Rasprave o HRT-u u Saboru, u javnosti ili na ulici često nalikuju na pravi verbalni rat. Izvlače se svi mogući argumenti u traženju odgovora na pitanje u čijim je rukama HRT. Bit svih polemika hadezeovaca svodi se na to da SDP-ovi urednici i novinari drmaju Prisavljem. Nedavna peticija 50-ak urednika i novinara HRT-a koji se drže desnim došla je kao ulje na već rasplamsalu vatru polemika koje su se danima vodile u Saboru nakon Latinice o Franji Tuđmanu.

Svemu tome prethodila je emisija Tihomira Ladišića "Otvoreno" u kojoj su Hrvati optuživani za granatiranje Sarajeva. To je podignulo temperaturu među političarima i u javnosti gotovo do usijanja. Nedavne izjave Tomislava Marčinka, kako na HRT-u još uvijek radi znatan broj suradnika Udbe, dodatno su zaoštrile suprotstavljene strane na HRT-u. HRT i njegov program omiljena su tema kritike i bivšeg ministra zdravstva i zastupnika HDZ-a Andrije Hebranga.

On svakoj takvoj raspravi pristupa ozbiljno naoružan pritom brojevima i pokazateljima te stalnim tvrdnjama da SDP upravlja javnom televizijom. Najdalje je otišao u kritici kada je predložio da se HRT podijeli na lijevi i desni i da se tako zadovolje nepomirljive strane.

Uravnotežene emisije
Prema mišljenju mr. sc. Bože Skoka, asistenta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i bivšeg urednika i novinara na HRT-u, ta televizija nije ni lijeva ni desna, nego se različiti ideološki profili mogu prepoznati u pojedinim emisijama. To uglavnom ovisi o urednicima tih emisija, tvrdi Skoko.  Iako bi objektivnost i neovisnost trebale biti iznad svega, riječ je ipak o ljudima i nerijetko na površinu isplivaju njihova vlastita uvjerenja, stajališta i predrasude  nastavlja Skoko. No, na HTV-u ima popriličan broj uravnoteženih emisija i stoga je nemoguće generalizirati i svrstavati HRT na ovu ili onu stranu.

Žarko Puhovski tvrdi da on kao ljevičar smatra da je glupost desna i da HTV kao glupa televizija može biti jedino desna. Dodaje da kao predsjednik HHO-a može samo reći da je glupost prema rodu i ideološki neutralna i da je to jedini njegov komentar na to je li HRT lijevi ili desni.
S druge strane, prof. dr. Stjepan Malović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu drži da HTV ne bi smio biti ni lijevi ni desni ili, pak, može biti i lijeva i desna televizija ako zastupa interese javnosti. 

Naravno, pritom mora prezentirati uravnoteženo i nepristrano sve političke opcije u zemlji. Javna televizija ne služi ni državi, ni strankama, ni ideologijama, već javnosti u kojoj postoje sve ove opcije. Stoga je razumljivo da javnost očekuje da će, gledajući HRT, doznati bogatstvo pluralističke političke scene. Novinari teško mogu suspregnuti svoje političke stavove  smatra Malović, ali dodaje da novinar ne bi smio na javnoj televiziji iskazivati osobne političke stavove, već zastupati interes javnosti.

Na HRT-u ima novinara koji su bili vezani uz političke stranke, što se teško zaboravlja i oboji njihove izvještaje koliko god se oni trudili biti nepristrani. Tako, nastavlja Malović, pamtimo Ladišića kao glasnogovornika SDP-a, a Hloverku Novak-Srzić kao istaknutu članicu HDZ-a potkraj devedesetih. Taj politički angažman oni nose i dalje bez obzira na to postoji li još ili ne  zaključuje Malović.

Komercijalna utrka
Novinarka i profesorica na FPZ-u Marina Mučalo smatra da HRT nije ni lijevo ni desno. Problem je što se javna televizija natječe s komercijalnim televizijama. No, bilo bi bolje da se HRT koristi svojim novčanim i kadrovskim resursima kako bi nametnuo svoj stil. Najviše zamjeram HRT-u što prihvaća tu utrku u kojoj, na temelju vlastite snage, uopće ne bi trebao sudjelovati.

