mehanizam stvaranja novca iz ničega zove se “Seigniorage” drugog stupnja (engleski termin za kojeg ne znam hrvatski prijevod, ali u suštini znači “danak feudnom gospodaru”). Mnogi će se upitati kako je to moguće, pa ipak postoje državne centralne banke koje bi trebale nadgledati poslovanje privatnih banaka. A ako one ne rado dobro svoj posao tada imamo i Europsku Centralnu Banku (BCE). Na njihovom čelu su guverneri, zar ne? Etimologija nam kaže da ta riječ proizlazi iz latinskog gubernator koji opet vuče korijen iz grčkog kybernetes, kormilar, obično se koristi za državne službenike raznih funkcija. Sve nas nekako upućuje da je riječ o državnim strukturama koje se i te kako brinu o interesima naroda. Ne znam kako je u Hrvatskoj, to ćete vi provjeriti, ali evo kako stvari stoje u Italiji i u Europi: Dioničari Talijanske Centralne Banke (Banca d’Italia): Intesa Sanpaolo S.p.A. – 30.3% UniCredito Italiano S.p.A. – 15.7% Banco di Sicilia S.p.A. – 6.3% Assicurazioni Generali S.p.A. – 6.3% Cassa di Risparmio in Bologna S.p.A. – 6.2% INPS (jedina državna institucija) – 5.0% Banca Carige S.p.A. – 4.0% Banca Nazionale del Lavoro S.p.A. – 2.8% Banca Monte dei Paschi di Siena S.p.A. – 2.5% Cassa di Risparmio di Biella e Vercelli S.p.A. – 2.1% Cassa di Risparmio di Parma e Piacenza S.p.A. – 2.0% Cassa di Risparmio di Firenze S.p.A. – 1.3 I još neke banke u ne tako velikim postocima. Možemo slobodno zaključiti da “guverner” Talijanske Banke nije nikakav guverner nego predsjednik upravnog odbora jednog privatnog poduzeća pošto su svi dioničari, osim jednog (5%), privatne banke. A što je sa Europskom Centralnom Bankom? Dioničari su: Bank of Germany – 23,40% Bank of French – 16,52% Bank of England – 15,98% Bank of Italy – 14,57% Bank of Spain – 8,78% Bank of Netherlands – 4,43% Bank of Belgium – 2,83% Bank of Sweden – 2,66% Bank of Austria – 2,30% Bank of Greece – 2,16% Bank of Portugal – 2,01% Bank of Finland – 1,43% Bank of Denmark – 1,72% Bank of d’Irleland – 1,03% Bank of Luxembourg – 0,17% Zanimljivo, zar ne? Zar se i vama ne čini da smo pustili lisicu da nam čuva kokoši? Sigurno ste primijetili da sam spomenuo “Seigniorage” drugog stupnja pa će netko primijetiti da sigurno postoji i onaj prvog stupnja. Upravo tako. Pretpostavljam da su se mnogi upitali kako nastaje novac i tko ga štampa. Zanimljiva djelatnost! Ali sigurno je barem to pod nadležnosti države, odnosno naroda kojeg bi država trebala predstavljati. Moram vas razočarati štovani ljubitelji Europske Zajednice. Naime, Lisabonski sporazum kaže sljedeće: Article 111a Without prejudice to the powers of the European Central Bank, the European Parliament and the Council, acting in accordance with the ordinary legislative procedure, shall lay down the measures necessary for the use of the euro as the single currency. Such measures shall be adopted after consultation of the European Central Bank.”. Vrijednost jedne valute je upravo u njenoj ekskluzivnosti. SECTION 4a THE EUROPEAN CENTRAL BANK Article 245a 1.    The European Central Bank, together with the national central banks, shall constitute the European System of Central Banks (ESCB). The European Central Bank, together with the national central banks of the Member States whose currency is the euro, which constitute the Eurosystem, shall conduct the monetary policy of the Union. Znači da privatno poduzeće vodi monetarnu politiku Europske Unije. A što je sa suverenosti, odnosno koja se država odrekla monetarne suverenosti? 3.    The European Central Bank shall have legal personality. It alone may authorise the issue of the euro. It shall be independent in the exercise of its powers and in the management of its finances. Union institutions, bodies, offices and agencies and the governments of the Member States shall respect that independence. Europska Centralna Banka (privatno poduzeće) je nezavisna u obavljanju svojih ovlasti i upravljanju svojim financijama. Sve institucije Unije moraju poštovati tu nezavisnost. (!?) Article 128 (ex Article 106 TEC) 1.    The European Central Bank shall have the exclusive right to authorise the issue of euro banknotes within the Union. The European Central Bank and the national central banks may issue such notes. The banknotes issued by the European Central Bank and the national central banks shall be the only such notes to have the status of legal tender within the Union. Europska Središnja Banka (ponavljam: privatno poduzeće) ima isključivo pravo izdavanja novčanica unutar Unije. Pa da vidimo kako nastaju te toliko u Hrvatskoj željene novčanice. Europska Unija zaželi 10 milijardi eura i to javi Europskoj Centralnoj Banci. Oni štampaju tu količinu novca a zauzvrat dobiju isto toliko državnih mjenica sa kojima se Unija obvezuje da će isti taj novac vratiti, uz kamate. Naravno novac se ne posuđuje po njegovoj realnoj vrijednosti, papir + tinta + troškovi štampe, nego po nominalnoj vrijednosti. Znači novac je nastao iz duga, i u tome je poanta svih naših problema. Umjesto da suverena država, koristeći svoju monetarnu suverenost, izdaje novac prema potrebama investicija ona se zadužuje kod privatnih bankara u naše ime. Da li nam je to netko objasnio? Da li nas je netko pitao da li se želimo odreći monetarne suverenosti? A da li postoje monetarno suverene zemlje i kako se odražava ta suverenost na njih? Možda možete i sami malo potražiti, sad kad vam se uvukao crv sumnje. Na kraju moram samo reći da je sve što sam napisao veoma pojednostavljeno i prostor mi ne dopušta da objasnim puno pitanja koja se sama po sebi nameću ali, kao što sam rekao na početku, cilj je bio samo malo zagrebati po površini.

Pogreska je u tome sto jednim potezom ne konvertiraju sve kredite u kune. Naravno uz suglasnost duznika. Ako je sredstvo placanja u HR kuna onda nisu smjeli dozvoliti ni zaduzivanje u drugoj valuti. Tu je velika odgovornost HNBa, ali kao sto vidim njih se slabo spominje.

toliko ulazemo u naoruzanje a ljudi nam dolaze preko granice dez papira.podrzavam Madare 100%.ako ih toliko zele sto nisu otisli u siriju po njih vec pustaju da se pate. Europa je ostala zbunjena i ispada g.lupa