U prvom službenom posjetu portugalskog ministra vanjskih poslova Hrvatskoj, Gordan Grlić Radman i Paulo Rangel u Zagrebu su potvrdili izvrsne odnose dviju zemalja, potpisali višegodišnji program suradnje te zajednički pozvali na ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini, ističući važnost europske perspektive Zapadnog Balkana i stabilnosti regije.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se u petak, 31. listopada 2025., s državnim ministrom i ministrom vanjskih poslova Portugala Paulom Rangelom, koji boravi u prvom službenom posjetu Republici Hrvatskoj. Posjet je označio važan trenutak u razvoju hrvatsko-portugalskih odnosa, jer je riječ o prvom dolasku šefa portugalske diplomacije u Zagreb. Tijekom sastanka dvojica su ministara potvrdila izvrsne bilateralne odnose, partnersku suradnju u okviru Europske unije te zajedničko razumijevanje ključnih globalnih i regionalnih pitanja.
Ministar Grlić Radman izrazio je zahvalnost Portugalu na dosljednoj i kontinuiranoj podršci Hrvatskoj tijekom procesa pristupanja europodručju i schengenskom prostoru. Posebno je istaknuo ulogu ministra Rangela, koji je u svojstvu izvjestitelja Europskog parlamenta za nadzor hrvatskog pristupanja Schengenu dao značajan doprinos hrvatskom uspjehu. U znak zahvalnosti i priznanja za taj doprinos, Grlić Radman uručio je portugalskom kolegi odlikovanje Reda kneza Branimira s ogrlicom, jedno od najviših državnih priznanja Republike Hrvatske.
Tijekom susreta ministri su potpisali Program suradnje između dviju vlada u područjima jezika, obrazovanja, znanosti, kulture, sporta, mladih i audiovizualnih djelatnosti za razdoblje 2025.–2028. Ovaj dokument postavlja temelj za jačanje kulturnih i obrazovnih veza te omogućuje konkretnije projekte u području međusobne razmjene znanja, umjetnosti i inovacija. Suglasili su se o potrebi uspostave redovitog političkog dijaloga, koji će se institucionalizirati kroz Memorandum o suradnji između dvaju ministarstava vanjskih poslova, što će omogućiti sustavno praćenje i koordinaciju zajedničkih projekata.
Obostrano je izražena želja za jačanjem gospodarske suradnje, pri čemu su ministri naglasili važnost ponovne uspostave izravnih letova Zagreb–Lisabon, što bi znatno pridonijelo turističkim, poslovnim i kulturnim vezama između dviju zemalja. Grlić Radman zahvalio je Portugalu i na podršci hrvatskom ulasku u OECD, istaknuvši kako će Hrvatska i dalje biti aktivan partner u promoviranju zajedničkih europskih ciljeva, uključujući održivi razvoj i zelenu tranziciju.
Razgovaralo se i o zajedničkom djelovanju na području Mediterana, u kontekstu novopredstavljenog Pakta za Mediteran te skorog hrvatskog predsjedanja skupinom MED9, čime Hrvatska preuzima važnu ulogu u koordinaciji mediteranskih politika unutar Europske unije. U tom duhu, Hrvatska je iskazala politički interes za pridruženo članstvo u Zajednici zemalja portugalskog govornog područja (CPLP), čime želi dodatno ojačati odnose s devet država članica, osobito s onima u Africi i Južnoj Americi. Kroz članstvo u CPLP-u Hrvatska nastoji postati međunarodno prepoznatljiv partner u projektima održivog razvoja i inovacija u plavom gospodarstvu.
Na zajedničkoj konferenciji za medije ministri su se osvrnuli i na stanje u Bosni i Hercegovini, pri čemu su obojica naglasila da je ustavna reforma ključna za dugoročnu stabilnost i europski put zemlje. Paulo Rangel, koji je prije dužnosti ministra bio izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH, rekao je kako neke zemlje regije napreduju prema EU-u, dok BiH, zbog unutarnjih političkih blokada, i dalje zaostaje. “Mislimo da su neke zemlje gotovo spremne i treba ih ohrabrivati, ali nažalost, to još nije slučaj s Bosnom i Hercegovinom”, poručio je Rangel, dodavši da “prošlo je 30 godina od Daytona i vrijeme je za novi ustav i nove reforme”.
Grlić Radman se složio s portugalskim kolegom, naglasivši kako je “promjena izbornog zakona nužna kako bi se osigurala jednakopravnost triju konstitutivnih naroda”. Dodao je da BiH “mora provesti reforme prije ulaska u Europsku uniju”, ali da pri tome ne smije biti ugrožen njezin multinacionalni karakter. “Izraz ‘od Daytona do Bruxellesa’ ne smije značiti napuštanje temeljnog načela o tri konstitutivna naroda”, rekao je Grlić Radman. Govoreći iz portugalske perspektive, Rangel je istaknuo kako društva koja žele napredovati moraju znati oprostiti. “Ako želite izgraditi nešto pozitivno, u određenoj fazi morate oprostiti i zaboraviti. Povijest pripada sveučilištima i akademskim istraživanjima, a ne stalno političkim govorima”, rekao je Rangel, pozivajući bosanskohercegovačke političare da se okrenu budućnosti.
Ministri su razgovarali i o nastavku potpore Ukrajini, potrebi dosljedne provedbe sankcija protiv Rusije te izrazili zabrinutost zbog kršenja krhkog primirja na Bliskom istoku, uz nadu da će mirovni plan uskoro zaživjeti.
U kontekstu odnosa sa susjedstvom, Grlić Radman je upoznao Rangela s problemima hrvatske manjine u Srbiji, posebno s činjenicom da se u vrtiću u Tavankutu, koji je izgrađen sredstvima hrvatske vlade u vrijednosti od 860.000 eura, ne dopušta rad isključivo na hrvatskom jeziku. “Takav odnos prema hrvatskoj manjini nije u skladu s Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe ni sa Sporazumom između Hrvatske i Srbije o zaštiti prava manjina”, naglasio je ministar.
Sastanak hrvatskog i portugalskog šefa diplomacije zaključen je porukom o zajedničkoj predanosti jačanju političke, gospodarske i kulturne suradnje, promicanju europskih vrijednosti, stabilnosti regije i dijaloga među narodima. Obojica su istaknula da Hrvatska i Portugal dijele viziju Europe mira, napretka i solidarnosti – kontinenta koji se razvija na temelju međusobnog poštovanja i zajedničkih ciljeva.
Otvori KEKS Pay