Komičar Željko Pervan odbija uopće razmišljati u kategorijama lijevo-desno.  Ne znam za podjelu ljudi na lijeve i desne jer čovjek unutar sebe ima lijevu i desnu stranu. Ima lijevu i desnu ruku i lijevu i desnu stranu mozga. Stoga su kriteriji po kojima bi televizija bila lijeva ili desna kategorije za slaboumne. Dakle, umjesto da se bave ljudima, oni ih stavljaju u kućice koje se inače zovu predrasude  tvrdi Pervan. To samo rade ljudi koji nisu dovoljno intelektualno potentni da bi pravili razlike među ljudima. Novinare na HRT-u dijelim na one koji rade za opće dobro i one koji potenciraju komplekse i to je sva mudrost  zaključuje Pervan.

Književnik Hrvoje Hitrec ističe da je HRT prema definiciji javna televizija, a po duhu i osjećaju trebao bi biti nacionalna. Ljudi koji čine publiku HRT-a nepogrešivo znaju prepoznati kada se njima manipulira ili kada im netko želi nametnuti svoj svjetonazor, nastavlja Hitrec. U strahu od pada gledanosti, kaže on, HRT zaboravlja na svoje posebne zadaće.

Teško je dati općenitu ocjenu HRT-a. On je, objektivno, dijelom lijevi, a dijelom desni. No, zajednički cilj i tzv. lijevih i tzv. desnih jest to da se udruženo bore protiv demokracije uvjeren je kolumnist Ivan Zvonimir Čičak. U tim sukobima, nastavlja on, krije se napad na demokraciju i karakter javne televizije. Naravno, glavni pečat informativnom programu HRT-a daju tzv. lijevi novinari i urednici, ali oni zapravo nisu lijevi, tvrdi Čičak. Svi su oni uglavnom dovedeni za vrijeme Tuđmana na televiziju. To su ljudi koji se ponašaju kako vjetar puše i da bi bili oponenti aktualnoj vlasti, deklariraju se kao lijevi. Isto tako, oni koji se deklariraju kao desni novinari nisu izvorno politički desno orijentirani. To su djeca komunizma, poput Gorana Milića ili Hloverke Novak-Srzić. Oni su na televiziju dovedeni kao pouzdani politički kadrovi još davnih dana, tvrdi Čičak. Sve to skupa nema velike veze s javnom televizijom. Držim da su te podjele umjetne. Hrvatskoj zapravo treba javna televizija, ali ona koja neće biti ni lijeva ni desna, zaključuje Čičak.

HRT nije ni lijeva ni desna televizija. Ona zapravo politički niti smrdi niti miriše. Na televiziji je politički neutralno, ali ne bogzna kakvo duboko profesionalno novinarstvo tvrdi predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Dragutin Lučić Luce. Držim da HRT zadržava distancu od političkih centara moći, no pitanje je koliko će dugo tako izdržati. Posljednja rasprava u Saboru o HRT-u pokazala je da se unatoč problemima zadržao instrumentarij koji nije savršen, međutim, brana je prodoru politike na Prisavlje, tvrdi Lučić.

Video sadržaj

NESVAKIDAŠNJI PRIMJER

FOTO Žena u 60. godini postala Miss Buenos Airesa, ljudi šokirani njezinim izgledom

48

STUDIJA O PROMETU U EUROPI

Udarac hrvatskom turizmu? Slovenski medij pisao oštro o našim cestama i upozorili sugrađane

PALA NA PRUGU

Detalji tragedije u Kaštelima: Ženu udario vlak nakon što se sa suprugom vraćala iz bolnice

VAŽNOST ČISTE VODE

Voda vam ima čudan okus i miris, a kuhalo vam je puno kamenca? Imamo jednostavno rješenje

Proslavili 10. rođendan

Jedna od najboljih privatnih škola u svijetu s adresom u Zagrebu širi obrazovni program. Evo što pripremaju za svoje polaznike

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’