'MOŽE BITI ČAK I PROTIV INTERESA POTROŠAČA'

HUP-ov ekonomist: Evo zašto cijene hrane i dalje rastu i zašto bojkot trgovina nije dugoročno rješenje

Zagreb: Zbog stalnog rasta cijena potrošači su se odlučili na jednodnevni bojkot
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
1/5
25.01.2025.
u 08:32

"Zbog toga, bez sustavnih promjena u smjeru dereguliranja ekonomije, smanjenja fiskalnog ugriza države te olakšavanju uvjeta investiranja koje može rezultirati pojačanom konkurencijom među trgovcima, zaključujemo da efekt bojkota trgovaca može biti isključivo kratkoročan i zanemariv, a u nekim situacijama čak i protiv interesa samih potrošača", kaže Stojić

Razlozi rasta cijena prehrambenih proizvoda su slojeviti i nisu utemeljeni u politikama, odnosno poslovnim modelima trgovačkih lanaca. Pored rastućih troškova dobavljača, prodajne cijene hrane su pod utjecajem mnogih drugih čimbenika poput izrazito snažnog rasta ukupnih primanja zaposlenih u Hrvatskoj (+14,7% nominalno ili 11,8% realno u 2024. godini), četvrte najviše efektivne stope PDV-a u EU (20,3%, nasuprot 16,6% na razini prosjeka EU te svega 14,0% u Italiji) te općenito visokog poreznog opterećenja rada i dobiti, kompliciranih i skupih poslovnih procedura poslovanja, sezonalnog šoka zbog turizma, rasta cijena energenata iznad prosjeka EU, povećanja troška inpute, naročito rada (+28% u dvije godine) i energenata (+75% u trgovini u dvije godine), kao i povećanog neto uvoza, kaže se u Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koji potpisuje glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić, komentirajući današnji bojkot trgovina od strane građana. 

Kaže kako su građani pozvani na bojkot trgovačkih lanaca zbog rastućih cijena prehrambenih proizvoda. No dok bojkot koji bi smanjio promet u trgovinama na ciljani datum na prvi pogled može djelovati kao odgovarajući način protesta protiv rastućih cijena, postavlja se objektivno pitanje koliko je takav pristup opravdan te koliko zapravo može biti učinkovit, dodaje Stojić. Ističe i kako Hrvatska ima najveći deficit u inozemnoj razmjeni prehrambenih proizvoda (oko 2,5% BDP-a), a u zadnje tri godine bilježi najveće pogoršanje trgovinskog salda u usporedbi sa zemljama CEE regije te Njemačkom i Italijom. To nas čini najizloženijima kretanju rastućih uvoznih cijena (trenutno mlijeka, mesa, ulja, kave, kakaovca, itd.), obično viših u odnosu na pretpostavljene domaće cijene. 

"Zbog toga, bez sustavnih promjena u smjeru dereguliranja ekonomije, smanjenja fiskalnog ugriza države te olakšavanju uvjeta investiranja koje može rezultirati pojačanom konkurencijom među trgovcima, zaključujemo da efekt bojkota trgovaca može biti isključivo kratkoročan i zanemariv, a u nekim situacijama čak i protiv interesa samih potrošača. Umjesto interveniranja u tržišne mehanizme, HUP se zalaže za ciljane socijalne mjere, prema kriteriju imovinskog cenzusa, koje bi pomogle najranjivijim, socijalno ugroženim građanima u kupnji prehrambenih namirnica umjesto preširokog rasipanja socijalnih transfera", zaključio je Stojić.

Stručnjak za trgovinu Dragan Munjiza kaže kako je bojkot očito uspio, ali pravi podatak je broj fiskaliziranih računa od četvrtka do nedjelje u usporedbi s tjedan-dva prije za što još nema podataka. "Dugoročno će protest slabjeti, iako to dijelom ovisi i kako će se u budućnosti postaviti svi dionici protesta - Vlada, trgovci, dobavljači, udruge, mediji. Bilo kakvo daljnje zaoštravanje retorike i/ili ne djelovanje mogu značajno ojačati ili umiriti protest. Vlada i oporba su na sebi svojstven način priznali da je hrvatski narod u svojstvu potrošača u pravu i da ima pravo i ovako iskazivati nezadovoljstvo nivoima cijena hrane koje plaća", rekao je Munjiza.

FOTO Krenuo bojkot trgovina u Hrvatskoj: Građane se poziva da danas ne kupuju

Zagreb: Zbog stalnog rasta cijena potrošači su se odlučili na jednodnevni bojkot
1/47

Komentara 7

18
188
08:59 25.01.2025.

Bojkot određenog trgovačkog lanca će smanjit cijene ili će propasti.

Avatar spd
spd
09:29 25.01.2025.

Država sad upire prstom u trgovce. Previsoke poreze i preskupu državu ne spominje. Banke se ne dira iako je apsurdno velika njihova marža. Inflacija divlja i ljudi koji su uštedjeli neki euro doslovce su opljačkani, jer vrijednost ušteđevine im se prepolovila u zadnjih par godina.

HU
hubia
09:38 25.01.2025.

Naša vlada više ne može kontrolirati inflaciju na niže, ali ju može poticati na više (što ona i namjerno radi - postavljanjem minimalne plaće, deficitom državnog proračuna i poticanjem nerada i nekorisnih projekata koji ne doprinose stvaranju dodatne vrijednosti i finaciranju potrošnje). Inflacija je prvenstveno definirana količinom novca po građaninu u opticaju . Kamate tu nisu presudne, kamate služe samo da zamaskiraju pravu stvar i da odvuku pažnju. Tri su faktora koji kreiraju novac iz ničega: a) centralne banke - kreiranjem rezervi iz ničega b) privatne komercijalne banke - kreiranjem novog kredita iz ničega (komercijalne banke moraju imati blagoslav centralne banke u obliku poštivanje regulacije) c) države - deficitom proračuna iz ničega (što veći deficit i slabija robna razmjena - slabija valuta) Hrvatska ne kontrolira mehanizme pod a) i b), to znači da ne može kontrolirati inflaciju već ovisi o svjetskim hohštaplerima. Tako to bude kada se izgubi monetarni suvernitet. Još kada imaš i državu organiziranu u mafijaški kartel, onda to bude ovako kako je. Kreiranje novca samo po sebi nije loše, čak je i poželjno, ako se novac plasira u razvijanje proizvodnje.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije