Nova pravila o utvrđivanju cijena lijekova na recept te novi uvjeti i mjerila za njihovo uvrštavanje na osnovnu i dopunsku listu ovih su dana glavna tema rasprava u farmaceutskoj industriji.
Kroji se sudbina
Dva nova pravilnika proizvođačima lijekova kroje “sudbinu” za iduću godinu pa pomno osluškuju što ih očekuje. Sve, istina neslužbene, informacije govore o tome da zadovoljstva u farmaceutskoj industriji nema ni u tragovima jer je prvi cilj države, odnosno HZZO-a, daljnje snižavanje cijena lijekova kako bi na taj način zdravstvo i u 2010. uštedjelo nešto novca poreznih obveznika. Direktor HZZO-a dr. Tihomir Strizrep ne skriva da već ima preciznu analizu cijena lijekova na recept koja se temelji na cijenama usporednih zemalja – Italije, Francuske i Slovenije.
– Očekujem da ćemo snižavanjem cijena lijekova u 2010. uštedjeti između 200 i 300 milijuna kuna, a to je do 10 posto ovogodišnje potrošnje lijekova na recept, koja iznosi nešto više od tri milijarde kuna – kaže dr. Strizrep.
Do 300 milijuna kuna, dodaje, maksimalna je mogućnost uštede jer su već u ovoj godini cijene uspjeli skresati u prosjeku 12 posto, oko 350 milijuna kuna.
Proizvođači lijekova, pak, ističu da su financijski prilično iscrpljeni te da nisu sigurni mogu li još jednom, s još nižim cijenama, izići ususret državi. Dr. Strizrep uzvraća: – Ako proizvođač ne pristane na referentnu cijenu, lijek neće ući na osnovnu, nego na dopunsku listu.
Razliku u cijeni nadoplaćuje pacijent, jer, eto, proizvođač želi zadržati svoj profit. Farmaceutska industrija ima golem prostor u pojeftinjenju lijekova. Svjetska zdravstvena organizacija izračunala je da je manje od 25 posto cijene lijeka stvarni trošak proizvodnje i razvoja lijeka.
Druga strana medalje
Druga strana iste medalje posve je drukčija. Proizvođači su svjesni da je trend u svijetu rezanje cijena generika te da i naša država želi smanjiti opterećenje zdravstvenog proračuna. Ipak, smatraju nerealnima očekivanja države da cijene mogu padati daljnjih osam ili 10 posto kad su generici u nas već jeftiniji nego u usporednim zemljama.
Posljedica pritiska na cijene može biti frustrirajuća za pacijenta. Jer, ako se kompaniji ne isplati snižavanje cijene, lijek će povući s osnovne liste ili će u boljem slučaju lijek ući na dopunsku. Dakle, napominju proizvođači, kraći kraj mogli bi izvući bolesnici.
HZZO: Proizvođači moraju još sniziti cijene lijekova
HZZO: Ako proizvođači ne pristanu smanjiti svoj profit i sniziti cijene, lijek neće ući na osnovnu, nego na dopunsku listu, koju pacijenti nadoplaćuju.
Komentara 3
HZZO: Ako proizvođači ne pristanu smanjiti svoj profit i sniziti cijene, lijek neće ući na osnovnu, nego na dopunsku listu, koju pacijenti nadoplaćuju. Gdje živi onaj koji je to izvalio preko zubiju? Prvo - proizvođač radi što on želi podd njegovim uvjetima. Baš ga briga tamo negdje mala državica Hrvatska. Najmanje njegovi političari koji im žele naređivati kako će poslovati. Drugo - Hrvatska je imala svoju tvorncu lijekova pa ju je prodala. Sad lijekove uvozimo po cijeni koju određuje uvoznik. A to su Slovenci i Rumunji. Na temelju davanja koje određuju hrvatski kvazi političari. A to znači najmanje 23 % skuplje nego kod proizvođača. Tome treba dodati sva ostala davanja koja moraju poklanjati prodavači u ljekarnama, od najamnine preko industrijske vode, industrijske struje, registracije, odobrenja, doprinosa, prireza... Koliko ono davanja državi kako bi samo jedan obrtnik uopće moga početi razmišljati o otvaranju bilo kojeg obrta? Znači - HZZO mora tražiti od države da ukine takva davanja kako bi lijekovi pojeftinili. Treće - da sam proizvođač lijekova na ovakav zahtjev bi odgovorio dvostruko skupljim cijenama aspirina, a oni za život neophodnim najmanje po tisuću eura tableta. uzmi ili ostavi, baš me briga. Zašto? Jedino se na taj način budale mogu svesti na normalnu mjeru. Što u stvarnosti znači ova izjava HZZO-a? Poskupjet će nam svi lijekovi, bez obzira na sva prava koja imaju bolesnici.
Citat:...jer je prvi cilj države, odnosno HZZO-a, daljnje snižavanje cijena lijekova kako bi na taj način zdravstvo i u 2010. uštedjelo nešto novca poreznih obveznika. Kraj citata. A zašto? Treba nahraniti one prekobrojne pijavice zaposlene u bolnicama opisanoj na stranicamaa Jutarnjeg. Nekih 275 dvije stotine sedamdesepet osoba bez škole radi u Zajčevoj bolnici u Zagrebu. Zamislite samo koliko takvih radi po drugim bolnicama u Hrvatskoj.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Večina proizvođača će pod pritiskom države sniziti na kraju cijene lijekova sa liste HZZO-a, ali će po dobrom starom običaju lijekovi koji se kupuju tzv. bezreceptni proizvodi poput kapi za nos, sirupi za i protiv kašlja, tablete protiv bolova i sl.poskupjeti. Kako god okrenemo krajnji potrošać će nadoknaditi nastalu \"štetu\" proizvođačima lijekova