Još nije poznato kojoj će državi sljednici bivše SFRJ u procesu sukcesije pripasti stan u New Yorku kojim se do 1992. godine koristila jugoslavenska diplomacija primajući često u goste i bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Smješten na prestižnoj adresi na Manhattanu, u zgradi na uglu 71. ulice i Park Avenue, stan je prostorno i standardom zadovoljavao osobne i diplomatske potrebe obitelji veleposlanika. Stan od gotovo 400 metara četvornih na dvije etaže imao je sobu za poslugu te sobu za veleposlanikove iznenadne goste. Usto, imao je dovoljno mjesta za diplomatska primanja i domjenke. A upravo je Slobodan Milošević bio čest gost u diplomatskom stanu na Manhattnu. Naime, Milošević je do osamdesetih u New Yorku bio predstavnik Jugobanke pa je bio pozivan i na primanja jugoslavenske diplomacije.

Službenom se rezidencijom koristio isključivo veleposlanik SFRJ koji je predvodio Stalnu misiju svoje zemlje u Ujedinjenim narodima na East Riveru. Zadnji veleposlanik SFRJ koji je mogao uživati u komforu stana na Manhattanu, s lijepim pogledom sa šesnaestog kata na obližnji Central park i Park Avenue, bio je Darko Šilović. Nakon raspada Jugoslavije, Šilović je u ožujku 1992. godine službeni stan napustio, ostavivši ga onako kako je zatekao kad se u nj uselio u rujnu 1990. A bilo je tu vrijednih umjetničkih slika i namještaja koji je kupilo jugoslavensko ministarstvo vanjskih poslova. Nije pristupio novoj hrvatskoj diplomaciji, nego je do 2000. godine radio za Ujedinjene narode u New Yorku.

Prazno već 15 godina
Već punih petnaest godina u rezidenciji veleposlanika bivše Jugoslavije nitko ne stanuje, a nije poznato niti kome će pripasti iako se prije nekoliko godina govorilo da bi tu nekretninu u sukseciji trebala dobiti Republika Hrvatska, koja je i pokazivala takve namjere. Stan danas nije u zavidnom stanju, kakvim ga pamte oni koji su u njega zalazili na diplomatske prijme. Zapušten je pa  stručnjaci procjenjuju da bi za cjelokupnu adaptaciju, koja je nužna da bi se u njemu opet živjelo, trebalo izdvojiti barem 1,5 milijuna dolara. Tko će preuređenje platiti, hrvatska država, Srbija, Slovenija ili neka od drugih priznatih država nastalih nakon raspada Jugoslavije, još nitko ne zna. Na Večernjakov upit o statusu stana u procesu suksecije od glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija dobili smo sljedeći odgovor:

“Stan na adresi 730 Park Avenue, New York, dio je sukcesije diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ i nalazi se na popisu nekretnina bivše države u zemljama OECD-a pod rednim brojem 50 te nije nikome dodijeljen.”
Na tržištu newyorških nekretnina rezidencija vrijedi do osam milijuna dolara jer cijenu, osim velike kvadrature, povećava i prestižna lokacija na poznatoj Park Avenue koja je, uz Petu aveniju, na Manhattanu među najomiljenijim mjestima za stanovanje bogatih Amerikanaca i stranaca.
Večernjak je iz dobro informiranih krugova bivše jugoslavenske diplomacije doznao da je SFRJ stan kupila 1975. godine za sto tisuća dolara.

Dugovi se gomilaju
Za održavanje stana svakog mjeseca trebalo je uplaćivati pozamašnu dolarsku svotu, no već godinama, doznajemo, to se ne čini pa se dugovi gomilaju. Naime, prema newyorškim pravilima stanovanja, nije moguće kupiti nekretninu, za nju platiti porez te biti oslobođen svih drugih tražbina. Potrebno je, ovisno o statusu zgrade, kojom upravljaju posebne kompanije ili skup stanara te ovisno o tome jesu li stanovi obiteljski ili se iznajmljuju, mjesečno plaćati i za održavanje, portira, popravke, a ti troškovi za bivšu jugoslavensku rezidenciju iznose osam tisuća dolara mjesečno, odnosno 96 tisuća dolara godišnje. I to unatoč tome što je stan prazan i nitko se njime ne koristi!
Ona država koja, nakon dugogodišnjeg procesa za podjelu imovine, napokon dobije u vlasništvo newyorški diplomatski stan trebat će ga prodati ili uložiti znatan novac za adaptaciju. Bude li to Hrvatska, u njega bi se mogao useliti šef hrvatske Stalne misije pri UN-u u New Yorku. Ako se odluči na prodaju, onda treba računati i na podmirivanje dugova. No, i u tom slučaju uvijek ostaje dovoljno novca da se kupi, na primjer, prostor Generalnog konzulata RH u New Yorku, koji se sada iznajmljuje, ili nova rezidencija za veleposlanika u Ujedinjenim narodima.
Ima i onih koji tvrde da se tim novcem može kupiti nekoliko dvosobnih stanova za diplomatsko osoblje jer Hrvatska, kao i većina drugih zemalja koje ne posjeduju vlastite nekretnine, zbog skupih najamnina na Manhattanu izdvaja velike dolarske iznose za stanove svojih diplomata u New Yorku.

Bivša Jugoslavija kupila je i trokatnicu na Petoj aveniji, broj 854, gdje je godinama bila smještena Stalna misija SFRJ pri Ujedinjenim narodima u New Yorku. Danas je u tom prostoru Stalna misije Republike Srbije. Od radnog mjesta do rezidencije bivši su jugoslavenski veleposlanici imali pet minuta hoda, ali je veći problem bilo svakodnevno kroz prometnu gužvu voziti se do zgrade Svjetske organizacije na East Riveru, koja je na istočnoj strani grada. I ta nekretnina ulazi u sukcesijski proces, ali nije ni dana bila prazna, za što se pobrinula srpska diplomacija. Održavanje zgrade vrijedne i 20 milijuna dolara skupo je, a zabranjeno je nadograditi još koji kat, na kojem bi se mogla urediti rezidencija za veleposlanika. To je, naime, objekt pod nadzorom newyorškog Zavoda za zaštitu starina. Večernjaku je potvrđeno da je devedesetih godina bivša SFRJ planirala prodati tu diplomatsku nekretninu. Već se ozbiljno pregovaralo s kupcem iz Japana, ali je agresija na Hrvatsku zaustavila taj proces.

dolazi u tko to tamo pjeva?

FOTO Naša pjevačica odučila je napustiti grad i pronaći mir na selu: 'Tu mi se nešto preokrenulo'

na instagramu

FOTO Njene goleme grudi često privlače pažnju, a sada je atraktivna manekenka objavila još seksi fotografija

PRINCEZA OD WALESA

FOTO Otkriveno što točno jede Kate Middleton kako bi održala figuru, jela uopće nisu zahtjevna ni skupa

Stiže promjena

Radnici bi napokon mogli dobiti više vremena za pravi posao. Evo što se mijenja

Jesenske večeri

Dekica, omiljena serija i nešto toplo na žlicu: Imamo recept za savršenu večer kod kuće

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura