Razlozi rasta cijena prehrambenih proizvoda su slojeviti i nisu utemeljeni u politikama, odnosno poslovnim modelima trgovačkih lanaca. Pored rastućih troškova dobavljača, prodajne cijene hrane su pod utjecajem mnogih drugih čimbenika poput izrazito snažnog rasta ukupnih primanja zaposlenih u Hrvatskoj (+14,7% nominalno ili 11,8% realno u 2024. godini), četvrte najviše efektivne stope PDV-a u EU (20,3%, nasuprot 16,6% na razini prosjeka EU te svega 14,0% u Italiji) te općenito visokog poreznog opterećenja rada i dobiti, kompliciranih i skupih poslovnih procedura poslovanja, sezonalnog šoka zbog turizma, rasta cijena energenata iznad prosjeka EU, povećanja troška inpute, naročito rada (+28% u dvije godine) i energenata (+75% u trgovini u dvije godine), kao i povećanog neto uvoza, kaže se u Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koji potpisuje glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić, komentirajući današnji bojkot trgovina od strane građana.
Kaže kako su građani pozvani na bojkot trgovačkih lanaca zbog rastućih cijena prehrambenih proizvoda. No dok bojkot koji bi smanjio promet u trgovinama na ciljani datum na prvi pogled može djelovati kao odgovarajući način protesta protiv rastućih cijena, postavlja se objektivno pitanje koliko je takav pristup opravdan te koliko zapravo može biti učinkovit, dodaje Stojić. Ističe i kako Hrvatska ima najveći deficit u inozemnoj razmjeni prehrambenih proizvoda (oko 2,5% BDP-a), a u zadnje tri godine bilježi najveće pogoršanje trgovinskog salda u usporedbi sa zemljama CEE regije te Njemačkom i Italijom. To nas čini najizloženijima kretanju rastućih uvoznih cijena (trenutno mlijeka, mesa, ulja, kave, kakaovca, itd.), obično viših u odnosu na pretpostavljene domaće cijene.
"Zbog toga, bez sustavnih promjena u smjeru dereguliranja ekonomije, smanjenja fiskalnog ugriza države te olakšavanju uvjeta investiranja koje može rezultirati pojačanom konkurencijom među trgovcima, zaključujemo da efekt bojkota trgovaca može biti isključivo kratkoročan i zanemariv, a u nekim situacijama čak i protiv interesa samih potrošača. Umjesto interveniranja u tržišne mehanizme, HUP se zalaže za ciljane socijalne mjere, prema kriteriju imovinskog cenzusa, koje bi pomogle najranjivijim, socijalno ugroženim građanima u kupnji prehrambenih namirnica umjesto preširokog rasipanja socijalnih transfera", zaključio je Stojić.
Stručnjak za trgovinu Dragan Munjiza kaže kako je bojkot očito uspio, ali pravi podatak je broj fiskaliziranih računa od četvrtka do nedjelje u usporedbi s tjedan-dva prije za što još nema podataka. "Dugoročno će protest slabjeti, iako to dijelom ovisi i kako će se u budućnosti postaviti svi dionici protesta - Vlada, trgovci, dobavljači, udruge, mediji. Bilo kakvo daljnje zaoštravanje retorike i/ili ne djelovanje mogu značajno ojačati ili umiriti protest. Vlada i oporba su na sebi svojstven način priznali da je hrvatski narod u svojstvu potrošača u pravu i da ima pravo i ovako iskazivati nezadovoljstvo nivoima cijena hrane koje plaća", rekao je Munjiza.
FOTO Krenuo bojkot trgovina u Hrvatskoj: Građane se poziva da danas ne kupuju
Otvori KEKS Pay
Bojkot određenog trgovačkog lanca će smanjit cijene ili će propasti.